Od početka srpnja do sredine kolovoza u vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku provodi se postupak selekcijskog letenja kandidata za kadeta – pilota HRZ-a

Doći do njih nije jednostavno. Kad smo dogovarali reportažu i posjet vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku, svi uključeni iz HRZ-a ponavljali su jednu stvar: “Možete razgovarati tek nakon što obave dnevni program letenja.” Naime, selekcijsko letenje traži potpunu koncentraciju, potpunu posvećenost kandidata. Sve je previše pažljivo isplanirano, od prehrane i smještaja, preko mjera sigurnosti do letova, sve je previše bitno da bi se mlade kandidate koji kreću na svoje prve satove u zraku ometalo novinarskim pitanjima.

Dakle, od početka srpnja do sredine kolovoza 2021. u tijeku je postupak selekcijskog letenja kandidata za kadeta – pilota HRZ-a. Kako nam je objasnio pukovnik Davor Gren, selekcijskom postupku pristupilo je 15 kandidata različitih profila: maturanti ili studenti civilnih fakulteta, zatim učenici koji su netom završili treći razred srednje škole, no i djelatni pripadnici OSRH koji imaju želju postati vojni piloti te su ispunili propisane kriterije za kandidate za kadeta – pilota. U skladu s tim, prođu li aktualno selekcijsko letenje, od sadašnjih kandidata maturanata i kandidata koji su prošle godine kao učenici trećeg razreda završili selekcijsko letenje formirat će se naraštaj kadeta – pilota HRZ-a. Kandidati koji su sad na letenju kao učenici trećeg razreda, prođu li, potpisat će s MORH-om ugovor o stipendiranju kroz četvrti razred srednje škole i 2022. formirat će novi naraštaj kadeta – pilota. Konačno, aktualni pripadnici OSRH koji su na selekcijskom letenju u slučaju prolaska pridružit će se 2022. postojećem naraštaju kadeta – pilota, uz uvjet da prije toga svladaju teorijski modul zrakoplovnih znanja.

Izrazito visoki kriteriji

Sve se to možda čini komplicirano, no treba uzeti u obzir svjetske trendove koji su manje-više svugdje jednaki, pa i u najvećim i najmodernijim zrakoplovstvima. Psihofizički kriteriji za vojne pilote i dalje su izrazito visoki i teško im je udovoljiti pa se pokušava i proširiti “bazen” kandidata iz kojeg se uključuju u ratna zrakoplovstva. U skladu s tim, ali i mnogim drugim detaljima i okolnostima, koncepti kandidacijskih postupaka kontinuirano se mijenjaju. Pukovnik Gren svoje je selekcijsko letenje prošao davno, baš kao i još jedan naš sugovornik, pukovnik Krešimir Ražov. “Bila su to posebna vremena. Počeli smo u Zadru i nastavili u Puli. Radili smo intenzivno i emotivno, ali sve je bilo brže nego danas. No, prvi ulasci u letjelicu i prvi letovi pružali su jedan poseban osjećaj,” prisjeća se Ražov. “Naši su programi i obuke kroz dva i pol desetljeća do danas, naravno, napredovali,” dodaje Gren.

Neke stvari kod selekcije ipak uvijek ostaju iste. U većini slučajeva polaznici se prvi put susreću s letjelicom, napuštaju tlo i u zraku se susreću s “trodimenzionalnim prostorom” te vide kako njihovo tijelo i psiha reagiraju na taj prostor. Pukovnik Robert Ribarić već više od dva desetljeća radi na selekcijskim letovima. Potvrđuje da se ponekad, doduše ne često, zna dogoditi da bez obzira na prethodna uspješna testiranja, psihofizičke predispozicije, volju i želju kandidati ne percipiraju to novo kretanje na najbolji način ili im ga tijelo ne podnosi. Oni tad otpadaju.

Iznenađujuće dobri

Od prošle godine mogućnost pristupanja imaju i “trećaši”, znači, mladi koji još nisu ni punoljetni. Uspiju li proći selekciju, tad u zadnjoj godini srednje škole praktički nemaju “presing” u vezi s fakultetom za koji će se kandidirati. “Uključivanje učenika trećeg razreda pokazalo se izvrsnim potezom i u budućnosti ćemo ići prema tome da većina kadeta dolazi iz te skupine,” naglašava Ribarić, dodajući da ti jako mladi ljudi, koji za selekciju trebaju imati pismeni pristanak roditelja, pokazuju iznenađujuće visoku razinu motivacije i sigurnosti: “Pokazuje se da njihova dob i nema previše veze s tim što pokazuju. Neki su od njih i među najboljima, a tu mislim i na njihovo ponašanje, percepciju prostora, upravljanje zrakoplovom, poštivanje i učenje procedura.”

U svakom slučaju, cilj svih polaznika i njihovih instruktora jest da nakon provedenih sati leta na zadnjem ispitnom letu avionom ZLIN 242 L budu sposobni samostalno pokrenuti motor aviona, voziti po zemlji, poletjeti, otići u zonu u kojoj će napraviti nekoliko letačkih elemenata, vratiti se i sletjeti, naravno, sve uz ispitivača – instruktora. Konačnu procjenu o tome je li kandidat perspektivan za vojnog pilota donosi stručno povjerenstvo uzimajući u obzir bazične psihofizičke, zdravstvene i letačke sposobnosti koje su prethodno utvrđene za svakog kandidata.

Čari pilotskog poziva

Programi obuke HRZ-a, pa tako i selekcijsko letenje, slažu se naši sugovornici, sigurno će dobiti novi poticaj nabavom nove tehnike, tj. višenamjenskih helikoptera Black Hawk i višenamjenskih borbenih aviona Rafale. “Još je uvođenje helikoptera Kiowa Warrior utjecalo na veći broj prijavljenih kandidata za selekcijski postupak, a očekujemo da će se taj broj čak i rapidno povećavati s još dvjema novim letjelicama. Nova tehnika dodatno će motivirati mlade ljude da prihvate izazov koji ćemo im ponuditi,” uvjeren je pukovnik Ribarić.

“Svi polaznici sadašnje selekcije oduševljeni su prvim letovima,” zadovoljan je pukovnik Gren. Pukovnik Ražov dodaje da iznimno motivirajuće na polaznike djeluje to što primjećuju da imaju neke sposobnosti kojih nisu bili ni svjesni, da u neku ruku grade novog sebe: “Kad jednog dana postanete diplomirani pilot, shvaćate da su vas prethodne godine letenja potpuno izmijenile, da su vas naučena i uvježbana brzina razmišljanja i procesiranja digli na neku višu razinu. To mogu osjetiti samo piloti i to je čar našeg poziva, a selekcijsko letenje prvi je, najvažniji korak.”

Kazaljke na satovima u Zemuniku već su duboko ušle u poslijepodne, što je značilo da ćemo dobiti sugovornike i među kandidatima. Podijeljeni su u dvije brojčano jednake skupine, a jedna od njih završila je jutarnje letenje, raščlambu i objed. Inače, skupine nisu sastavljene prema godinama polaznika, koje se protežu od 17 do 26, nego su “pomiješane”. Međutim, homogene su kad je riječ o zajedničkom cilju: ostvariti svoj san i postati vojni pilot.

Poručnik u zraku

Dok odlazimo prema stajanci, vidljivo je da ih taj cilj povezuje u svakom pogledu. Komunikacija među njima opuštena je i vesela, ne vidi se apsolutno nikakva distanca. Razlike i nema, sve su to mladići u letačkim kombinezonima sa “šiltericom” na glavi. No jedan, zanimljivo, na odori ima čin poručnika. Kristijan Karlović (24), časnik Oružanih snaga RH, odlučio je potpuno preokrenuti vojničku karijeru. “Biti pilot nije nešto što sam želio od djetinjstva. Jednostavno, s vremenom sam odlučio prihvatiti izazov, javiti se na natječaj i vidjeti imam li ‘ono nešto što je potrebno’,” kaže nam rođeni Zagrepčanin. Njegovo iskustvo časnika koji poznaje sustav OSRH dragocjeno je za sve polaznike i rado im ga prenosi: “Drago mi je što im mogu pomoći da se lakše uklope, a dalje je na njima.”

Malo manje radikalan zaokret želi napraviti Lovro Šimunović (20), koji je upisao fakultet i dobro mu ide, no prava mu je želja odmalena pilotiranje vojnim avionom. Zanimljivo je da nikad prije nije letio ni putničkim avionom, baš kao ni dobar dio polaznika, no osjećaj prvog leta u ZLIN-u bio je: “Izvanredan, ne mogu ga ni opisati, to se treba doživjeti.” Da, vojni avion mu je san, ali ne bi imao ništa protiv ni da postane pilot helikoptera, a dodaje i da mu dolazak nove tehnologije jača želju, motivaciju i ambiciju da bude bolji. “Zasad mi dobro ide,” samopouzdan je visoki Vinkovčanin.

Puno napora i rada

Jedan je od često spominjanih srednjoškolaca koji su završili treći razred Domagoj Haramija (17) iz Donje Dubrave u Međimurju. Učenik Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu djeluje vrlo ozbiljno dok govori kako mu je majka isprva bila malo uplašena, no s vremenom se i to promijenilo nakon što joj je objašnjen svaki detalj selekcijskog postupka. Iskustvo kakvo je doživio tijekom prvog leta nije očekivao. Već je prošao više od pola letova i zadovoljan je onim što je pokazao i koliko je napredovao, no zrelo kaže da je pred njim dug put. Pitali smo ga i za stipendiju koju će dobivati, no kratko nam je odgovorio: “Novac nema veliku ulogu u mojem izboru.”

Karlo Anić (20) ima malo iskustva s letenjem na avionima, ali: “ZLIN je ipak malo jača zvjerka,” kaže kandidat koji je već student zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti i školuje se za civilnog pilota. No, prava su mu ljubav vojni zrakoplovi i želi se prebaciti na vojni studij. Jako je zadovoljan HRZ-ovim instruktorima, posebno njihovom sposobnošću da svaki detalj u kratko vrijeme objasne na puno različitih načina. “U vojnom zrakoplovstvu možeš pilotirati najboljim letjelicama i najbolje usavršiti tehnike pilotiranja. No, znam da treba uložiti puno napora i rada,” zaključuje kandidat, još jedan koji na svoj način sigurno može pomoći kolegama. Nakon razgovora došlo je vrijeme za fotografiranje. Bilo je zanimljivo vidjeti koliko polaznici već sad paze na ponašanje na stajanci i sve procedure dok ulaze u kabinu ZLIN-ova. Nadamo se da je to jedna mala, ali znakovita najava da ćemo kroz nekoliko godina razgovarati s mnogima od njih kao pilotima HRZ-a. To se nadaju i u SzO-u i u 93. krilu. Nastavnicima letenja među najvećim je zadovoljstvima kad im se polaznici jednog dana pridruže kao vojni piloti i kad ih vide u operativnim postrojbama.

Tekst i foto: Domagoj VLAHOVIĆ