Na temelju sporazuma između Centra za testiranje, razvoj i obuku (HCR-CTRO) i Japanske agencije za znanost i tehnologiju (JST), u Hrvatskoj se provodi testiranje i vrednovanje japanske opreme za otkrivanje mina. Cilj zajedničkog testiranja je ocijeniti sposobnost sustava dvostrukog senzora u usporedbi s postojećim senzorima. Testiranjem će se pojasniti detekcija u razlikovanju mina od raznih fragmenata na određenim dubinama te smanjenje stupnja lažnog alarma. Krajnji cilj je promovirati sigurne i učinkovite metode humanitarnog razminiranja

Održana je prva radionica o upoznavanju japanske tehnike za otkrivanje mina 16. veljače u hotelu Porto kod Zadra. Radionicu je otvorio veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj Nj.E. Kaname Ikeda, ističući suradnju na tehnologiji sa stručnjacima iz Hrvatske i drugih zemalja iz Europe. Sudionicima su se obratili direktor Ženevskog centra Stephen Nellen, državni tajnik za znanost i tehnologiju Republike Hrvatske – prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, želeći uspjeh u vrednovanju tehnologije otkrivanja opasnih naprava. Radionicu je vodio supervizor istraživanja prof. dr. sc. Katsuhisa Furuta. Japanska oprema je razvijena u posljednje dvije i pol godine kao projekt razminiranja (Research and Development Project for Supporting Humanitarian demining of Anti-Personnel Mines). Riječ je o razvijenim visoko sofistificiranim uređajima za detekciju mina: dualnog senzora ALIS, vozila Gryphon, lovca mina MHV i pomoćne opreme. Ispitivanje se provodi od 1. veljače do 9. ožujka 2006. na poligonu CTRO blizu Benkovca. Osim hrvatske i japanske strane, koju zastupaju direktor HCR-CTR mr. Nikola Pavković i dr. Katsuhisa Furuta – prof. sa sveučilišta Tokyo Denky, u testiranju sudjeluju predstavnici Njemačke (BAM, Berlin), Ženevskog centra za humanitarno razminiranje (GICHD), te predstavnici ITEP-a – međunarodnog programa testiranja i evaluacije u humanitarnom razminiranju. Na poligonskoj demonstraciji i radionici bila su izaslanstva hrvatskih sveučilišta, instituta i drugih zainteresiranih organizacija. Iznesene su odlike razvijene tehnologije, te istaknuto da je oprema demonstracijskog karaktera s težištem na metodama. Njezina komercijalizacija i primjena se može očekivati u sljedećim fazama razvoja i testiranja. Domaću pamet na evaluaciji čine eksperti CRTO i članovi Znanstvenog vijeća HCR-CRTO. Dosadašnji rad članova znanstvenog vijeća unaprijedio je tehnologiju humanitarnog razminiranja, što se najbolje vidi na razvoju mehanizacije razminiranja te razvoju novih metoda u suradnji sa stranim partnerima. Japansku stranu čini velika skupina eksperata sa sedam sveučilišta i nekoliko tvrtki.

Stanje razminiranja u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je još postoji veliki minski sumnjivi prostor od 1147 kvadratnih kilometara, što je obilježeno s 10 000 oznaka upozorenja. Prošle godine je očišćeno od mina i vraćeno na uporabu 28 kvadratnih kilometara. Ove godine se planira jednaka površina za razminiranje s obzirom na raspoloživa proračunska sredstva i kapacitete. Planirani rok razminiranja Hrvatske je kraj 2010. godine, no s postojećim kapacitetima i tehnologijama takva realizacija još nije sigurna. Zbog toga je za nas svaka učinkovita tehnologija zanimljiva. Treba unaprijediti sustav otkrivanja mina. U Hrvatskoj je testirano više tehnologija, a najpoznatije su ARC i SMART tehnologije izviđanja iz letjelica kako bi se otkrilo minsko polje i smanjilo minski sumnjivo područje. No demonstracijske tehnologije nisu još primjenjive za otkrivanje pojedinačnih mina. Japanska tehnologija obećava buduću primjenu, i otvoreno je pitanje njezine komercijalizacije. Republika Hrvatska je prepoznana po dobroj međunarodnoj suradnji, a posebice po strojnom razminiranju nakon čega više nema nastradalih. Međunarodna suradnja i razvoj detekcijskih metoda potrebni su u daljnjem unaprjeđenju tehnologije humanitarnog razminiranja.

Prema učinkovitoj tehnologiji razminiranja

Zadaća humanitarnog razminiranja je potpuno očistiti minski sumnjivo područje od minskoeksplozivnih sredstava. To se može postići kombinacijom strojeva za razminiranje i detektora za kontrolu očišćenosti tla od mina. Detekcija mina može biti ručna i strojna. Pirotehničari se koriste ručnom metodom uporabom ručnog detektora. Potreba za strojnom detekcijom mina je svakim danom veća jer ona pruža sigurniji, brži i djelotvorniji način otkrivanja mina. Stroj koji nosi veći broj detektora i koji istodobno pretražuju tlo, donosi veću pokretljivost, veći radni učinak od ručne detekcije. Pri tome se otklanja rizik minskih opasnosti za deminera. Multisenzorski strojni detektori mogu pružiti najveću pouzdanost detekcije, jer se mogu pronaći najmanji dijelovi zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Ručni način detekcije je podložan zastojima jer se pirotehničar brzo zamara, mora stalno držati poziciju detektora od površine tla, održavati radnu brzinu, i sve to pod stresom. Radni učinak jednog pirotehničara s detektorom metala u prosjeku iznosi oko 10 m2/h, opasnost čišćenja je iznimno velika Strojna detekcija uz jamstvo čistoće treba imati radni učinak 500-2000 m2/h.

Strojna detekcija mina je brži i djelotvorniji način detekcije, ne samo zbog toga što umjesto čovjeka stroj nosi više vrsta detektora koji istodobno ispituju tlo već zbog načina upravljanja i dokumentiranja rada. To se očekuje od nove detekcijske opreme. Dakle, u uvjetima prohodnosti terena, uvođenje strojnog načina detektiranja povećava pokretljivost tehnike i kvalitetu očišćenosti tla od mina i UXO. Prema UN standardu zahtijevane čistoće, tlo je očišćeno kad su sve mine i streljivo uklonjeno. Svi ostaci mina i streljiva, kao što su sustavi upaljača, inicijalne kapsule i drugi dijelovi koji čine potencijalnu opasnost moraju se ukloniti. Područje se mora očistiti od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava (UXO) do dubine koja je MAC -nacionalnim autoritetima dogovorena kao odgovarajuća za uporabu zemljišta te koja se može postići s obzirom na sredstva i raspoloživo vrijeme.
Metalni otpad uzrokuje usporavanje i poskupljuje razminiranje. Stoga, treba više vremena za pronalaženje i odstranjivanje svih vrsta otpada. Vrlo mali i neopasani komadići metala mogu prouzročiti lažnu uzbunu (false alarm) metal detektora. Kombinacijom dvije metode može se s dovoljnom pouzdanošću detektirati ukopana mina od metalnog otpada. Ovdje je prikazana japanska razvojna GPR tehnologija koja može pružiti više pouzdanosti i sigurnosti.

Ručni detektor ALIS

Cilj je otkriti minu na temelju integrirane dualne MD + GPR tehnologije i smanjiti lažne uzbune. Ručni detektor ALIS (Advanced Landmine Imaging System), daje slikoviti prikaz objekta, neznatan broj lažnih uzbuna. Značajke dualnog detektora ALIS:
• EMI senzor (elektromagnetska indukcija, CEIA opcija, Digital Metal Detector)
• GPR senzor – spiralne antene, slika objekta – GPR image
• pregledan zaslon u boji za identifikaciju objekata, 2D, 3D, CCD kamera
• bežična veza sa PC-om, analizer, 10MHz-4GHz, 646 pt/s
• visoka pouzdanost otkrivanja mina i učinkovitost MD+GPR fuzije
Da bi se održali precizni podaci dubinske detekcije, potrebno je točno pozicioniranje senzora. GPR senzor prikazuje pod površinsku sliku detekcije u 2 ili 3 dimenzije. Može se odrediti dubina objekta.

Gryphon sustav i minski lovac – Mine Hunter Vehicle – MHV

Japanski Demining Project poboljšava GPR tehnologiju detekcije koja je postavljena na pokretne daljinski upravljane platforme. Oprema je ugrađena na dvije mobilne terenske platforme:
• terenski četverocikl Gryphon, te
• mobilni lovac mina na gusjenicama (MHV – Mine Hunter Vehicle). Postoji inačica vozila s teleskopskom rukom (AMS – Advanced Mine Sweeper), koja nije stigla na testiranje.
Gryphon četverocikl čini ALIS sustav instaliran na robotsku stabiliziranu ruku te pričvršćen na postolje četverocikla. Razvijen je iznimno dobar sustav pozicioniranja glave detektora i prilagodbe neravninama. Vrlo točna kontrola pozicije glavnog sustava robotske ruke čini mogućim da se dobije ekstremno čista podpovršinska slika. Projekcija slike – dana korektnim pozicioniranjem senzora je praktični primjer japanskog vodstva u naprednoj robotici.
Mine Hunter Vehicle, MHV-1 obavlja pod površinsku detekciju tla dualnim senzorom (MD+GPR) na robotskoj ruci. Inačica MHV-2 s GPR (1,5 t, 39 KS) daje veću radnu brzinu i pogodnija je za neravne terene. Zamišljen je kao visokoprohodan daljinski upravljani stroj na delta gumenim gusjenicama, koji može lako pristupiti minskim poljima. Senzorska ruka (150 kg) i sustav pozicioniranja ima točnost od 3 mm vertikalno/horizontalo (brzine 10-160 mm/s). Senzorski GPR uređaj dužina / širina 72 / 25 cm (27 kg) je otporan na vodu i prašinu terenskih uvjeta rada. Objekti se prikazuju u 2D ili 3D dimenzije. 2D pruža bolju rezoluciju. U sustavu postoji oko 38 japanskih patenata. Postojeće prateće vozilo SV2 za oba sustava je kamion, koji je kablovima povezan s agregatom, upravljačkom konzolom, računalom, pričuvni dijelovi, i drugo.

Neka minski zagađena područja, kao što su strmi nagibi, riječni kanali, rovovi i slično su preopasni za pirotehničare i nesigurni za drugu mehanizaciju. Za ove situacije, razvijen je AMS – Advanced Mine Sweeper, detekcijski stroj s teleskopskom senzorskom rukom od 20 metara. Stroj je opremljen gumama ili gusjenicama (zamjenski). MD+GPR senzor na dugoj ruci automatski skenira ciljeve koje nadzire operator u kabini stroja.  Skenirani profil tla je dan na displeju, gdje se vide osnovne performanse što dualni detektor vidi ispod sebe. Dani su ”otisci” za tri vrijednosti udaljenosti objekta detekcije od glave detektora u koju je uključena i najveća moguća udaljenost detekcije. Vrijednost koje je proporcionalna jačini audiosignala je ispisana kao funkcija pozicije glave detektora u dvije dimenzije iznad objekta detekcije. Boje na skici prikazuju jačinu primljenog signala gdje plava boja prikazuje mjesto gdje nema signala ili je signal jako slab (”0”), a crvena boja prikazuje mjesto maksimalnog signala (”1”). Oblik predmeta je svakako odlučujući zahvaljujući volumenu detekcije GPR senzora. Očekuje se da ovo testiranje bude potvrdno i ponovljivo s prethodnim laboratorijskim uvjetima.
Konvencionalna oprema metalnog detektora ne razlikuje metalne fragmente u tlu i stvarne mine. No, usavršeni japanski GPR senzor daje detaljnu sliku oblika mine i njezinu orijentaciju. Zbog toga, operatori mogu lagano razlikovati metalne ljudski-izrađene objekte od metalnih krhotina, smanjujući lažne uzbune tijekom detekcije tla i naknadne inspekcije.

MD detekcija, načelo rada
Tehnologija otkrivanja mina elektromagnetskom indukcijom (EMI) je najstarija metoda ali i učinkovita u pronalaženju minskih sredstava s malim sadržajem metala kod ukopanih mina. Stalno se usavršava i prilagođava potrebnoj osjetljivosti otkrivanja konvencionalnih minskoeksplozivnih sredstava na miniranim površinama.
Elektromagnetski detektori su razvijeni i razrađeni u različitim konfiguracijama i koriste se elektromagnetskim načelom detekcije. Karakteristike tih detektora variraju s obzirom na dubinu detekcije, lakoću upotrebe i mogućnost razlikovanja vrlo malih metalnih objekata u tlu. Neki od njih mogu čak i razlikovati metalne i ”nemetalne” predmete (mine), odnosno područje kontaminirano minsko-eksplozivnim sredstvima koji sadrže male udjele metala u sebi. Ovdje se zapravo detektira vrlo mali metalni dio mine tj. aluminijska košuljica detonacijske kapsule upaljača u nemetalnoj mini koja još osim eksplozivnog punjenja sadrži plastično tijelo. Elektromagnetski detektori su dobar izbor za detekciju površinskog sloja ponajprije tamo gdje se nalazi mnogo malih metalnih predmeta blizu jedan drugoga.

(nastavak je u tekstu Evaluacija japanke tehnologije otkrivanja mina u Hrvatskoj II. dio, u istom broju)

Dinko MIKULIĆ