Potpuno u skladu s naglim razvojem kineske ratne mornarice i fregate klase Ma’anshan suvremeni su ratni brodovi znatnih borbenih mogućnosti

U zadnje tri godine kineska je ratna mornarica doživjela veliki uzlet, toliki da su se Sjedinjene Države ozbiljno zabrinule. Prvo je 25. svibnja 2002. porinut prvi razarač klase Guangzhou, da bi već 31. listopada iste godine u vodi završio i drugi razarač iste klase. I dok je još uvijek trajalo opremanje dva nova razarača 29. travnja 2003. porinut je prvi razarač klase Lanzhou, koja je vrlo slična američkim razaračima klase Arleigh Burke. Drugi razarač ove klase porinut je 30. listopada 2003. Sva četiri razarača trenutačno su u fazi intenzivnog ispitivanja, te se očekuje da će u ovoj ili najkasnije sljedećoj godini početi gradnja novih razarača klase Guangzhou i Lanzhou.
Uz takvu konkurenciju pojava fregata Type 054 prošla je gotovo neprimjećeno. Gradnja prve fregate počela je u prosincu 2001. u brodogradilištu Hudong Zhonghua Shipyard u Šangaju. Porinuta je 11. rujna 2003. pod imenom Ma’anshan (525), te je nakon opremanja kineskoj ratnoj mornarici predana 18. srpnja 2004. Gradnja druge fregate, kojoj je ime još uvijek nepoznato, počela je u veljači 2002. u brodogradilištu Huangpu Shipyard u Guangzhou. Porinuta je u studenom 2003., a kineskoj je ratnoj mornarici predana u lipnju ove godine. U istom je brodogradilištu u tijeku gradnja treće fregate klase Ma’anshan, čije se porinuće očekuje tijekom ove godine.

Nova klasa kineskih fregata (navodno će se izgraditi prva serija od četiri fregate) predviđena je kao zamjena za zastarjele fregate klase Jianhu, čije je održavanje postalo neracionalno. Riječ je o modernim ratnim brodovima kojima je osnovna namjena ophodnja otvorenim morima i zaštita kineskih interesa u vodama politički osjetljivog područja Spratley otočja i u Južnom kineskom moru. Zapravo im istisnina od oko 3000 tona omogućava da obavljaju svoje zadaće i na otvorenim morima Tihog i Indijskog oceana.
Iako imaju vrlo naprednu konstrukciju sa stealht odlikama riječ je o prilično modernim ali jeftinim brodovima, pri čemu je ušteda uglavnom ostvarena ugradnjom jednostavnog naoružanja i elektroničkih sustava.

Opis broda
Fregate klase Ma’anshan pažljivo su projektirani brodovi koji mogu uspješno djelovati samostalno kao veliki patrolni brodovi, ili u sklopu većih pomorskih sastava kao brodovi specijalizirani za proturaketnu obranu i borbu protiv površinskih ciljeva. Ova dvojna namjena ostvarena je, prije svega stealht konstrukcijom nadgrađa kod kojeg dominiraju velike ravne plohe nagnute prema unutra, a protežu se od zapovjednog mosta pa sve do hangara za helikoptere. Kako se ta klasa fregata gradila istodobno s najnovijim kineskim razaračima očekivalo se da će i ona dobiti najsuvremeniju elektroničku opremu (Aegis radarski sustav) i naoružanje (protuzračni raketni sustav s vertikalnim lanserima bunarskog tipa), koji bi znatno povećali borbene mogućnosti ali i znatno povećali cijeni broda, te bi postali izravna konkurencija razaračima klase Lanzhou i Guangzhou. Umjesto toga nove su fregate opremljene naoružanjem koje se rabi i na starijim kineskim fregatama klase Jiangwei II. Unatoč “starom” naoružanju, a ponajviše zahvaljujući vrlo modernoj konstrukciji fregate klase Ma’anshan su znatno bolji ratni brodovi od fregata klase Jiangwei i Jianghu.

Standardna istisnina fregata klase Ma’anshan je 3500 tona, te puna 3900 tona. Dugačke su 132 metra i široke 15 m. Gaz im je 5 metara. Na pramcu je ostavljen prostor za smještaj protuzračnog raketnog sustava HQ-7 (FM-90N) i višenamjenskog topa kalibra 100 mm. Nadgrađe zapovjednog mosta i glavnog jarbola stopljeni su u jedinstvenu cjelinu. Između glavnog i krmenog jarbola ostavljen je prostor za smještaj dva četverostruka lansera protubrodskih vođenih projektila. Krmeni je jarbol stopljen s konstrukcijom dimnjaka. Iza dimnjaka je konstrukcija helikopterskog hangara. Na samoj krmi nalazi se helikopterska platforma.
Za pogon je odabrana CODAD (COmbined Diesel And Diesel – kombinacija dieselski i dieselski motor) kombinacija koja se sastoji od dva francuska dizelska motora SEMT Pielstick snage oko 5000 KS (3,73 MW). Isti se tip motora rabi i na fregatama La Fayette. Uz francuske motore ugrađena su i dva dizelska motora Shaanxi (kopija njemačkih motora MTU 20V 956TB92) snage 8840 KS (6,59 MW). Ovaj pogonski sustav omogućava fregatama klase Ma’anshan maksimalnu brzinu od 27 čvorova. Pri brzini krstarenja od 18 čvorova doplov je 3800 nautičkih milja. Za brod se brine posada od 190 članova.

Protubrodsko naoružanje

Iako zapadni izvori uporno navode da su fregate klase Ma’anshan naoružane s osam (dva četverostruka lansera) protubrodskih vođenih projektila C-802 (YJ-82/CSS-N-8 Saccade) neslužbeni kineski izvori navode da su naoružane modernijim projektilima C-803 (YJ-83). Projektil YJ-83 nastao je kao rezultat razvoja kineske porodice protubrodskih vođenih projektila C-801 (YJ-1/ CSS-N-4 Sardine) i C-802. YJ-1 zapravo je vrlo vjerna kineska kopija francuskog protubrodskog projektila MM 38 Exocet koji je u njihove ruke dospio preko Pakistana. I dok je YJ-1 imao prilično skromne mogućnosti YJ-2 je dobio turbomlazni motor i domet od solidnih 120 km. Projektil je dugačak 6,39 m i promjera tijela 0,36 m. Raspon krila mu je 1,22 m. Masa u trenutku lansiranja mu je 715 kg, od čega na bojnu glavu otpada 165 kg. Turbomlazni motor omogućava brzinu letenja od 0,9 Macha na visinama od 20 do 30 metara iznad razine mora. U završnoj fazi leta, nakon što aktivni radar otkrije cilj, projektil se spušta na 5 do 7 m iznad mora kako bi se otežalo njegovo otkrivanje i obaranje.
Na osnovi YJ-2 nastao je projektil YJ-83 koji je zadržao turbomlazni motor i vjerojatno isti ili nešto veći domet. Najveća razlika u odnosu na YJ-2 je nadzvučna brzina krstarenja (oko 1,5 Maha). Projektil YJ-83 dugačak je više od šest metara i ima masu veću od 720 kg. Podaci o masi bojne glave nisu dostupni, ali se procjenjuje da je između 160 i 170 kilograma. Za pogon se koristi startnim raketnim motorom i putnim turbomlaznim. Vođenje na cilj je kombinirano aktivno radarski.
Kako su ove fregate namijenjene mirnodopskoj ophodnji osjetljivim područjem ne bi bilo čudno da ih u mirnodopsko vrijeme naoružaju nešto starijim projektilima YJ-2, uz mogućnost brzog prenaoružavanja projektilima YJ-83.

Protuzračno naoružanje

Fregate klase Ma’anshan naoružane su jednim osmerostrukim lanserom PZO raketnog sustava HQ-7 (FM-90N), jednim višenamjenskim topom kalibra 100 mm i s četiri ruska topa Type 630.
Protuzračni raketni sustav HQ-7 namijenjen je bliskoj protuzračnoj i proturaketnoj obrani broda, a u osnovi je tek nešto malo izmijenjen francuski sustav Crotale. Osnovne značajke HQ-7 su: maksimalni domet 13.000 m, minimalni domet 700 m, maksimalna visina djelovanja 6000 m, minimalna visina djelovanja 5 m. Iako raketa ovog sustava može podnijeti do 35 g opterećenja namjenski je prilagođena obaranju protubrodskih projektila koji lete vrlo nisko iznad mora. Tome je prilagođeno i vrijeme reagiranja sustava od trenutka otkrivanja cilja koje je samo 6,5 sekundi. Vjerojatnost pogađanja jednom raketom je 80 posto.
Raketa se na cilj navodi uz pomoć radiozapovjednog principa. Sustava Type 345 (kopija francuskog sustava Thomson-CSF Castor-II) opremljen je radiolinkom, radarom za praćenje cilja i TV kamerom iste namjene. Antene sustava Type 345 smještene su na malom jarbolu odmah iza zapovjednog mosta. Osnovne podatke o položaju cilja Type 345 dobiva od radarskog sustava Type 363S, koji je u osnovi kopija francuskog radarskog sustava (Thomson-CSF DRBV-15 Sea Tiger). Ovaj radarski sustav ima mogućnost otkrivanja ciljeva veličine borbenog aviona na udaljenosti od 150 km, dok ciljeve veličine protubrodskih vođenih projektila otkriva na udaljenosti od 50 km, što je, barem teoretski, dovoljno za uspješno djelovanje HQ-7 raketnog sustava. Podaci o dolasku protubrodskih projektila koji lete vrlo nisko iznad površine mora vjerojatno se mogu dobiti i od radara MR-36A koji je u osnovi namijenjen otkrivanju ciljeva na površini mora.

Svaki HQ-7 sustav opremljen je osmerostrukim lanserom koji ima automatski punjač. Uz pomoć ovog protuzračnog raketnog sustava fregate klase Ma’anshan imaju mogućnost samoobrane od borbenih aviona, helikoptera i protubrodskih vođenih projektila što im daje znatnu mogućnost samostalnog djelovanja. Navodna visoka učinkovitost HQ-7 sustava protiv protubrodskih vođenih projektila koji lete vrlo nisko omogućava fregatama klase Ma’anshan da učinkovito djeluju kao proturaketna zaštita flote. Dosadašnje najave da bi se nove fregate mogle opremiti i PZO raketnim sustavom s vertikalnim lansiranjem nisu se potvrdile jer bi se time bitno povećala cijena brodova iako ostaje mogućnost da se takva inačica ponudi stranim kupcima.
Sve su fregate klase Ma’anshan opremljene višenamjenskim topom kalibra 100 mm koji je postavljen i na razarače klase Guangzhou i Lanzhou. Radi se o kopiji francuskog topa Creusot-Loire (Type 210) koji je smješten u kupolu stealth oblika. O ovom se topu još uvijek zna jako malo, tako da još uvijek nije poznata ni službena oznaka. Kako je vjerna kopija francuskog topa procjenjuje se da mu je cijev dužine 69 kalibara. Brzina paljbe mu je vjerojatno 18 granata u minuti (neki izvori navode podatak od samo 9 granata u minuti). Ako su kineski stručnjaci uspjeli vjerno kopirati i streljivo onda mu je maksimalni domet oko 22 kilometra. Maksimalni domet topa protiv ciljeva u zraku vjerojatno je oko 8,5 km. Kako je riječ o potpuno automatiziranom topu usmjeravanje paljbe se obavlja uz pomoć radarskog sustava MR34 čija je antena na prednjoj strani pramčanog jarbola. Bez obzira na svoj kalibar ovaj je top samo pomoćno sredstvo na fregatama klase Ma’anshan, te stoga točnost njegovih podataka nije presudna.

Znatno veću važnost imaju topovi četiri gatling topa 30 mm Type 630. U osnovi to je provjereni ruski top AK-630 koji je postavljen na gotovo sve ruske ratne brodove i na bezbroj stranih ratnih brodova, a na svakom je namijenjen upravo za ulogu obrane broda od raketa (protubrodskih projektila). Neslužbeni kineski izvori navode da je Type 630 licencna inačica AK-630 i da se u osnovi ne razlikuje od njega. Taj šestocijevi top ima maksimalnu brzinu paljbe od 3000 granata u minuti i učinkovit domet od dva kilometra. Na fregatama Type 054 ti su topovi razmješteni po dva na svakom boku – dva pokraj dimnjaka i dva pokraj helikopterskog hangara. Da bi bili učinkoviti protiv tako brzih i malih ciljeva koji uz to lete vrlo nisko topovi Type 630 su potpuno automatizirani, a završno se usmjeravanje paljbe obavlja pomoću radarskog sustava Type 347G (EFR-1) Rice Lamp.

Protupodmorničko naoružanje
Iako su fregate klase Ma’anshan prije svega namijenjene ophodnim zadaćama kao pravi višenamjenski brodovi dobile su mogućnost borbe protiv podmornica. Zbog toga je u pramac ugrađen aktivni sonar zasad nepoznatog tipa. Za samoobranu fregate su dobile dva trostruka torpedna aparata B515 kalibra 324 mm iz kojih se mogu ispaljivati laka torpeda Yu-7. Vođeno torpedo Yu-7 nastalo je na osnovama vojne suradnje između Kine i Sjedinjenih Država tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća. U to su vrijeme Amerikanci Kinezima isporučili nekoliko lakih torpeda 324 mm Mk-46 Mod-1 i odgovarajuću tehničku dokumentaciju. Iako nije isporučena cijela dokumentacija kineski su stručnjaci na osnovu dostavljenih torpeda uspjeli napraviti vjernu kopiju koja je dobila oznaku Yu-7. Kao i original i Yu-7 je namijenjen protupodmorničkoj bori u velikim dubinama. Zbog svoje male mase i veličine pogodan je za uporabu s borbenih aviona i helikoptera. Iako je kopija rane inačice torpeda Mk-46, Yu-7 je trenutačno najmodernije vođeno torpedo u naoružanju kineske ratne mornarice i tako će ostati dok u operativnu uporabu ne uđu nova torpeda temeljena na ruskoj tehnologiji. Taj prijelaz nije tako jednostavan jer su ruska laka torpeda promjera 350 i 400 mm te se ne mogu ispaljivati iz standardnih kineskih torpednih cijevi, već je neophodno da se ruska tehnologija prilagodi ugradnji u standardna kineska torpeda. Takva prilagodba nije posebice teška ali zahtijeva vrijeme za testiranja. Zbog toga ne čudi da se Yu-7 rabi na svim modernim kineskim ratnim brodovima te na mornaričkim borbenim helikopterima. Kao i original i Yu-7 je opremljen aktivno/pasivnim sonarom optimiziranim za otkrivanje i napadanje zaronjenih podmornica. U aktivnom modu rada sonar navodno može otkriti i pratiti podmornicu na udaljenosti od 15 km pri brzini torpeda od 43 čvora. Bojna glava mase 45 kg dostatna je da pri izravnom pogotku teško ošteti i najveće podmornice. Yu-7 dugačak je 2,6 metara. Maksimalna brzina mu je 43 čvora. Zapadni izvori navode da mu je maksimalni domet 11 kilometara pri brzini od 40 čvorova, dok neslužbeni kineski izvori navode podatak o maksimalnom dometu od 15 km.

Torpedima Yu-7 naoružani su mornarički borbeni helikopteri Harbin Zhi-9C Haitun, koji su vjerna kopija francuskih helikoptera AS 565 Panther. Iako Zhi-9C može ponijeti do dva torpeda Yu-7 nije opremljen uranjajućim aktivnim sonarom niti sonarnim plutačama, te ga se na uronjenu podmornicu mora navoditi s broda. Osnovna namjena helikoptera Zhi-9C je otkrivanje površinskih ciljeva na velikim udaljenostima i navođenje protubrodskih vođenih projektila na njih. Zbog toga su opremljeni radarima KLC-1 i “datalinkom” za prijenos podataka u realnom vremenu. Tako opremljeni idealni su za obavljanje zadaća mirnodopskog izviđanja.
Uviđajući sve nedostatke Zhi-9C helikoptera, naročito u protupodmorničkoj borbi, čelništvo kineske ratne mornarice je odlučilo da fregate klase Ma’anshan opremi hangarom u koji se može smjestiti ruski mornarički borbeni helikopter Kamov Ka-28 Helix. Kineska ratna mornarica prve je Ka-28 kupila u sklopu nabavke dva razarača klase Sovremenny i oduševila se njihovim mogućnostima. Iako se vjeruje da su Kinezi dosad kupili najviše 10 helikoptera Ka-28 očigledno je da su naručili znatno veći broj jer uz fregate klase Ma?anshan hangare prilagođene dimenzijama Ka-28 dobili su i razarači klase Guangzhou i Lanzhou. To znači da u ovom trenutku kineska ratna mornarica u operativnoj uporabi ima čak osam brodova osposobljenih za nošenje Ka-28.

Na pramcu se vide okomiti lanseri za nepoznati tip projektila, a na krovu dva radara Oreh
Ka-28 je izvozna inačica mornaričkog borbenog helikoptera Ka-27 koji je u operativnu uporabu ušao još 1982. godine. Helikopter je opremljen radarom za motrenje morske površine koji može poslužiti i za navođenje dalekometnih protubrodskih vođenih projektila iza radarskog horizonta brodskih radara. Osnovna namjena Ka-28 je protupodmornička borba, te je stoga opremljen uranjajućim aktivnim sonarom. Za borbu protiv podmornica može rabiti laka vođena torpeda i/ili dubinske bombe. Maksimalna mu je nosivost 2000 kg. Dva motora Klimov TV3-117BK snage 1660 kW (2225 KS) osiguravaju mu maksimalnu brzinu od 270 km/h i brzinu krstarenja od 250 km/h. Optimalna brzina krstarenja je 115 km/h. Maksimalni dolet im je 800 km, a u zraku mogu ostati do dva sata.

Zaključak
Fregate klase Ma’anshan toliko su uspješne da ih se u stručnim krugovima sve češće uspoređuje s francuskim fregatama klase La Fayette, naročito sa šest fregata klase Kang Ding tajvanske ratne mornarice. U tim usporedbama kineska fregata ni po čemu ne zaostaje za tajvanskom. Još bolje trebale bi biti fregate iz serije Type 054B ako se izveštaji da se jedna fregata ovog tipa već gradi u brodogradilištu Hudong pokažu istinitim.

Type 054B
Još tijekom gradnje fregate Ma’anshan pojavile su se priče o postojanju znatno naprednije inačice, koje su se dodatno pojačale nakon što su u javnost dospjele fotografije makete fregate s bitno promijenjenim naoružanjem i elektroničkom opremom. Nova je fregata konstrukcijski identična fregatama Type 054, te je na pramcu zadržan top kalibra 100 mm. Veća promjena je uklanjanje lansera PZO sustava HQ-7 i umjesto njega postavljanje šesnaest vertikalnih lansera. Zbog oblika lansera teško da bi se u njima našli projektili PZO sustava Kinžal koji se redovito spominje. Originalni lanseri sustava Kinžal okruglog su oblika, dok su oni na maketi četvrtasti. Uz to na maketi se ne vidi radar Cross Sword čija je namjena usmjeravanje projektila sustava Kinžal prema ciljevima. Umjesto toga vidi se čak četiri radara Oreh (dva na krovu zapovjednog mosta i dva na krovu helikopterskog hangara) koji se rabe za navođenje projektila 9M3872 PZO sustava M-22 Uragan. Ovaj sustav kineska ratna mornarica ima na dva razarača klase Sarič (Sovremenny) i na dva razarača klase Guangzhou, te je dobro upoznata s njegovim mogućnostima. Ono što zbunjuje je da se na maketi vide okomiti lanseri iako još uvijek nije poznato je li razvijena inačica projektila 9M3872 osposobljena za okomito lansiranje, ili je razvijen posve novi projektil koji se temelji na njegovoj tehnologiji.
Da bi se moglo raditi o nekoj još nepoznatoj inačici sustava Uragan potvrđuje i postavljanje dvije antene radarskog sustava MR-760MA Fregat-MA (NATO oznake Top Plate-B) na vrh središnjeg jarbola. Uporabom ovog 3D radara dometa motrenja 300 km omogućilo bi se automatizirano djelovanje PZO raketnog sustava, posebice ako je u pitanju inačica sustava Uragan.
Umjesto četiri topa Type 630 na svaki bok, na sredini broda postavljena su dva CIWS topnička sustava Type 730 namijenjeni bliskoj proturaketnoj obrani. U osnovi Type 730 je kopija nizozemsko-američkog CIWS sustava Goalkeeper. Oznaka Type 730 odaje da se radi o Gatling topu sa sedam cijevi kalibra 30 mm. Procijenjen učinkovit domet je tri kilometra, a brzina paljbe 4200 granata u minuti. Svaki je topnički sustav opremljen radarom za otkrivanje i praćenje ciljeva na lijevoj strani kupole i elektrooptičkim sustavom namijenjenim praćenju cilja i navođenju paljbe.
Između glavnog jarbola i dimnjaka zadržana su dva četverostruka lansera, ali u ovom slučaju protubrodskih vođenih projektila YJ-83. Na maketi se ne vide otvori iza kojih bi se smjestili torpedni uređaji iako to ne znači da ih ne bi fregate ne bi dobile. Protupodmornička borba može se obavljati i helikopterom Ka-28 koji se vidi na platformi na krmi broda. Ovako opremljena fregata imala bi osnovnu namjenu protuzračnu obranu flote, s naglaskom na proturakentu zaštitu većih brodova. Znatno više znat će se nakon što se otkrije za koje su projektile namijenjeni okomiti lanseri na pramcu.

Tomislav JANJIĆ