SIPRI-jeve statistike o top-100 tvrtki svjetske vojne industrije za 2022. godinu pokazuju da rat u Ukrajini još nije jako utjecao na povećanje njihovih prihoda. Štoviše, one najveće – američke, bilježe pad

U očekivanju tradicionalne prosinačke objave SIPRI-jevih statistika o top-100 tvrtki svjetske vojne industrije već smo razmišljali o naslovima kojima ćemo naglasiti povećanje njihovih prihoda u 2022. Jer prošla je godina značila i početak rata u Ukrajini, kao i kraj rigoroznih pandemijskih mjera. Štoviše, i sažetak analize Štokholmskog instituta za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute – SIPRI) za 2021. predviđao je da će mnoge američke i europske tvrtke (a tu je mislio na one najveće) u 2022. zabilježiti veći promet roba i usluga. To je bilo i potpuno logično: rat i nova sigurnosna situacija natjerali su mnoge vlade da umnogostruče narudžbe oružnih sustava, streljiva i vojne opreme. Na kraju nas je SIPRI-jevo izvješće o top-100 tvrtki sve iznenadilo. Gledajući realne uvjete, koji uključuju i inflaciju, ukupni prihodi najbogatijih smanjili su se za 3,5 % u odnosu na 2021.! SIPRI je opet objavio i analizu rezultata za 2022., a već naslov govori da je ta godina zapravo bila prijelazna prije rasta koji nastupa tek u analizi za 2023. Dakle, izvješće koje potpisuju SIPRI-jevi analitičari navodi da je: “Rast prihoda od prodaje naoružanja za top-100 odgođen zbog izazova u proizvodnji te zaostataka.”

Prekid opskrbnih lanaca

Dakle, zbog nove sigurnosne situacije u svijetu i rata u Ukrajini, 2022. godina u brojnim je zemljama donijela veliko povećanje broja i količine narudžbi naoružanja. Paradoksalno je da je upravo taj rat dijelom doveo do čestih prekida opskrbnih lanaca i povećanih troškova za tvrtke, a cijeli zapadni svijet ima problem manjka radne snage. Spomenute su se narudžbe intenzivirale na kraju 2022., pa je normalno da se vremenski razmak između narudžbe i proizvodnje protegnuo najmanje u 2023., a i u buduće godine. Doktorica Lucie Béraud-Sudreau iz SIPRI-ja prokomentirala je: “Mnoge su se tvrtke vojne industrije susrele s preprekama prilikom prelaska na proizvodnju za ratovanje velikog intenziteta.”

Na pad ukupnih prihoda top-100 u 2022. najviše je utjecao pad američkih tvrtki od 7,9 %, koje su uprihodile 302 milijarde dolara manje nego 2021. Vojna industrija te zemlje najveća je i najbogatija na svijetu. U top-100 čak su 42 i uzimaju 51 % ukupnih prihoda elitne skupine, no njih 32 zaradile su manje, a među njima su i svjetski giganti Lockheed Martin (1. na listi tvrtki), Raytheon (2.), Boeing (4.) i General Dynamics (5.). Northrop Grumman (3.) ostao je na pozitivnoj nuli. SIPRI-jevi stručnjaci ponavljaju da je uzrok tomu prekid opskrbnih lanaca i manjak radne snage, što je posljedica pandemije. No, istodobno naglašavaju da su američke te tvrtke iz drugih zemalja NATO-a i najbližih partnera upravo pretrpane hitnim narudžbama i da će se to itekako pozitivno odraziti na njihovo poslovanje u idućih nekoliko godina. Što se tiče velikih tvrtki iz europskih zemalja, slika je šarolika. Britanski BAE Systems (6.) na nuli je u odnosu na 2021.; prihodi talijanskog Leonarda (13.) pali su za 7 %, najviše zbog sporije isporuke aviona Eurofighter Typhoon Kuvajtu. Prihodi transeuropskih tvrtki Airbus (14.) i MBDA (32.) narasli su za 17, odnosno pali za 7,3 %. Francuski Thales (17.) napredovao je za 2,5 %, ali je Dassault (23.) pao za 14, a Safran (34.) za 12 %. Uzrok je padova manje isporuka aviona Rafale u 2022. nego u 2021. S druge strane, prihodi njemačkog Rheinmetalla narasli su za 6 %, a francusko-njemačkog KNDS-a za 11 %. Iz potonje tvrtke stižu informacije da veće prihode zahvaljuje isporukama velikih količina streljiva i oklopnih vozila Francuskoj i Mađarskoj.

Ruski problemi

Jako su zanimljive statistike vezane uz ruske tvrtke. Kao prvo, u top-100 zastupljene su samo dvije, jer službeni otvoreni izvori o ruskoj vojnoj industriji nisu dovoljno trans-parentni kako bi bili relevantni za SIPRI-jevu listu. Iako je ruska vojska poduzela veliku, ratno-konvencionalnu agresiju na susjeda, i troši velike količine naoružanja i opreme, to se nije pozitivno odrazilo na prihode vlastite vojne industrije, barem na dvije tvrtke koje su na listi. Holding Rostec (10. na listi), koji objedinjuje niz tvrtki, uprihodio je 9,9 % manje nego 2021., a vojni brodograditelj United Shipbuilding Corporation 18 % manje. Problemi su im jednaki kao u Amerikanaca: radna snaga, opskrbni lanci, povećani troškovi, a treba dodati i inflaciju. SIPRI također navodi da agresija ne utječe pozitivno na izvoz ruskih tvrtki. Primjerice, od siječnja do studenog 2021. ukupni ruski izvoz oružja vrijedio je 15,8, a u istim mjesecima 2022. samo osam milijardi dolara. Tu su i zapadne sankcije: United Shipbuilding Corporation priopćio je da kasni s isporukama brodova jer ima ograničen pristup nekim brodograđevnim komponentama. Na kraju, unatoč povećanim narudžbama Ministarstva obrane Ruske Federacije, SIPRI-jeva analiza pretpostavlja da državna plaćanja poduzećima za oružje kasne ili su smanjena bankovnim zajmovima. Neke su tvrtke možda prijavile modernizaciju ili obnovu starog oružja iz sovjetske ere kao novu proizvodnju, a sigurno je da je modernizacija za kupca jeftinija opcija od kupnje novog oružja, pa onda i proizvođaču plaća manje. Ipak, za dublju analizu svakako nedostaju podaci o dvije velike tvrtke koje zbog netransparentnosti nisu na listi: Almaz-Antej te TMC (Tactical Missiles Corporation). Niti jedna nije dio Rosteca, a njihovi su proizvodi sigurno potrebni ruskoj vojsci.

Prilagodljiva proizvodnja

Jedina tvrtka u top-100 koja dolazi iz napadnute Ukrajine je UkrOboronProm (81.). Iako su njezini ukupni prihodi nominalno narasli, SIPRI je uzeo u obzir i visoku inflaciju u Ukrajini te utvrdio da su oni realno pali za 10 % u odnosu na 2021. Za budućnost te tvrtke, koja objedinjuje dobar dio ukrajinske vojne industrije, bitno je da je formirala konzorcije s nekim tvrtkama iz zemalja NATO-a, što će rezultirati povećanjem ukrajinskih kapaciteta za proizvodnju oružnih sustava i streljiva.

Još jedna zemlja koja je u ratu je Izrael, doduše, od 2023. godine. Njegova je vojna industrija izrazito orijentirana na najmodernije sustave, istraživanje i razvoj. Oprema vlastitu vojsku, ali je i vrlo jak izvoznik. U 2022. izraelske su tvrtke u top-100 skupno povećale prihode za 6,5 %. SIPRI navodi da je, baš poput Južne Koreje, riječ o zemlji čije je sigurnosno okružje konstantno napeto, pa je vojna industrija prilagodljiva i može, ako je potrebno, brzo povećati proizvodnju. Elbit Systems (24.), Israel Aerospace Industries (35.) i Rafael (42.) odreda su podigli prihode, a tako će i nastaviti jer dobivaju mnoge strane narudžbe. Jako je dobar primjer tvrtke koja je spremno odgovorila na povećanu potražnju turski Baykar (76.), čiji su prihodi tijekom jedne godine skočili za čak 94 %! To najviše zahvaljuje isporukama besposadnih letjelica Bayraktar TB2. Općenito je 2022. bila iznimna godina za turske tvrtke: prihode je povećao i Turkish Aerospace Industries (82.) te Roketsan (100.). Prihodi južnokorejskih tvrtki ipak su pali, doduše, za nevelikih 0,9 %. Glavni je uzrok u najvećim proizvođačima: tvrtkama Hanwha Aerospace (48. na listi, pad prihoda od 8,5 %) te Korea Aerospace Industries (73., pad od 7,8 %), koji nije izvukao ni rast tvrtki LIG Nex1 (67.) i Hyundai Rotem (98.). Međutim, Južnokorejci tek očekuju prave prihode iz poslova s Poljskom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ime koje u tom kontekstu vrijedi spomenuti je Polska Grupa Zbrojeniowa (71.), koja je 2022. povećala prihode za 14 %, te s južnokorejskim kolegama sklopila ugovore za proizvodnju oklopnih vozila, topničkih i raketnih sustava te projektila u Poljskoj.

Azija i domaće narudžbe

Dvije su najmnogoljudnije azijske, štoviše, i svjetske zemlje, 2022. također zabilježile pozitivne trendove. Ukupni prihodi kineskih tvrtki u top-100 porasli su četvrtu godinu zaredom, i to za 2,7 %. Sve one čine drugu najjaču vojnu industriju na svijetu, a visoko su pozicionirane tvrtke NORINCO (7.), AVIC (8.), CASC (9.), CETC (11.), CASIC (15.) i CSSC (16.). Prve četiri odreda bilježe rast prihoda. Analiza posebice spominje AVIC, koji profitira od isporuke višenamjenskih borbenih aviona četvrte i pete generacije domaćim oružanim snagama. Zanimljiv je i CSGC (21.), koji proizvodi oklopna vozila i streljivo, a imao je za 12 % veće prihode nego 2021. Indijska vojna industrija nema snagu kineske, ali ukupni su joj prihodi u top-100 narasli za 7,4 %. Na listu je, zahvaljujući isporukama ratnih brodova i podmornica indijskoj mornarici, ušla i treća tvrtka iz te zemlje, brodograditelj Mazagon Dock Shipbuilders (89.). Društvo joj pravi Hindustan Aeronautics (41.) i Bharat Electronics (63.). Baš kao i kineska te indijska, i japanska vojna industrija profitirala je od domaće potražnje. Ukupni prihodi porasli su za 1 %, no ne i za najveću tvrtku – Mitsubishi Heavy Industries (43., pad od 6,1 %). Puno je bolje išlo tvrtki IHI Corporation (99.), koja je povećala prodaju za
24 %. No, sve japanske tvrtke navode da su 2022. dobile puno narudžbi i da očekuju porast prihoda u 2023. i idućim godinama.

Ukratko, 2022. je, posebno za američke tvrtke, više bila godina narudžbi nego godina isporuka, i otud globalni pad prihoda top-100. Tvrtke iz europskih zemalja imaju različite rezultate, no narudžbi je zaista mnogo. Njihova će se realizacija jasno vidjeti već u 2023. godini, ponajprije kad je riječ o sustavima koji su danas najtraženiji na europskom i sjevernoameričkom tržištu: streljivo, oklopna vozila, različite vrste topničko-raketnih sustava, sustavi za protuzračnu obranu, besposadne letjelice… Napeta i nestabilna sigurnosna situacija pogoduje svjetskoj vojnoj industriji, čiji bi prihodi mogli jako porasti u idućim godinama.

Pripremio: Domagoj Vlahović