Razgovor – umirovljeni general-bojnik Jeronim Bazo, direktor RACVIAC-a

RACVIAC se prošlog studenog oprostio od dotadašnjeg direktora Haydara Berka te zaželio dobrodošlicu novom direktoru umirovljenom general-bojniku Jeronimu Bazi iz Albanije. General Bazo počeo je vojnu karijeru nakon završetka Vojne akademije “Skënderbeg” 1985., a dužnost načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Albanije obnašao je od 2013. do 2016. godine. Školovao se i u Europskom centru za sigurnosne studije George C. Marshall te u Ratnoj školi SAD-a. Svoje bogato iskustvo želi primijeniti u RACVIAC-u, a s nama je podijelio razmišljanja i planove.

Obnašali ste dužnost načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Albanije. Što je najvrednije što ste naučili tijekom tog razdoblja i kako planirate to znanje primijeniti na ovoj dužnosti?

Iza mene je 35 godina vojničke karijere i obnašanja različitih dužnosti, uključujući i onu načelnika Glavnog stožera, što mi je bila iznimna čast i privilegija. Tijekom vojne karijere pratio sam i osobno oblikovao put ulaska Albanije u NATO te mogu slobodno reći da sam veliki zagovornik euroatlantskih inicijativa. Vjerujem da će upravo taj segment mojeg dosadašnjeg rada i iskustva pomoći da RACVIAC još intenzivnije podupre integracijske procese naših zemalja članica.

Što ste dosad prepoznali kao najveće vrijednosti RACVIAC-a?

Najveća je vrijednost RACVIAC-a u tome što je to organizacija osnovana u regiji za regiju i bavi se isključivo pitanjima koja su od značaja za zemlje regije. Mi “osluškujemo” njihove potrebe, uvažavamo njihove zahtjeve te, prateći sigurnosno okružje, definiramo i usklađujemo svoj program. Važno je naglasiti da RACVIAC gotovo dva desetljeća služi kao platforma za dijalog i razmjenu mišljenja, informacija, iskustava i naučenih lekcija, čime izravno potiče suradnju te pridonosi izgradnji povjerenja i sigurnosti među zemljama. S tim u vezi dosad smo proveli više od 400 aktivnosti i ugostili gotovo 15 000 sudionika.

Jedna je od glavnih zadaća RACVIAC-a razvijanje suradnje među zemljama jugoistočne Europe. Kako biste ocijenili situaciju u regiji?

U gotovo dvadeset godina daleko smo odmaknuli od one početne zadaće vezane uz verifikaciju i implementaciju sporazuma o kontroli naoružanja. Prioriteti članica drastično su se promijenili i većina njih na sigurnom je putu ulaska u euroatlantske integracije. Međutim, ovo područje Europe još uvijek ima neriješenih političkih pitanja iz prošlosti te se bori s korupcijom, nezaposlenošću, slabom ekonomskom razvijenošću, odlaskom obrazovanih i slično. Usto, područje jugoistočne Europe politički i gospodarski bilo je i uvijek će biti zona različitih interesa i utjecaja, što svakako utječe i na odnose među pojedinim zemljama.

Neki su od glavnih sigurnosnih izazova i prijetnji u regiji velik priljev migranata i prijetnja terorizma. Kako RACVIAC može pomoći u rješavanju tih problema?

Nezakonite migracije sigurnosni su fenomen suvremenog doba. Nezakoniti migranti povezani su s prekograničnim organiziranim kriminalom, krijumčarenjem, trgovinom ljudima te terorizmom. U zadnje vrijeme poseban je sigurnosni izazov povratak i reintegracija stranih boraca koji su se borili na strani ISIL-a te članova njihovih obitelji koji se žele vratiti u svoje matične zemlje. Međutim, ne zanemarujući sigurnosno pitanje, važno je ne zaboraviti na nužnost humanog zbrinjavanja izbjeglica. Sve su to veliki problemi koje jedna zemlja sama za sebe ne može riješiti bez regionalne, odnosno međunarodne suradnje i potpore.

RACVIAC se zadnjih nekoliko godina intenzivno bavi pitanjima protuterorizma, ekstremizma i migracija. Jednom godišnje, u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer, organiziramo konferenciju o sigurnosnim izazovima za Europu, koja okuplja dužnosnike zemalja regije, kao i predstavnike međunarodnih i regionalnih nevladinih organizacija te medija. Usto, od 2015. provodimo aktivnosti vezane uz provedbu Rezolucije 2178 UN-a s ciljem razvoja strategija za rehabilitaciju i reintegraciju stranih boraca.

Kibernetički kriminal sve je veća prijetnja sigurnosti ne samo u regiji nego u cijelom svijetu. Kako se RACVIAC bori protiv njega?

Kibernetički kriminal središnja je tema svih strategija o sigurnosti jer je posrijedi posve nov oblik rata i najbrže rastući sigurnosni izazov današnjice. To je kriminal koji ne poznaje granice, nečujan je, nevidljiv i bilo tko može biti meta napada: građani pojedinci, privatni sektor, državne ili javne institucije itd. Riječ je o mogućnosti goleme ugroze jer se naši životi sve više odvijaju na internetu i sve se više osobnih podataka pohranjuje u digitalnom obliku. Kriminalci zloupotrebljavaju moderne tehnologije poput interneta u nezakonitoj trgovini drogama, oružjem i drugim kriminalnim transakcijama.

RACVIAC je već odavno prepoznao potrebu za boljom edukacijom te jačanjem suradnje i razmjenom informacija u području suzbijanja kibernetičkog kriminala. Tako smo još 2010. počeli provoditi aktivnosti na temu kibernetičke sigurnosti, a 2016. objavili smo i studiju o izgradnji društva otpornog na kibernetičke napade. Zadnjih nekoliko godina u suradnji s američkom Agencijom za smanjenje obrambenih prijetnji (Defense Threat Reduction Agency), provodimo obuku istražitelja / netehničkog osoblja koje se bavi borbom protiv kibernetičkog kriminala povezanog s terorizmom i širenjem oružja za masovno uništenje.

RACVIAC surađuje s mnogim međunarodnim organizacijama, kao što su NATO, UN i EU. Možete li opisati neke od zajedničkih projekata?

Kad govorimo o UN-u, izdvojio bih Ured za poslove razoružanja (UNODA) te Ured za droge i kriminal (UNODC), s kojima već niz godina surađujemo na aktivnostima vezanim uz borbu protiv korupcije, protuterorizam i sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje. Tu je i UNDP SEESAC, regionalna inicijativa s kojom usko surađujemo na aktivnostima vezanim uz malo i lako naoružanje te fizičku sigurnost i zbrinjavanje zaliha naoružanja.

Kad je suradnja s NATO-om u pitanju, želim istaknuti da je jedan od naših najuspješnijih projekata provedba obuke obučavatelja za integraciju rodne perspektive. Višegodišnjom provedbom tog NATO certificiranog tečaja postali smo prepoznati kao regionalno središte za obuku o integraciji rodne perspektive.

Trenutačno surađujemo s Agencijom Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA), na zaštiti kritične infrastrukture i kibernetičkoj sigurnosti. Prošlog smo mjeseca također intenzivirali razgovore s Europskim učilištem obrane i sigurnosti i uskoro ćemo postati dio njihove mreže članova i partnera te dogovoriti rad na zajedničkom projektu.

U radu RACVIAC-a djeluje i velik broj zemalja izvan jugoistočne Europe kao pridružene članice ili promatrači. Na koji način one pridonose miru i sigurnosti u regiji?

Pridružene članice podupiru rad RACVIAC-a financijski i/ili osobljem. Na primjer, Austrija i Mađarska imaju svoje predstavnike koji rade u RACVIAC-u i podupiru provedbu aktivnosti, dok Njemačka zadnjih godina financijski podupire naše aktivnosti vezane uz kontrolu naoružanja, kibernetičku sigurnost i integraciju rodne perspektive. Osim toga, većina pridruženih članica podupire rad RACVIAC-a i slanjem predavača, stručnjaka za pojedina pitanja, koji onda sudjeluju u pripremi i provedbi naših konferencija, seminara i slično.

I pojedine zemlje promatrači, kao npr. Sjedinjene Američke Države, također aktivno podupiru neke od projekata. Jedan je od najboljih primjera Mreža za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje, koja je počela raditi 2015. godine s ciljem razvoja nacionalnih strategija i akcijskih planova za suzbijanje NBK oružja. Osam zemalja jugoistočne Europe uključeno je u projekt, a većina njih do danas je razvila i prihvatila nacionalnu strategiju.

Koje aktivnosti planirate provesti ove godine?

Ove godine planiramo provesti 15 aktivnosti. Slično kao i prethodnih godina, provest ćemo nekoliko aktivnosti koje se odnose na kontrolu naoružanja, radionicu o kriznom menadžmentu, obuku obučavatelja za integraciju rodne perspektive, godišnji sastanak parlamentarnih odbora za obranu i sigurnost, tečaj o kibernetičkoj sigurnosti, radionicu o borbi protiv korupcije, konferenciju o sigurnosnim izazovima za Europu i druge.

U kojem će se smjeru RACVIAC razvijati?

RACVIAC redovito prati promjene ne samo u regionalnom nego i u međunarodnom sigurnosnom okružju i sukladno tome, uzimajući u obzir potrebe i zahtjeve zemalja članica, planira i prilagođava svoj program aktivnosti. Iz godine u godinu broj aktivnosti i tema stalno se mijenja. I dalje ćemo intenzivno raditi na ubrzanju procesa euroatlantskih integracija zemalja regije jer to nam je jedan od primarnih ciljeva. Usto, sigurno ćemo se baviti i suvremenim sigurnosnim izazovima i prijetnjama.

Podupirući transformaciju RACVIAC-a u akademski orijentiranu i edukacijsku organizaciju, u budućnosti namjeravamo provoditi aktivnosti trajnijeg i sveobuhvatnijeg karaktera, odnosno konkretne projekte, čime ćemo dobiti i mjerljiviju dimenziju našeg doprinosa sigurnosti i stabilnosti u jugoistočnoj Europi.

Što biste željeli postići tijekom mandata?

Moj mandat traje tri godine i cilj mi je ojačati vezu i suradnju RACVIAC-a s drugim sličnim međunarodnim organizacijama i institucijama kako bismo što uspješnije pratili trendove. Time ćemo još snažnije poduprijeti euroatlantske procese i ojačati sigurnost i stabilnost u regiji.

Iva Gugo

snimio Mladen Čobanović