Priprema, pozor, pali!

Da bi vas izložba europskih vojničkih pušaka u Hrvatskom povijesnom muzeju fascinirala, ne trebate biti entuzijast za oružje. Osim što su povijesna dragocjenost, zanimljive su i zbog tehnike izrade i djelovanja, a i većinom su primjeri pravih obrtničkih, pa i umjetničkih vještina i talenata. Izloženo je oko sto pedeset pušaka i uglavnom su izvanredno očuvane…

Iako smo svjesni koliko dugo Hrvatski povijesni muzej (HPM) čeka da bi dobio veće prostore za izlaganje svojih izvanrednih i bogatih kolekcija, ambijent zagrebačke gornjogradske barokne palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch upravo savršeno odgovara izložbi Priprema, pozor, pali! – Europske vojničke puške u Zbirci oružja Hrvatskog povijesnog muzeja, otvorenoj 15. travnja. Naime, među oko sto pedeset izloženih pušaka nećete naći poluautomatsko ili automatsko oružje, nego prevladava ono koje nazivamo klasičnim. “U zbirci imamo više od 600 pušaka, od kraja XIV. do osamdesetih godina dvadesetog stoljeća,” kaže nam Dora Bošković, voditeljica Zbirke oružja HPM-a. Okolnosti su dopustile da se ovom prilikom izloži otprilike četvrtina. Izložbeni je prostor dobro osvijetljen i pregledan, a dojam upotpunjuje ugodna pozadinska glazba starih vojničkih koračnica, slike gradova te zemljovidi povezani s izlošcima. Bilješke uz svako razdoblje i svaku skupinu pušaka (podrijetlo, izrada, tehnologija…) vrlo su detaljne i zadovoljit će i najzahtjevnije.
Razvoj vatrenog oružja uglavnom je povezan s razvojem tehnike općenito. Na puškama se mogu dobro uočiti sve nove znanstvene spoznaje i tehnička otkrića stoga se podjela izložbe prema vrsti pušaka uglavnom poklapa s vremenskim kontinuitetom. Dakle, podjela po cjelinama mogla bi se svesti na prvo ručno vatreno oružje, bedemske puške, puške s mehanizmom opaljivanja na kremen, potom na perkusiju, na udarnu iglu i napokon višemetne puške. “Povijesni slijed izloženih pušaka prati hrvatsku i djelomično europsku povijest, u kojoj su vojnici iz hrvatskih zemalja aktivno sudjelovali,” zabilježeno je u prigodnoj publikaciji vezanoj uz izložbu.

Da bi vas izložba fascinirala, ne trebate biti entuzijast za oružje. Osim što su povijesna dragocjenost, zanimljive su i zbog tehnike izrade i djelovanja, a i većinom su primjeri pravih obrtničkih, pa i umjetničkih vještina i talenata. Uglavnom su izvanredno očuvane, tako da se vaše oči mogu nahraniti mnoštvom detalja. Bez problema ih možete zamisliti u rukama nekog starog puškara iz Štajerske ili vojnika iz rata Habsburgovaca i Napoleona. Naravno, u tim vremenima na prostoru Hrvatske nije bilo zapaženijih konstruktora ili proizvođača pušaka pa one izvorno nemaju naše podrijetlo. No, većina izloženih nalazila se u rukama vojnika koji su bili na području današnje Hrvatske, od bedemskih pušaka kojima su krajišnici branili svoje utvrde od Turaka, sve do onih u rukama sudionika svjetskih ratova u prošlom stoljeću.
Izložbu svakako preporučujemo pogledati, prije svega svim hrvatskim vojnicima, koji će uz puške naučiti ponešto i o životu svojih kolega iz daleke prošlosti. Pruža puno više od samih izložaka, zajedno s drugim pisanim i multimedijskim popratnim sadržajima u malo vremena može dati mnoštvo znanja i informacija, a može se razgledati do 14. lipnja.

Terminološke polemike
Poznavaocima pješačkog, pa i težeg vatrenog oružja u Hrvatskoj, dobro su poznati stalni domaći terminološki prijepori oko naziva pojedinih vrsta ili dijelova. Iznimka nisu niti stari, povijesni primjerci, koje smo s velikim zadovoljstvom razgledali. Recimo, većini nas poznat je naziv arkebuza. Međutim, to je njemački naziv koji su poslije iskrivili Francuzi, a vjerojatno je ljepše upotrijebiti hrvatski kukače, fitiljače ili puške na luntu. Jedinstveno, standardno nazivlje ne postoji i zanimljivo je pratiti polemike stručnjaka, koje, čuli smo, nisu izostale ni prilikom postavljanja izložbe.

Domagoj VLAHOVIĆ, Foto: Hrvatski povijesni muzej