Na samitu održanom 14. lipnja u Bruxellesu čelnici država i vlada potvrdili su zajedničke vrijednosti i interese koje dijele saveznici

”Danas smo donijeli važne odluke kako bismo NATO učinili jačim u kompetitivnijem svijetu,” zaključio je glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg nakon samita održanog 14. lipnja u Bruxellesu na razini predsjednika država i vlada zemalja članica. Na sastanku na vrhu Republiku Hrvatsku predstavljao je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OSRH Zoran Milanović. Prihvaćeno je sedam dokumenata: zajednička izjava, plan za reforme NATO-a do 2030., akcijski plan o utjecaju klimatskih promjena na sigurnost, dokumenti o kibernetičkoj obrani, sprečavanju spolnog nasilja i jačanju otpornosti te izvješće o podjeli tereta troškova obrane.

U izjavi za medije nakon samita, glavni tajnik Stoltenberg pozdravio je snažnu poruku kojom je američki predsjednik Joe Biden istaknuo odanost svoje zemlje NATO-u i saveznicama. Svi čelnici složili su se da Europa i Sjeverna Amerika moraju ostati čvrste zajedno kako bi obranile svoje vrijednosti i interese, posebno u kontekstu izazova koje postavljaju Rusija i Kina.

Među konkretnim odlukama koje je istaknuo glavni tajnik, najzanimljivije su one koje se odnose na proširenje NATO-a kao transatlantskog foruma za konzultacije i združene akcije u svim pitanjima koje se odnose na sigurnost, što znači jačanje i proširenje političkih konzultacija i koordinacija. Također, ojačat će se NATO-ove ukupne sposobnosti odvraćanja i obrane. Traži se i brži razvoj novih tehnologija na razini NATO-a, pa će saveznici utemeljiti organizaciju DIANA (Defence Inovation Accelerator for the North Atlantic) koja će raditi zajedno s industrijom, znanstvenim institucijama i start-upovima te promovirati transatlantsku suradnju i premošćivanje razlika među saveznicama. Bit će uspostavljen i NATO-ov inovacijski fond koji će investirati u start-upove koji rade na novim tehnologijama. Uz daljnje jačanje suradnje s Europskom unijom, Savez će učvršćivati prijateljske veze i s drugim partnerima: Australijom, Japanom, Novim Zelandom i Južnom Korejom.

Osobito je zanimljivo što je prvi put istaknuto da je važna zadaća za NATO i bavljenje sigurnosnim aspektima klimatskih promjena. Savez će redovito procjenjivati kako te promjene utječu na njegova postrojenja, misije i druge aktivnosti te integrirati stavku klimatskih promjena u vježbe te obrambeno planiranje i investicije. Planiran je i razvoj metodologije koja će procjenjivati emisiju stakleničkih plinova na vojnim aktivnostima, kako bi se ona u budućnosti smanjila. Na teritoriju Kanade bit će utemeljeno NATO-ovo središte izvrsnosti za klimu i sigurnost. Važna tema bila je kibernetička obrana i ta je domena zajedno sa svemirom jasno označena kao ravnopravna u vojnim doktrinama Saveza (uz kopno, more i zračni prostor). Stoltenberg je naglasio da plan za reforme 2030. (NATO 2030) postavlja višu razinu ambicija i jasan smjer za buduću prilagodljivost Saveza. Odluke u tom planu moraju biti podržane obrambenom potrošnjom članica i zajedničkim fondom NATO-a. Konkretno, potrebno je održavati više zajedničkih vježbi i obuka, komunikacijsko-nadzorne sustave, kibernetičku obranu, infrastrukturu…

Konačno, do samita koji će se održati 2022. godine bit će dovršen novi Strateški koncept NATO-a. On će potvrditi zajedničke vrijednosti koje dijele članice te odražavati bitne promjene koje su se dogodile u svjetskom sigurnosnom okruženju u proteklom desetljeću.

Pripremio: Domagoj VLAHOVIĆ

Foto: NATO