Kneževi natpisi

Nakon pobune protiv kneza Zdeslava i njegova ubojstva, oko 879. godine, na vlast u kneževini Primorske Hrvatske dolazi Branimir, knez nepoznata podrijetla. Razdoblje njegove vladavine dovelo je do konačnog političkog osamostaljenja prostora kneževine Primorske Hrvatske. Iz tog vremena datira pet kamenih natpisa na kojima se spominje Branimirovo ime

Spomenik knezu Branimiru u Ninu. Razdoblje njegove vladavine prvotna je kulminacija hrvatske ranosrednjovjekovne države

Prvi korak koji je knez Branimir napravio prilikom dolaska na vlast bilo je traženje saveznika, koji bi mu mogao jamčiti sigurnost u međunarodnim odnosima. Branimir je tog saveznika našao u rimskom papi, koji je tad uživao najveći ugled na cijelom kršćanskom Zapadu. Papa Ivan VIII. (umro 882.) s oduševljenjem je primio taj korak hrvatskog kneza. Služeći misu na Spasovo 879. u crkvi sv. Petra u Rimu podigao je ruke k nebu blagoslovivši Branimira, cijeli njegov narod i svu njegovu zemlju. Prema tadašnjem shvaćanju papin čin značio je međunarodno priznanje Hrvatske. Tijekom kasnijih razmjena pisama s Branimirom, Ivan VIII. naziva ga ”knezom Hrvata“.

Kamena greda

Premda je na vlast došao nasilnim putem, ubivši prethodnika Zdeslava, njegova je vladavina obilježena relativnim mirom, graditeljskim poletom i napretkom hrvatskog društva. Upravo zbog velikih crkvenih graditeljskih djelatnosti, koje je vodio ninski biskup Teodozije, do danas je pronađeno nekoliko kamenih natpisa s imenom Branimira. Jedan takav epigrafski spomenik pronađen je u Gornjem Muću 1871. prilikom izgradnje nove crkve. Iskopano je mnogo grobnih ulomaka, jedan krnji rimski natpis te Branimirov natpis u tri komada. Bila je riječ o kamenoj gredi, koja je predstavljala dio oltarne pregrade, s njegovim natpisom i lijepim pleternim ukrasom. Spomenik je pisan na latinskom jeziku i danas se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu te predstavlja najstariji hrvatski datirani kameni spomenik, s godinom 888. u desnom kutu. Prijevod natpisa glasi: U vrijeme kneza Branimira otkad je Krist uzeo sveto tijelo od svete Djevice godine 888. i VI. indikcija. Kasnijim revizorskim istraživanjima u drugoj polovini 1970-ih pronađeno je još pet ulomaka, koji se čuvaju u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Prvi spomen imena

Crtež poznatog kamena s Branimirovim natpisom koji je danas izložen u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Drugi otkriveni kameni natpis pronađen je u Ninu, krajem XIX. stoljeća. Riječ je o više ulomaka dviju kamenih greda crkvene pregrade koji su bili ugrađeni u zid crkve sv. Mihovila. Naknadno su preneseni u crkvu Sv. Križa, a danas se nalaze u zadarskom Arheološkom muzeju. Natpis na njemu u prijevodu glasi: U vrijeme gospodina Branimira, kneza Slavena. . . ja opat Teudebert dadoh ovo načiniti za spas duše svoje. Tko čita neka moli za me grešnika. U Ždrapnju kod Bribira pronađeni su ulomci trećeg kamenog natpisa. Dogodilo se to početkom XX. stoljeća, tijekom istraživanja zidova i okoline crkve sv. Bartula.  Radilo se o dijelovima lijeve i desne grede te srednjeg dijela zabata crkvene pregrade s natpisom: U ime Gospodnje, u vrijeme gospodina Branimira, kneza Slavena, ja Priština župan.. . moja sagradismo… Krajem 1920-ih godina u Šopotu kraj Benkovca pronađen je i četvrti natpis na kojem se spominje ime kneza Branimira. Riječ je o oltarnoj pregradi na kojoj piše: Branimiro com… dux Chruatorum, naumi…. To je ujedno prvi spomen hrvatskog imena na kamenom spomeniku. Posljednji, peti, natpis pronađen je u Otresu, između Benkovca i Bribira, krajem 1970-ih i početkom 1980-ih. On je najbolje očuvan, a na njemu duž greda i zabata piše: U ime Gospodnje, u vrijeme gospodina Branimira kneza, ja… učinih u čast Blaženog Petra i Svete Marije, Svetog Jurja, Svetog Stjepana, Svetog Martina, Svetog Krševana, Svetog Križa.

Vrijedno bogatstvo

Branimirov kamen iz AZM-a (lijevo) i drugi spomenici iz ranog hrvatskog srednjovjekovlja

Razdoblje vladavine kneza Branimira prvotna je kulminacija hrvatske ranosrednjovjekovne države. Branimir je izgradio političke odnose ne oslanjajući se na velike sile poput Bizanta i nasljednih franačkih država, želeći Hrvatsku maknuti od političkog utjecaja navedenih sila i učiniti je neovisnom kneževinom. Čak su se i Mlečani za njegova vremena bojali napasti našu obalu, a posebno nakon što su doživjeli težak poraz od Neretljana 887. godine. Dalmatinski gradovi i otoci pod upravom Bizanta plaćali su Branimiru danak miru. Na unutarnjem planu država je centralizirana, rapidno se širi hrvatska etnogeneza, okončava pokrštavanje, utjelovljuje crkvena organizacija te grade crkve i samostani.

Vladavina kneza Branimira završena je oko 892. godine, a naslijedio ga je knez Muncimir o čijem vremenu vladanja postoji manji broj informacija. Za razliku od njega, Branimirovo nam doba vladavine ostaje poznato po čak pet kamenih ulomaka, koji danas čine vrijedno bogatstvo u hrvatskoj kulturno-povijesnoj baštini.

Josip BULJAN, snimio Mladen ČOBANOVIĆ