Maksimilijan Čičerić (Maximilian Csicserics von Bacsány) potječe iz hrvatske krajiške obitelji iz okolice Titela, Vojvodina. Nakon završetka vojnog školovanja neko vrijeme predaje ratnu povijest i vojni zemljopis u Ratnoj školi u Beču. Kao austrougarski vojni izaslanik boravi u Mandžuriji tijekom Rusko-japanskog rata. Od 1905. obnaša dužnosti u stožeru XIII. zbora u Zagrebu u činu pukovnika. Od 1911., u činu general-bojnika, zapovjednik je 30. pješačke brigade u Miskolcu. Uoči Prvog svjetskog rata zapovjednik je Škole korpusnih časnika u Beču, a od lipnja 1914. zapovjednik Stožera V. armije. Od travnja 1915. do srpnja 1916. ponovno je zapovjednik XIII. zbora u Zagrebu, a dužnost je preuzeo od generala Adolfa von Rhemena zu Barensfelda. Nakon toga je do lipnja 1917. zapovjednik XXIII. zbora s kojim se bori na Ruskom bojištu. Kao vojni stručnjak sudjeluje u brestlitovskim mirovnim pregovorima. Do 30. listopada 1918. bori se na Piavi pod zapovjedništvom Svetozara Borojevića. Poslije rata živi u Beču, a u poznim godinama života dolazi u Hrvatsku. Preminuo je u Zagrebu 8. studenog 1948. godine.

(pripremila:  Marina Bregovac Pisk)

 

---

General Maksimilijan Čičerić
• (Arad, Rumunjska, 3. ožujka 1865. – Zagreb, 8. studenog 1948.)
• slikao József Prohászka, Budimpešta, 1917.
• HPM/PMH- 23124
(pripremila: Marina Bregovac Pisk)

---

 

---

– Austrijski poluautomatski pištolj Steyr-Pieper M 1909, 7,65 mm
• Österreichische Waffenfabriks-Gesellschaft; Austrija, Steyr; 1911.
• HPM/MRNH – 1430
Pištolj Steyr-Pieper bio je popularno oružje austrougarskih časnika za privatnu uporabu, a  rabile su ga i policijske postrojbe. Cijev je s navlakom. Za vađenje čahure prilikom zastoja otvara se prelamanjem jer nema izvlakača. Zatvarač je klizni, s udarnom iglom, u zatvorenom sustavu. U rukohvatu se nalazi okvir za osam metaka kalibra 7,65 mm. Obloge drška od crne su umjetne smole, ukrašene uzorkom mreže, s ovalnim medaljonom s monogramom öwg (Österreichische Waffenfabriks-Gesellschaft) i natpisom STEYR na objema stranama.
(pripremila: Dora Bošković)

---

 

---

– Škare za rezanje žice (Drahtzerstörer)
• F. Wollf, Bucuresti; Rumunjska, Bukurešt, 1914. – 1918.
• drvo, željezo, škare: cjelovito, 290 mm
• HPM/PMH- 30371
Škare za rezanje (bodljikave) žice. Služile su za rezanje žičanih zapreka koje nije bilo moguće dosegnuti uobičajenim škarama za bodljikavu žicu. Stavljalo ih se na cijev puške ili na drveni štap i pokretalo žičanim kabelom.
Lit.: Škiljan, 2002.:151, kat. br. 669; Rest et al., 2002.: 467
(pripremila: Dora Bošković)