Ovogodišnja će proslava Božića zbog pandemije prouzročene koronavirusom zasigurno biti drukčija od dosadašnjih. Manja okupljanja, držanje distance i virtualno čestitanje različitim komunikacijskim kanalima među važnijim su preporukama epidemiološke struke, ali i brojnih izdavača maraka. O tim će markama biti više riječi u idućem broju Hrvatskog vojnika

Božić je hrvatsko ime kršćanskog blagdana Isusova rođenja. Otkad se počeo slaviti u Rimu u VI. stoljeću, brzo se raširio u zapadnom i istočnom kršćanstvu te postao neiscrpno umjetničko nadahnuće među kršćanskim narodima. Isto tako, najomiljenija je sakralna tema kad su u pitanju poštanske marke.

Do 2020. godine tiskano je više od šest tisuća različitih maraka, a rijetke su zemlje koje ih dosad nisu izdale. Od svih prigodnih tema, božićne marke imaju najveću nakladu s obzirom na to da se najviše koriste za plaćanje poštarine, uglavnom tijekom studenog i prosinca. Zemlje poput Francuske, Kanade, Australije ili Španjolske izdaju svake godine po nekoliko različitih motiva, a Velika Britanija čak osam.

Sve te marke prepune su povijesnih svjedočanstava i umjetničkih djela, najviše onih povezanih s Isusovim rođenjem u Betlehemu. Sve one nagovještaju Božić: od zvijezde repatice, preko božićnog drvca, božićne zvijezde i blagdanskog stola, pa sve do Svete obitelji: Malog Isusa, Marije i Josipa.

Na ovogodišnjim markama, koje su uglavnom u prometu još od sredine studenog, mogu se vidjeti: adventski vijenac, koji se obično postavlja na ulazna vrata, izrađen od zimzelenih grana te simbolizira vječni život (Australija); božićno čestitanje videovezom među obiteljima razdvojenim zbog pandemije (Irska); prizori Isusova rođenja izrađeni s pomoću vitraja koji se nalaze kao ukrasi na prozorima crkava (Velika Britanija); betlehemsko svjetlo mira s bazilikom sv. Petra (Vatikan i Austrija), Tri kralja ili mudraca s istoka: Gašpar, Melkior i Baltazar kao simboli ujedinjenja triju kontinenata (Monako); pisma Malom Isusu u kojima djeca spominju božićne želje (Slovačka); Isusovo rođenje u štalici (Kanada); dječji crteži s božićnim doživljajima (Falklandski otoci), božićni nakit s prikazom kuglica (Lihtenštajn); svečana jela − slatkiši (Slovenija) i drugi motivi. (Ivo Aščić)