Crta koja omeđuje područje jedne države naziva se državna granica. To je ploha koja okomito prolazi graničnom crtom po Zemljinoj površini te odvaja kopneno područje, morski prostor, unutarnje vode, zračni prostor i podzemlje jedne države od susjednih, kao i državna granica na području graničnih prijelaza u zračnim, morskim i lukama unutarnjih voda preko kojih se odvija međunarodni promet

Razlikuju se prirodne i ugovorne granice. Prirodne su granice one kojima se granična crta, iako u pravilu utvrđena ugovorom, upire na neku prirodnu okolnost (gorski lanci, klisure, rijeke, jezera i sl.). Ugovorne su granice one koje teku pravcima što povezuju točke utvrđene ugovorom (katkad su to paralele ili meridijani, npr. između SAD-a i Kanade).

Granice su oduvijek bile izvor ratnih sukoba, a to je najviše došlo do izražaja u Africi (npr. spor između Namibije i Bocvane oko granice na dijelovima rijeke Linyatija riješen je 1999. međunarodnom arbitražom). Granice su bile i povod pogoršanja odnosa između susjednih država, npr. Kina je u drugoj polovini 1970-ih zahladila odnose s Vijetnamom zbog sporne granice. Nakon prestanka ratnih sukoba, granice su određivane na mirovnim kongresima (npr. Berlinski kongres 1878.), a određivale su ih pobjedničke strane ili velike sile, npr. nakon Prvog svjetskog rata glavnu je ulogu u Versaillesu 1919. godine vodilo Vijeće četvorice (SAD, Velika Britanija, Francuska i Italija).

I danas su granice velika prepreka slobodnoj trgovini i kretanju ljudi, često pripadnika istog naroda, iz jedne države u drugu (npr. granica između Sjeverne i Južne Koreje). Neke su granice minirane, ograđene bodljikavom žicom, dok su s druge strane među nekim državama ili zajednicama država potpuno otvorene. Takvoj bi zajednici, tzv. šengenskom prostoru, Republika Hrvatska uskoro trebala pristupiti. Današnji šengenski prostor okružuje 42 673 km morskih i 7721 km kopnenih granica.

Među najduljim je državnim kopnenim granicama ona između Kine i Rusije, duga više od 20 tisuća kilometara, dok najkraće granice imaju Vatikan i Monako, od svega nekoliko kilometara. Državna granica Republike Hrvatske proteže se u duljini od oko 2267 km na kopnu i 502 nautičke milje na moru.

TEKST  Ivo Aščić