Iako površinom mala, tek nešto veća od Hvara, sredozemna država Malta stoljećima ima stratešku ulogu

Na tom otoku stotinjak kilometara jugoistočno od Sicilije izmjenjivali su se različiti gospodari: Feničani, Kartažani i Rimljani prije Krista, a zatim Bizant, Vandali, Goti, Arapi, Normani i Kraljevstvo Obiju Sicilija do XVI. stoljeća. Malta je od prve polovine XVI. stoljeća u posjedu viteškog reda ivanovaca, koji se otad nazivaju malteškim vitezovima. Taj katolički red utemeljen je u Jeruzalemu oko 1070. ili 1099., u svrhu dvorenja bolesnika i ranjenika. Sastojao se od oružanih vitezova, bolničara i svećenika. Njihov je zapovjednik (veliki meštar) Jean Parisot de La Valette nakon velike pobjede nad Osmanlijama osnovao 1566. na istočnoj obali glavni grad Vallettu. Tijekom Drugog svjetskog rata Valletta je bila važna pomorska i zračna baza britanskih snaga, a nakon rata, sve do 1979., i snaga NATO-a.

Ivanovci su se na Malti zadržali sve do 1798., vodeći stalne borbe s Osmanskim Carstvom i afričkim gusarima. Godine 1798. otok je osvojio Napoleon I. Bonaparte, a 1800. osvojili su ga Britanci, koji su ga za sebe osigurali Pariškim mirom 1814. godine. Malta je tako postala glavna britanska baza na Sredozemlju, a nakon prokopavanja Sueskog kanala 1869. godine i baza na putu prema Indiji. Danas je Malta republika, unitarna država, članica Commonwealtha i Europske unije, u kojoj živi oko 430 tisuća stanovnika s tendencijom porasta zbog pozitivne migracijske bilance. Službeni su jezici malteški i engleski, a razgovorni je i talijanski.

O vojnoj povijesti Malte govore njezine brojne marke, koje izdaje od 1860.: Bitka za Maltu u Drugom svjetskom ratu (2005.); 450. obljetnica velike bitke protiv Osmanlija (2015.); sudjelovanje u Galipoljskoj bitki u Prvom svjetskom ratu (2015.); potpora Saveznicima 1943. tijekom invazije na Siciliju (operacija Husky) (2018.); top od 100 tona s cijevi promjera 17,72 inča na utvrdi Rinella (2010.); vojna arhitektura – utvrda sv. Angelo (2003.); zapovjednici Malteškog reda od 1530. do 1798. (2014.); operacija Pedestal 1942. (2012.); karaka kojom su ivanovci 1530. doplovili s Rodosa (2006.) i druge.

Tekst: Ivo Aščić