Sredinom prošlog mjeseca navršilo se 30 godina od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Sve je počelo 25. lipnja 1991., kad je Sabor RH donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a 8. listopada te godine i Odluku o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Međunarodno priznanje došlo je u ratnim uvjetima, nakon što su hrvatske vojne i redarstvene snage uspješno obranile veći dio državnog teritorija od velikosrpske agresije. Prva zemlja koja je priznala RH, iako i sama nepriznata, bila je susjedna Slovenija 26. lipnja 1991.; slijede zemlje nastale raspadom SSSR-a: Litva 30. srpnja, Ukrajina 11. prosinca i Latvija 14. prosinca te godine. No, prva je međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio Island, koji je tu odluku donio 19. prosinca 1991. godine. Vatikan i San Marino priznali su Hrvatsku 13. i 14. siječnja 1992. Međunarodnom priznanju pridonijelo je i 127 nobelovaca potpisivanjem Apela za mir u Hrvatskoj, koji je objavljen 14. siječnja 1992. u New York Timesu, uglednim američkim dnevnim novinama. Odaziv nobelovaca na apel bio je velik, a potpisali su ga, među ostalim, nekadašnji njemački kancelar Willy Brandt, južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu, tibetski vjerski poglavar Dalaj-Lama, ekonomist Milton Friedman, književnik Camilo José Cela, hrvatski kemičar Vladimir Prelog i drugi. Hrvatsku je 15. siječnja 1992. priznalo 12 članica Europske zajednice, preteče Europske unije: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Savezna Republika Njemačka, Danska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Grčka, Španjolska i Portugal. Priznala ju je također Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale 44 zemlje, a u svibnju te godine primljena je u članstvo Ujedinjenih naroda. Hrvatska je 1992. sudjelovala na Zimskim i Ljetnim olimpijskim igrama. Tijekom 30 godina međunarodno se afirmirala, postala članica Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije te brojnih međunarodnih organizacija, a dala je i znatan doprinos izgradnji mira u svijetu sudjelovanjem u mirovnim operacijama.  

Ivo Aščić