Prošlog prosinca navršilo se 80 godina od jednog od najznačajnijh događaja u Drugom svjetskom ratu, japanskog napada na glavnu tihooceansku bazu SAD-a, Pearl Harbor. Napad je osigurao konačnu potporu američkog Kongresa odluci predsjednika Franklina Delano Roosevelta da uđe u rat. Tom je odlukom saveznicima protiv Osovine stavio na raspolaganje golem ratni potencijal svoje zemlje

Pomno planiranom napadu Japanske kraljevske mornarice, koji se dogodio 7. prosinca 1941. godine na sjedište tihooceanske flote SAD-a na Havajima, prethodilo je dugotrajno pogoršanje odnosa. Iako je Japan od Havaja udaljen gotovo osam tisuća kilometara, japanski brodovi plovili su zbog sigurnosti po najgorim meteorološkim putovima Tihog oceana, a svaka radiokomunikacija između brodova bila je najstrože zabranjena. Japanski nosači zrakoplova usidrili su se 320 kilometara sjeverno od Havaja, odakle su napali s čak 354 zrakoplova u dva navrata.

Tijekom iznenadnog japanskog napada na vojnu bazu bilo je usidreno oko 70 američkih ratnih brodova različite tonaže, među kojima gotovo svi bojni brodovi. Za vrijeme napada gotovo nijedan američki brod nije isplovio, dok je manji broj zrakoplova uspio uzletjeti i prihvatiti borbu. SAD je izgubio osam bojnih brodova, tri lake krstarice, tri razarača i četiri manja broda. Također, uništeno je 80 zrakoplova, a 150 ih je bilo oštećeno. Poginulih i ranjenih američkih vojnika bilo je više od 3680. Japanci su izgubili 29 zrakoplova, pet džepnih podmornica i oko 100 vojnika, dok su se svi brodovi neoštećeni vratili u Japan.

Još je i danas nepoznanica zašto o napadu nije bila obaviještena vojno-pomorska baza u Pearl Harboru iako je mornarica SAD-a presrela japansku komunikaciju. Čak su i novine pisale o mogućnosti napada Japana na SAD.

Havaji su krajem XIX. stoljeća bili samostalna republika koju je SAD 1898. anektirao, 1900. dao im je status prekomorskog teritorija, a od 1959. postali su 50. po redu savezna država SAD-a, udaljena od zapadne obale čak 3800 kilometara. Na njima danas živi oko 1,3 milijuna stanovnika, a vojnu bazu i sjedište Pacifičkog zapovjedništva oružanih snaga SAD-a opslužuje oko 33 tisuće vojnika.

Tekst: Ivo Aščić