Uskrs, najstariji i najveći kršćanski blagdan, spomen Kristova uskrsnuća, nakon Božića, najprikazivanija je sakralna tema na poštanskim markama. Najčešći su motivi križnog puta, a slijede uskrsni simboli poput maslinovih grančica.

S tih se maraka može saznati naziv za Uskrs na različitim jezicima: Velikonoce (češki), Ostern (njemački), Easter (engleski), Pasqua (talijanski), Pâques (francuski), Pascua (španjolski) i dr. Uskrs je pomični blagdan, koji se slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca između 21. ožujka i 25. travnja. Ta je odluka donesena na ekumenskom koncilu (sabor na kojem sudjeluju biskupi, teolozi i drugi crkveni dostojanstvenici radi savjetovanja o važnim pitanjima crkvenog nauka i discipline, te donošenja zaključaka i propisa) u Niceji (grad blizu Bospora) 325. godine. Vjernici se za blagdan pripremaju kroz četrdeset dana korizme, koja započinje Pepelnicom ili Čistom srijedom. Kroz korizmeno vrijeme vjernici posebnu važnost poklanjaju molitvi, postu i sakramentu ispovijedi. Veliki tjedan, odnosno tjedan prije Uskrsa, započinje Nedjeljom muke Gospodnje ili Cvjetnicom, kad se slavi Isusov ulazak u Jeruzalem, nose se grančice masline ili palme na blagoslov. Slijedi Veliki četvrtak, spomen posljednje Isusove večere s apostolima, te Veliki petak, kad se vjernici okupljaju u crkvama razmišljajući o Isusovoj muci i smrti. Velika subota dan je tišine i iščekivanja Isusova uskrsnuća. “To je blagdan koji svemu daje smisao: ne samo zato što patnji obećava kraj, a podnesenoj nepravdi zadovoljštinu nego zato što dovodi u pitanje pojam ograničenog i konačnog. Nije to blagdan lakih obećanja. On uključuje smrt i sud, ali podsjeća na milost i ljubav”, napisala je  o Uskrsu, za jednu od brojnih hrvatskih maraka, akademkinja Željka Čorak. Bogatstvo uskrsne tradicije ogleda se u slavljima koja pokazuju brojne lokalne i regionalne razlike. Važnu ulogu imaju uskrsna jela i namirnice koje se u košarama nose u crkvu na blagoslov. Među tim namirnicama, koje imaju i duhovno značenje, različito su obojena i ukrašena jaja. Jaje je, naime, drevni simbol plodnosti, dok u kršćanstvu crveno obojeno jaje simbolizira kapljice krvi Krista koji umire na križu.