Masovne grobnice – podsjetnik na žrtvu Vukovara

Broj 617, Reportaža
13.11.2020

Povodom obilježavanja 18. studenog – Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, podsjećamo na neke od najtragičnijih znamena Domovinskog rata. Naime, na području Vukovara pronađena je najveća masovna grobnica žrtava Domovinskog rata – Ovčara (200 žrtava), ali istodobno i najveća grobnica nastala asanacijom bojišta – Novo groblje u Vukovaru (938 žrtava)

Masovna grobnica na Ovčari jedan je od najpotresnijih podsjetnika na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu kad je najmanje 200 ranjenika iz vukovarske bolnice odvedeno i usmrćeno u blizini poljoprivrednog dobra na Ovčari. Do prvih javnih informacija o postojanju grobnice dolazi se u listopadu 1992. nakon objave svjedočenja preživjelog hrvatskog branitelja, prethodno razmijenjenog 14. kolovoza 1992. godine u Nemetinu, a što je bilo temelj preciziranja lokacije masovne grobnice na Ovčari i utvrđivanja sudbine ranjenika, vukovarskih branitelja i civila te djelatnika vukovarske bolnice.

Iako do same ekshumacije dolazi tek 1996., već u prosincu 1992. međunarodni forenzičari predvođeni dr. Clydeom Snowom proveli su preliminarno istraživanje lokacije pod pokroviteljstvom Komisije stručnjaka UN-a. Zabačenost lokacije ukazala je na to kako su izvršitelji nastojali žrtve ukopati u tajnosti. Činjenica kako su pronađeni i lančići s katoličkim križevima, odnosno metalna pločica s natpisom Bog i Hrvati uputila je na to kako se na lokaciji nalaze posmrtni ostaci Hrvata.

Iako je preporuka i plan bila provedba ekshumacije u ožujku 1993., različite opstrukcije, a prije svega srbijanskih čimbenika, onemogućile su njezinu provedbu. Tek 1996. istražitelji ICTY-ja s timom forenzičara – Liječnika za ljudska prava, temeljem podignute optužnice u predmetu Mrkšić i drugi, provode ekshumacije od 31. kolovoza do 4. listopada 1996. kad su ekshumirani posljednji od ukupno 200 žrtava. Zaključak je bio kako je riječ o jednom od najvećih stratišta Domovinskog rata – od ukupno 200 žrtava, njih 198 bilo je muškog, a dva ženskog spola pri čemu je prosječna dob bila 32,5 godine, odnosno raspon dobi od najmanje 16 (1975. godište) do najviše 72 godine (1919. godište).

Većina osoba na sebi je imala komade odjeće, u više slojeva, a prema opisima, 34 % osoba imalo je odjeću koju obično nose bolnički pacijenti ili bolničko osoblje. Kod njih 55 % pronađeni su dokazi koji ukazuju na to da su se nalazili na bolničkom liječenju. Od 200 žrtava, za 95 % trauma utvrđeno je kako su nanesene vatrenim oružjem na području glave i/ili trupa.

Novo groblje

Uz masovnu grobnicu na Ovčari, tragični je podsjetnik na žrtvu u Domovinskom ratu i Novo groblje (Dubrava) u Vukovaru. Ipak, važno je napomenuti kako je u odnosu na Ovčaru, grobnica na Novom groblju nastala asanacijom bojišta. Naime, nakon okupacije Vukovara, od kraja studenog 1991. pa sve do ožujka 1992., JNA s pridruženim joj paravojnim formacijama ekshumirala je pojedinačne i masovne grobnica u koje su tijekom tri mjeseca oružanih borbi ukapani posmrtni ostaci te ih konačno prenijeli na Novo groblje u Vukovaru.

Iako su nadležna tijela Republike Hrvatske raspolagala saznanjima o samoj grobnici te je napravljena i rekonstrukcija grobnih mjesta, sve do završetka provedbe procesa mirne reintegracije nije bilo moguće provesti ekshumaciju. Tako je u travnju 1998. Županijski sud u Vukovaru naredio ”ekshumaciju posmrtnih ostataka hrvatskih branitelja i civila smrtno stradalih tijekom agresije na Republiku Hrvatsku u Vukovaru“ pri čemu je kao početak određen 27. travnja 1998. Uključen je širok spektar nadležnih tijela pa je tako provedbeni dio ekshumacije bio u nadležnosti Ministarstva obrane, s točno određenim zadaćama provedbe ekshumacije i postupanja s pronađenim posmrtnim ostacima žrtava.

Identifikacija žrtava

Već do kraja prvog dana ekshumacije 27. travnja 1998., otkriveni su posmrtni ostaci najmanje 42 osobe, a nakon prvog tjedna ekshumacije, 2. svibnja 1998. na Novom groblju organiziran je prvi veći pokop ekshumiranih posmrtnih ostataka i to ukupno njih 39: 23 pripadnika Hrvatske vojske, tri pripadnika MUP-a, dva pripadnika Civilne zaštite i 11 civila.

Već u vrijeme provedbe ekshumacije pristupilo se i uređenju Groblja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, danas poznatog kao Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru.

Ekshumacija Novog groblja završena je 3. srpnja 1998. kad su ekshumirane posljednje od ukupno 938 žrtava. Od ukupnog broja identificiranih žrtava, njih 79,5 % hrvatske je narodnosti, a preostali dio čine osobe svih narodnosti koje su tad prebivale na području Vukovara. Pri tome valja napomenuti i kako je od ukupnog broja identificiranih osoba njih 23 % ženskog spola, 12 je osoba mlađih od 18 godina te 251 osoba starija od 60 godina. Izneseni podaci navode na zaključak o krajnje nehumanom stradavanju populacije posebno zaštićene međunarodnim humanitarnim pravom.

Zbog značaja koje pitanje nestalih osoba ima za njihove obitelji, ali i hrvatsko društvo u cjelini, Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske nastavlja poduzimati sve kako bi rasvijetlila sudbine preostalih slučajeva nestalih osoba.

Unatoč sustavnim aktivnostima Republike Hrvatske u zaštiti žrtava Domovinskog rata te upornim nastojanjima Ministarstva hrvatskih branitelja još tragamo za 1869 osoba nestalih u Domovinskom ratu, od kojih je najveći broj s područja Vukovarsko-srijemske županije, njih 525, od kojih 386 osoba nestalih i nasilno odvedenih s područja Vukovara i prigradskih naselja.

U mandatu potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda te državnog tajnika Stjepana Sučića, nadležnog za Upravu za zatočene i nestale, na području Vukovara i prigradskih naselja provedena su terenska istraživanja na 82 mjesta mogućih grobnica. Istraživanja su trajala 376 radnih dana, obrađeno je 414.047,5 m2 površine. Najopsežniji radovi provedeni su pretraživanjem lokacija: Ovčara (sustavno i kontinuirano, više od 140 radnih dana, istraženo je najmanje 370 251 m2), Inženjerijski poligon (77 radnih dana, istraženo 16 590 m2), Balenica pašnjak (32 radna dana, istraženo 5246 m2) te Priljevo, kod kružnog toka (129 radnih dana, istraženo 23 409 m2), a ukupno su na području Vukovarsko-srijemske županije pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci 16 osoba, pri čemu se ističe pronalazak masovne grobnice u Marincima, iz koje su 18. siječnja 2020., ekshumirani posmrtni ostaci četiriju hrvatskih branitelja.