RAZGOVOR: general-bojnik Michael Križanec, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

“Ponekad i mene iznenadi koliko je Rafale napredan avion, u kakvim sve uvjetima dečki mogu letjeti, kolika je to razlika u odnosu na MiG-21”, kaže nam zapovjednik tehničke grane OSRH u razgovoru u vojarni “Pukovnik Marko Živković”

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo obilježit će 12. prosinca 33. obljetnicu ustrojavanja. U vremenu koje je proteklo od proslave 32. obljetnice toliko se toga promijenilo da smo i ovaj put imali niz zanimljivih tema za razgovor s njegovim zapovjednikom. Evo, nekoliko dana prije, u Zagreb je sletio sedmi HRZ-ov avion Rafale. Eskadrila će iduće godine u ovo vrijeme biti kompletirana. No, kad je riječ o obljetnici, uvijek se vrijedi spomenuti svih koji su stvarali HRZ, borili se za Hrvatsku, a potom strpljivo i uporno održavali granu sve dok konačno nisu zaživjeli uvjeti da uđe u današnje doba modernizacije.

Razgovaramo uoči obljetnice ustrojavanja HRZ-a. Je li tradicija bitna i za današnju moderniziranu granu?

Bez tradicije nema vojske. Ona je temelj svake vojne organizacije, tako je bilo u povijesti, tako je i danas. Ona povezuje one koji su stvarali i ginuli za HRZ i Hrvatsku s nama koji danas živimo u miru. Bivši pripadnici davali su karijere, energiju, rad i zdravlje, a neki i najviše – svoje živote. Jamčim da će u dekadama koje slijede do tradicije držati i naši nasljednici.

Koliko ste u kontaktu s ratnim pilotima i tehničarima HRZ-a? Kako oni komentiraju današnji HRZ?

Obljetnice poput ove koja dolazi prilika su da im pokažemo gdje smo, ali i kamo idemo. Isto tako, s mnogima od njih redovito održavamo kontakte i susrećemo se. Sigurno je da svaki od njih i danas ima znanja i iskustva koja su vrijedna i ne smiju se zanemariti. Ponekad je njihovo mišljenje o našem radu, djelovanju, obuci i svemu ostalom kritičko, a ponekad afirmativno. No, to je manje bitno: i kritika je dobra ako je konstruktivna i može nam pomoći u promišljanjima i djelovanjima. Na našim su susretima bivši zapovjednici mnogo puta dali dobre komentare, zanimljive misli i ideje koje smo mogli i iskoristiti.

Nedavno je u Hrvatsku sletio sedmi HRZ-ov Rafale. Idu li letni i radni sati vezani uz te avione u skladu terminskim planovima?

Ne smijemo zaboraviti da su Rafalei stigli prije nešto više od pola godine. Mnogima se čini da su tu već dvije godine. Šest mjeseci vrlo je malo vremena kad ih stavimo u kontekst kompleksnosti cijelog projekta. U pojedinim segmentima uporabe, održavanja i logistike čak ćemo biti ispred zadanih rokova, a vjerujte da ta gradnja sustava puno više vrijedi čak i od sati naleta. S druge strane, ne treba zaboraviti da smo još u fazi transfera tehnologije i znanja, u kojoj nam nadzor, pomoć i savjeti francuskih stručnjaka i kolega puno znače. No, mi smo jasno zacrtali pravac kojim ćemo dovesti 191. eskadrilu lovačkih aviona (ELA) do inicijalne operativne sposobnosti, a paralelno s tim razvijamo pojedinačne, napredne sposobnosti. Na početku procesa nabave i uvođenja Rafalea dao sam obećanje uime svih pripadnika HRZ-a da će, ako nas se bude pustilo da radimo u miru, sve ići kako treba. Time sam htio i potaknuti nadređene strukture Ministarstva obrane RH i Glavnog stožera OSRH da nas podrže tamo gdje su nadležne: kroz resurse, ugovore i različite oblike potpore. Zasad sve ide izvrsno u vezi i s Rafaleom i s Black Hawkom, nema naznaka koje bi govorile da ne idemo po planu kad je u pitanju naš razvoj sposobnosti, kvaliteta, učinak, obuka… Obuka naših pripadnika u Francuskoj za Rafale uglavnom je završena, tek su neki još na pojedinačnoj, tzv. točkastoj obuci za određene specijalnosti. U Francuskoj i Hrvatskoj ostvarili smo više stotina sati naleta u cilju obuke, povećanja broja obučenih pilota, povećanja sposobnosti već obučenih pilota… Ponekad i mene iznenadi koliko je Rafale napredan avion, u kakvim sve uvjetima dečki mogu letjeti, kolika je to razlika u odnosu na MiG-21.

Simulator radi u punom pogonu već mjesecima, a to smo saznali tek nedavno. Mogu li se i njegove mogućnosti nadograđivati?

Da, na simulatoru se radi intenzivno. To je kompleksno sredstvo koje ima softverski i hardverski dio, ali najbitniji dio je osoblje koje radi na njemu te, među ostalim, kreira određene scenarije za obuku u kontekstu protuzračne obrane, djelovanja zrak-zrak, djelovanja zrak-zemlja… Sve to se, naravno, poslije verificira na letovima u Rafaleu te kroz vlastiti simulacijski paket aviona. Treba razumjeti da naglasak nije samo na broju sati leta koji se tuku na simulatoru nego i na broju i kompleksnosti scenarija, vrsta i podvrsta obuke koje se na njemu provode. Evo vam jedan primjer: na simulatoru smo, recimo, testirali procedure za slijetanje Rafalea u naše zračne luke prije no što su stvarno počeli slijetati. U svemu tome još uvijek imamo potporu francuskih stručnjaka i specijalista, ali s vremenom ćemo nastaviti samostalno.

Kad bismo mogli vidjeti neku vježbu s Rafaleima, primjerice neku združenu s ostalim granama i rodovima OSRH? Ili međunarodnu?

Uz suradnju s francuskim zrakoplovstvom, koja se podrazumijeva u projektima poput nedavnog MORANE-a, tu je i Američko ratno zrakoplovstvo, s kojim za iduću godinu planiramo određene aktivnosti u zraku. Ali za nas će 2025. godine iznimno važna biti velika intergranska vježba OSRH Borbena moć 25, koju planiramo za jesen. Po svojem karakteru bit će slična vježbi Velebit 18 ili usporediva s njom. Očekujemo demonstraciju sposobnosti Rafalea, Kiowa, Black Hawkova i drugih letjelica ne samo u kontekstu zračne domene nego i združenog djelovanja s drugim granama i rodovima. Mi se ne mijenjamo samo tehnološki. Mijenjamo i način razmišljanja, našu svijest, koja je bila ograničena zbog zastarjelosti letjelica, radarskih sustava, zapovjedno-nadzornih sustava…

Uzimate li pri uvođenju Rafalea u obzir i senzorske, oružne i druge sustave koji će se moći i ubuduće ugrađivati u avione?

Uzimamo. Platforma Rafale podrazumijeva otvorenu arhitekturu, što znači ugrađivanje novih ili zamjenu starih modernijim, lakšim i sposobnijim sustavima i opremom. Tehnološki razvoj iznimno je brz, naravno da mi to pratimo i gledamo unaprijed. Ne smijemo se zaletavati i uzimati sustave koji nisu potpuno razvijeni ili operativno dokazani. I opet se vraćam na simulator – na njemu se prethodno mogu testirati neki sustavi koje namjeravamo nabaviti ili budući sustavi, tj. njihova uporaba na našim Rafaleima te u našem operativnom kontekstu.

Koliko je za HRZ bila bitna nedavna aktivnost MORANE, koju ste proveli zajedno s francuskim kolegama?

Suradnja s Francuzima oko Rafalea razvija se slično kao suradnja s Amerikancima oko Black Hawkova i Kiowa Warriora. Da bismo stekli temeljna znanja, u suradnji s njima prolazimo strukturiranu obuku. Međutim, za našu nadogradnju za koju koristimo saveznička operativna iskustva, njihove taktike, tehnike i procedure, zajedničko uvježbavanje i drugo, potrebno je provoditi MORANE i slične aktivnosti. Dakle, aktivnosti idu dalje, s Francuzima, Amerikancima, Grcima i ostalima, i to ne samo kod nas – naši Rafalei ići će i u inozemstvo.

cKoji su detalji mogućeg osnivanja središta za obuku pilota borbenih zrakoplova u Puli?

Ideja je u osnovi jako dobra: uspostava međunarodnog središta u kojem bi piloti borbenih aviona prolazili predobuku na trenažnom avionu PC-21. Nama bi tu interes bio na 3. i 4. fazi predobuke, u kojoj se razvijaju vještine i znanja za lakšu tranziciju na Rafale. Još vam ne mogu reći mnogo. Dakle, postoji prijedlog, plan i koncept, vrlo se aktivno održavaju različiti sastanci i koordinacije, razgovara se s francuskim i drugim partnerima. U projektu i u radnoj skupini više je dionika, svoju ulogu imaju i drugi resori Vlade RH, a ne samo MORH. To je nužno kako bi projekt bio prihvatljiv i realizirao se ne samo u vojnom nego i u drugim segmentima.

U čuvanju hrvatskog zračnog prostora trebaju vam pomagati Mađarska i Italija. Možemo li čuti neke detalje tog sporazuma?

Ta je mjera bila nužna da bismo se, nakon povlačenja MiG-ova iz operativne uporabe, mogli koncentrirati na obuku i dovoljan broj borbeno osposobljenih pilota za Rafale. Mađarsko ratno zrakoplovstvo po potrebi će nam Air Policingom pomagati iznad sjevernog, a talijansko iznad južnog dijela RH. Provedena su sva potrebna testiranja, probe, vježbe uzbune i presretanja, testirani su komunikacijski i identifikacijski sustavi, uključene su i NATO-ove strukture…

Kako će se to konkretno odraziti na djelovanje HRZ-a? Uloga našeg Središta za nadzor zračnog prostora i radarskih postaja ostaje nepromijenjena, a novitet je vezan uz naše posade i letjelice za potragu i spašavanje vojnih zrakoplova. One će biti bazirane u Zagrebu i Splitu te prijeći u režim dežurstva 24/7, 365 dana u godini, spremne za reakciju u slučaju da piloti moraju iskakati iz letjelice ili se one sruše. Dakle, uspostavljamo naš vojni sustav traganja i spašavanja (SAR).

Koliko će taj saveznički Air Policing trajati?

Proglašenje inicijalne operativne sposobnosti 191. ELA-e opremljene Rafaleima poklapa se s ponovnim preuzimanjem nacionalne odgovornosti za Air Policing. To treba biti početkom 2026. godine i tad ćemo opet imati naš borbeni dvojac.

Odnedavno nemamo helikoptere Mi-8. Jeste li uspješno proveli preraspodjelu osoblja koje je bilo zaduženo za te letjelice?

Piloti Mi-8 i dalje rade na raspoloživom broju helikoptera Mi-171Sh, a ubuduće će biti raspoređivani u druge eskadrile i ustrojstvene cjeline HRZ-a i OSRH prema potrebama službe. Većina tehničara sad radi s Black Hawkovima. Više, naravno, ne obučavamo pilote za helikoptere Mi-171Sh.

Kad stižu prvi od daljnjih osam helikoptera Black Hawk? Kako ide osposobljavanje još pilota i tehničara za njihovu uporabu?

Što se tiče datuma početka i dinamike isporuke, tu HRZ ne može dati konkretne informacije. Lista za isporuku vrlo je duga, naznake su da bi trebali početi stizati 2027. godine. Uskoro u SAD odlazi naše izaslanstvo koje radi na tom programu i tamo će provjeriti mogu li se ti termini nekako pomaknuti na ranije datume. Mi u svakom slučaju pripremamo osoblje, a infrastrukturu smo već pripremili, baš kao i procedure vezane uz obuku, uporabu i održavanje tih letjelica. Dakle, sustav HRZ-a bit će spreman kad god helikopteri budu došli. Razvijaju se i sposobnosti za njihovo održavanje u Zrakoplovno-tehničkom centru.

Koliko je uhodan sustav obuke, održavanja i uporabe za Black Hawkove?

U veljači 2022. isporučena su prva dva, potom još dva. Na njima smo ostvarili nešto manje od 2000 sati naleta. Broj obučenih pripadnika progresivno raste, svako malo netko se vrati iz Amerike s obuke. Razvili smo i određene vlastite sposobnosti za obuku u Središtu za obuku “Rudolf Perešin”, gdje obučavamo i pripadnike ZTC-a. Što se tiče održavanja, u suradnji s Nacionalnom gardom Minnesote napravili smo iskorak, tako da su naše tehničarke i tehničarki obavili 480-satne preglede Black Hawkova, a na proljeće bi trebali i 960-satne. U te preglede uključujemo i djelatnike ZTC-a kako bi dobili dodatnu obuku. Sve ide kako treba, no četiri helikoptera još su uvijek premalo.

Helikopteri Mi-171Sh pred istekom su operativnih resursa?

Trenutačno radimo stručnu analizu na temelju koje ćemo, kako zasad stvari stoje, sugerirati da se ešice počnu 2026. godine povlačiti iz operativne uporabe.

Kako se odvija modernizacija radara FPS-117 i kad će biti završena?

Uskoro očekujemo potpisivanje ugovora Republike Hrvatske s NSPA-om (NATO Supply and Procurement Agency) i tvrtkama koje će ga modernizirati. HRZ je pripremio ono za što je bio zadužen, a to je tehnička strana, ljudi, ideje, projekti za infrastrukturu… Dobit ćemo bolje sposobnosti za točnije i preciznije otkrivanje i identifikaciju ciljeva, za otkrivanje i identifikaciju ciljeva manjeg radarskog odraza s veće udaljenosti, imat ćemo višu razinu svijesti o situaciji… Dobivamo usto i sposobnost prepoznavanja prijatelj-neprijatelj (IFF Mode 5). Ona je bitna da u čuvanju zračnog prostora reagiramo ne samo lovačkim avionima nego i zemaljskim sustavima protuzračne obrane koje Hrvatska ima ili će ih nabaviti, ili PZO sustavima na budućim korvetama HRM-a. Da skratim: svih pet moderniziranih radara trebalo bi 2027. biti u funkciji, a i oni će biti spremni za buduće nadogradnje.

Prošle godine rekli ste da HRZ vodi priču kad je riječ o digitalnom umrežavanju postrojbi OSRH? I dalje je tako?

U kontekstu komunikacijske mreže Link 16, HRZ ima vodeću ulogu. No, treba istaknuti i napore HKoV-a i HRM-a u smislu umrežavanja njihovih snaga, kojima ćemo se i mi priključiti, tako da ćemo svi zajedno imati bolju arhitekturu za razmjenu podataka važnih za združenu svijest o situaciji.

Nadovezujući se na prethodno pitanje, Oružane snage RH bit će opremljene besposadnim letjelicama TB2 Bayraktar. Kako je HRZ uključen u taj projekt?

Što se tiče OSRH, projekt uvođenja tih letjelica u operativnu uporabu bit će raspoređen na dvije ustrojstvene cjeline: HRZ i Obavještajnu pukovniju. U čijem će sastavu biti postrojba koja će njima operirati, trenutačno je manje bitno. Moguće je da prvo bude u HRZ-u, a poslije prijeđe pod Obavještajnu pukovniju. U svakom slučaju, s OP-om razvijamo sinergiju, a u novoj postrojbi bit će pripadnici HRZ-a i OP-a. Za razliku od prijašnjih besposadnih letjelica u OSRH, naš je udio bitan jer je TB2 letjelica velikih sposobnosti i gabarita, između klase 2 i klase 3. Uz senzore koji joj daju obavještajno-nadzorne i druge slične sposobnosti, može nositi i naoružanje te djelovati kinetički. Doduše, po namjeni i funkcijama logično je da bude u OP-u, no njezina operativna uporaba, upravljanje njom, održavanje, baziranje, interakcija s civilnim strukturama (CAA, HKZP, aerodromi i sl.) i regulativom te mnogo toga drugog zahtijevaju uključivanje sposobnosti, kapaciteta i iskustava HRZ-a.

Koji su daljnji bitni infrastrukturni radovi u bazama i vojarnama koje koristi HRZ?

U fokusu je izgradnja višefunkcijskog hangara u vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku. On će podići razinu sposobnosti održavanja i čuvanja, pa i operativne uporabe svih letjelica koje su ondje bazirane ili samo gostuju. Drugo, kontinuirano radimo na podizanju uvjeta života i rada naših pripadnika u vojarnama i tako ćemo i nastaviti, u skladu s osiguranim sredstvima.

Je li HRZ danas mladima poželjniji poslodavac nego što je bio prije dvije-tri godine?

Trend prijava za rad u HRZ-u u uzlaznoj je putanji. Svake godine u sustav nam ulazi dvoznamenkasti broj budućih pilota. Napredak je i u broju zrakoplovnih tehničara, koji primaju stipendiju tijekom školovanja u Zagrebu i Zadru. Štoviše, primjećujemo i da HRZ postaje poželjna grana unutar djelatnog sastava OSRH. Naravno, odobrenje financijskih sredstava za podizanje materijalnih prava i drugih uvjeta stvar je MORH-a, no na nama je iz Zapovjedništva da im predlažemo mjere kojima bi taj uzlazni trend ostao takav. A moramo ulagati napore i da bismo shvatili što žele mladi naraštaji, koji im je sustav vrijednosti, što im možemo pružiti u skladu s tim željama.

Razgovarao : Domagoj Vlahović: Foto: Tomislav Brandt