Ministri obrane članica EU-a održali su tijekom neformalnog sastanka dvije radne sjednice. Tema prve bili su obrambeni prioriteti, dok se na drugoj raspravljalo o strateškom pregledu PESCO-a i prijedlogu izrade strateškog kompasa

U sklopu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u Zagrebu je 4. i 5. ožujka održan neformalni sastanak ministara obrane članica Europske unije, čiji je domaćin bio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević. Sastankom je predsjedao visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell.

Prvog dana održavanja neformalnog sastanka ministara obrane u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održana je radna večera na kojoj je uz visokog predstavnika Borrella i ministre obrane članica Europske unije sudjelovao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Drugog dana neformalnog sastanka održane su u hotelu Westin dvije radne sjednice kojima je predsjedao Josep Borrell, a sudjelovali su ministri obrane članica EU-a.

Tema prve radne sjednice bila je rasprava o obrambenim prioritetima, na kojoj su ministri obrane razmijenili mišljenja o zajedničkim izazovima i prioritetima u idućem razdoblju.

Ministar Krstičević naglasio je važnost nastavka implementacije i konsolidacije obrambenih inicijativa EU-a, posebice onih usmjerenih na snaženje obrambenih sposobnosti. “Nužno je na odgovarajući način uključivati procese, zaključke i rezultate ovih inicijativa u nacionalne procese obrambenog planiranja, uključujući financijski aspekt,” rekao je.

PESCO inicijativa

U tom je kontekstu istaknuo ulogu Europskog obrambenog fonda (European Defence Fund – EDF), koji bi u idućem financijskom razdoblju 2021. – 2027. trebao osigurati značajna sredstva za istraživanje i razvoj ključnih sposobnosti EU-a te poručio: “Programi Fonda ujedno su izvrsna prilika za hrvatsku obrambenu industriju, čiji su kvalitetni proizvodi prepoznati širom svijeta. Upravo je razvoj industrijske i istraživačke dimenzije EU obrane jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.”

Na drugoj radnoj sjednici raspravljalo se o strateškom pregledu PESCO-a i prijedlogu izrade strateškog kompasa.

Istaknuto je kako je PESCO inicijativa trenutačno u fazi strateškog pregleda, koji će pružiti nova saznanja u cilju poboljšanja njezine provedbe usmjerene prema razvoju novih obrambenih sposobnosti i kapaciteta EU-a. Govoreći o PESCO-u, ministar Krstičević naglasio je kako je ključno osigurati koherentnost PESCO-a s drugim aktivnostima na razini EU-a i NATO-a te na nacionalnoj razini.

U pogledu nužnosti strateškog promišljanja o budućnosti europske obrane, ministri su razmijenili mišljenja o potrebi izrade strateškog dokumenta – kompasa. Riječ je o prijedlogu koji bi članicama kroz svojevrsne smjernice pomogao u prevođenju političke razine ambicije u konkretne obrambene sposobnosti. Ministar Krstičević naglasio je važnost pragmatičnog pristupa strateškom promišljanju EU obrane, uz nužno izbjegavanje dupliciranja kapaciteta EU-a i NATO-a.

Po završetku radnih sjednica održana je konferencija za medije na kojoj su ministar Krstičević i Josep Borrell iznijeli stajališta.

Ministar Krstičević osvrnuo se na raspravu s neformalnog sastanka ministara obrane članica EU-a te poručio: “Završenim neformalnim ministarskim sastankom dali smo doprinos snažnijoj Europi u svijetu punom izazova, što je i moto hrvatskog predsjedanja.”

Četiri prioriteta

Ujedno je podsjetio na četiri prioriteta u području sigurnosti i obrane za koje se Ministarstvo obrane zalaže tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije: provedbu obrambenih inicijativa Unije, jačanje suradnje EU-a i NATO-a, jačanje napora Unije na području jugoistočne Europe u domeni obrane i sigurnosti te razvijanje industrijske i istraživačke dimenzije.

“Na radnim sjednicama razgovarali smo o daljnjem jačanju europske obrambene suradnje i razmijenili mišljenja o strateškim operativnim i obrambenim prioritetima Europske unije te izradi mogućih smjernica u području sigurnosti i obrane – strateškom kompasu, o provedbi PESCO projekata i nastavku jačanja suradnje NATO-a i Europske unije,” rekao je ministar Krstičević. Naglasio je kako Hrvatska smatra da su Europska unija, NATO i Ujedinjeni narodi komplementarne organizacije i kako je nužno zajedničko i koordinirano djelovanje u cilju doprinosa uspostavi sigurnog okruženja.

Poručio je kako Europska unija danas ima niz alata za djelovanje, ali ako želi biti globalni akter sigurnosti, mora biti fleksibilnija i brža. Ministar Krstičević izrazio je nadu da će u tom pogledu pomoći i obrambene inicijative kao što su PESCO i Europski obrambeni fond, kroz koje se želi razvijati potrebne sposobnosti. Podsjetio je na potpisani Sporazum o suradnji u okviru PESCO projekta Kibernetički timovi za brzi odgovor i međusobna pomoć u kibernetičkoj sigurnosti, s Litvom kao koordinatorom.

“Ovaj je PESCO projekt značajan i zbog europskih, ali i naših nacionalnih sposobnosti koje razvijamo u sklopu Zapovjedništva za kibernetički prostor,” zaključio je ministar Krstičević.

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku potvrdio je izvrsnu suradnju Republike Hrvatske s članicama Europske unije. Zahvalio je Hrvatskoj i ministru Krstičeviću na angažmanu tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Također je zahvalio na dolasku glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga.

Suradnja EU-a i NATO-a

“Ovo je prvi put da sam predsjedao neformalnim ministarskim sastankom i ovom prilikom pohvaljujem hrvatski napor i ministra Krstičevića na nevjerojatnoj organizaciji,” rekao je Josep Borrell.

Naglasio je kako su jedna od tema sastanka bile i operacije Europske unije. Raspravljalo se o operativnim prioritetima te vojnim operacijama i misijama Europske unije koje pridonose izgradnji stabilnosti i sigurnosti: “Imamo šest operacija u kojima sudjeluje pet tisuća vojnika iz Europe.”

Također je potvrdio kako je NATO nužan za sigurnost i stabilnost Europe te poručio: “Želimo osnažiti suradnju EU-a i NATO-a, koja mora biti komplementarna.”

Borrell je ujedno napomenuo kako su ministri obrane tijekom sastanka razmijenili mišljenja o tome kako poboljšati vlastite sposobnosti i mogućnosti unutar postojećih PESCO projekata.

Zaključno je potvrdio kako se razgovaralo i o novoj inicijativi – strateškom kompasu, koja uključuje krizno upravljanje, sposobnosti, politike, zaštitu.

 “Glavna zadaća te inicijative bit će identificiranje glavnih prijetnji s kojima se suočava Europska unija. Ono što mi u Europi trebamo jest stvoriti zajedničku stratešku kulturu jer zbog različite povijesti i kulturoloških razlika prijetnju doživljavamo i definiramo na različite načine,” poručio je Borrell.

Potpisan Memorandum za PESCO projekt u području kibernetičke sigurnosti

Na marginama neformalnog sastanka ministara obrane članica EU-a, potpisan je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Memorandum o suglasnosti u vezi sa suradnjom za PESCO projekt Kibernetički timovi za brzi odgovor i međusobna pomoć u kibernetičkoj sigurnosti (Cyber Rapid Response Teams and Mutual Assistance in Cyber Security).

Memorandum je u nazočnosti visokog predstavnika Josepa Borrella potpisao potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, ministar obrane Litve Raimundas Karoblis, ministar obrane Estonije Jüri Luik, ministrica obrane Nizozemske Ank Bijleveld-Schouten, ministar obrane Rumunjske Nicolae-Ionel Ciucă i zamjenik ministra obrane Poljske Paweł Woźny.

Projektom je planirano brzo stvaranje multinacionalnih mreža za odgovor, kibernetičkih timova sastavljenih od stručnjaka za kibernetičku obranu zemalja članica. Za razliku od drugih multinacionalnih inicijativa u kibernetičkoj obrani koje se usredotočuju ponajprije na dijeljenje i razmjenu informacija u vezi s kibernetičkom sigurnosti, projekt uključuje i dijeljenje ljudskih resursa, što mu dodatno daje na vrijednosti.

Sudjelovanjem u ovom PESCO projektu Ministarstvo obrane i Hrvatska vojska nastavljaju razvijati sposobnosti na području kibernetičke obrane, pri čemu je ključna uloga nedavno uspostavljenog Zapovjedništva za kibernetički prostor.

“Jedna je od najvećih vrijednosti projekta, uz dijeljenje iskustava i informacija, dijeljenje ljudskih resursa – naših cyber stručnjaka. Ministarstvo obrane i Hrvatska vojska aktivno sudjeluju u razvoju projekta te ćemo u tom smjeru i nastaviti. Tijekom 2020. u Tim za brzi odgovor planiramo dodijeliti stručnjaka iz našeg nedavno uspostavljenog Zapovjedništva za kibernetički prostor. U tom smislu veselim se nastavku suradnje,” zaključio je ministar Krstičević.

Visoki predstavnik Borrell istaknuo je da su kibernetičke prijetnje postale nešto s čim se suočavamo svaki dan i sve su raširenije te je upravo zato nužno uložiti zajedničke snage i znanje za suočavanje s njima.

“Obrana kibernetičkog prostora novi je izazov obrambene industrije i ovakvi projekti svakako pomažu da se još više razvijemo na tom području. Čestitam zato svim zemljama potpisnicama ovog Memoranduma i želim vam puno uspjeha u daljnjem radu,” poruka je Josepa Borrella.

Sastanak Predsjednika i premijera s glavnim tajnikom NATO-a

Uoči neformalnog sastanka ministara obrane Europske unije glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg sastao se s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem i predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem.

Milanović i Stoltenberg razgovarali su o situaciji u svijetu, regiji, Siriji, problemu migranata, ali prije svega o prisutnosti, radu i sudjelovanju postrojbi Hrvatske vojske u Afganistanu.

“Hrvatska će kad je u pitanju misija u Afganistanu, a u svjetlu najnovijih dogovora i ugovora koji su postignuti između Sjedinjenih Američkih Država i talibana, promatrati što se događa i polako, ali sigurno, povlačiti se iz te misije. Naravno, ne preko noći, jer kao što ste vidjeli, jedna od prvih odluka koju sam potpisao kao predsjednik Republike odluka je o još jednom punom mandatu i punom polugodišnjem sudjelovanju hrvatskih vojnika u misiji u Afganistanu,” rekao je nakon sastanka predsjednik Milanović.

Predsjednik Vlade razgovarao je s glavnim tajnikom NATO-a o aktivnostima Hrvatske u okviru Sjevernoatlantskog saveza, podsjetivši da je naša zemlja u jedanaestoj godini članstva u NATO-u.
 Naglasio je da je Hrvatska odgovorna saveznica, koja pridonosi brojnim međunarodnim misijama.

“Ukupno je oko 440 pripadnika Hrvatske vojske u različitim misijama, bilo da su one NATO-ove, međunarodna savezništva ili misije EU-a. To znači da u odnosu na broj pripadnika Hrvatske vojske značajno pridonosimo globalnom miru i sigurnosti,” istaknuo je Plenković.

Dodao je kako su razgovarali o situaciji u Afganistanu, kao i o pripremama NATO-a za fazno smanjivanje snaga u operaciji Odlučna potpora.
 
“Sukladno tome prilagođavat ćemo prisutnost hrvatskih snaga u vremenu koje je pred nama u ovoj operaciji,” rekao je Plenković.

Stoltenberg je istaknuo da je Hrvatska vrijedan partner Saveza i da na različite načine pridonosi operacijama NATO-a.
Pozdravio je napore koje Hrvatska ulaže u povećanje izdvajanja za obranu na dva posto BDP-a te pohvalio ulogu pripadnika HV-a u misijama u Poljskoj, Litvi, Afganistanu, Iraku i na Kosovu.

Osnivanje Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za srednju Europu

U sklopu dvodnevnog neformalnog sastanka ministara obrane članica EU-a, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i ministar obrane Mađarske Tibor Benkő potpisali su Memorandum o osnivanju Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za srednju Europu (Headquarters Multinational Division-Centre – HQ MND-C).

Riječ je o osnivanju Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za srednju Europu kao međunarodnog vojnog zapovjedništva koje se temelji na regionalnoj suradnji zemalja srednje Europe. Namjera je da postane sastavni dio NATO-ove Strukture snaga, čiji su osnivači Hrvatska i Mađarska.

Neposredna blizina i zemljopisna povezanost Hrvatske i Mađarske smanjit će troškove obuke, a kroz međunarodnu suradnju implementirat će se dio NATO-ovih Ciljeva sposobnosti. Zapovjedništvo će pridonijeti jačanju ekonomske i gospodarske suradnje, posebno na području obrambene industrije, a u perspektivi će se moći koristiti i za potrebe operacija te misija Europske unije.

“Ovo je značajan korak u jačanju sposobnosti, ne samo hrvatske i mađarske vojske nego cijelog NATO-a,” rekao je ministar Krstičević te naglasio kako suradnja u jačanju sposobnosti i dijeljenje resursa pridonose jačanju interoperabilnosti.

“Od početne ideje Hrvatska je prepoznala ne samo mjesto Zapovjedništva u sigurnosnoj arhitekturi NATO-a nego i važnost uspostave multinacionalnog zapovjedništva temeljena na regionalnoj suradnji zemalja srednje Europe,” rekao je ministar te poručio: “Potpisivanjem Memoranduma šaljemo poruku da smo ozbiljni saveznici i da preuzimamo odgovornost za europsku obranu.”

Najavio je kako će zapovjednik Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva biti hrvatski general. Zapovjedništvu će se uskoro priključiti i druge zemlje, što će Hrvatskoj i Mađarskoj omogućiti izgradnju snažnih snaga i odgovora na sve buduće izazove.

Ministar Krstičević izrazio je nadu kako će Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo za srednju Europu u suradnji s njemačkim Konceptom vodećih nacija uskoro postati dio NATO-ove Strukture snaga.

Ministar Benkő također je pohvalio suradnju Hrvatske i Mađarske u području obrane: “Hrvatska i Mađarska inicirale su uspostavu ovakvog zapovjedništva zato što su prepoznale kako u našoj regiji nema NATO-ova zapovjedništva. Zapovjedništvo će biti spremno suočiti se s izazovima i s istoka i s juga te će znatno pridonijeti kolektivnoj obrani i kriznom upravljanju.”

OJI, Foto Tomislav BRANDT, Filip KLEN, Josip KOPI