U prošlom je broju Hrvatskog vojnika naveden sadržaj sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Štaba Vrhovne komande OS SFRJ o razmještaju garnizona JNA iz Splita, Šibenika, Zadra i Ploča, vojnih lica u mirovini i građanskih lica na službi u JNA s područja Republike Hrvatske, koji su predstavnici Vlade RH i JNA potpisali 21. studenog 1991. u Žitniću. U uvodnom su tekstu spomenute iznimno teške okolnosti u Hrvatskoj (razaranja naselja i gubitak teritorija te počinjeni zločini nad hrvatskim braniteljima i civilima), pa bi bilo zanimljivo navesti i neke okolnosti na području Dalmacije koje se spominju u sadržaju sporazuma iz Žitnića u trenucima uoči, a posebice namjere JNA nakon njegova potpisivanja. Već je rečeno da ni spomenuti sporazum potpisan u Žitniću, ni onaj potpisan dva dana potom, 23. studenog u Ženevi, nisu poštivani (o čemu je u lipnju pisano u Hrvatskom vojniku). U radu ću se stoga osvrnuti na situaciju oko Masleničkog mosta koji se spominje u sporazumu iz Žitnića. Naime, među sadržajem sporazuma iz Žitnića od 21. studenog 1991. je i odredba da se “obe strane obavezuju da će otvoriti promet jadranskom magistralom u području Masleničkog mosta i Zelenog hrasta s tim da se sa sjeverozapadne strane duž tog djela magis¬trale povuku jedinice kninskog korpusa, a sa jugoistočne strane povuku jedinice oružanih snaga Republike Hrvatske na udaljenost najmanje 1 km od magistrale” (točka 12). Međutim, Maslenički je most upravo tog dana u 5:25 sati srušen.
Da se potpisivanje sporazuma u Žitniću nije odrazilo na djelovanje JNA na terenu svjedoče i podaci koje je u intervjuu za “Pridraški glasnik” (br. 2, 2008/09, 45-47) naveo tadašnji zapovjednik 112. brigade HV-a Marko Čulina. Tako je istog dana, 21. studenog, JNA iz područja Zelenog hrasta poduzela tenkovsko-pješački napad na Slivnicu, a neprijateljski su tenkovi zaustavljeni u Slivnici Donjoj. Tadašnja je opasnost od moguće potpune blokade novigradskog područja razriješena razgovorima u Vladi RH 23. studenog 1991. kad su Marko Čulina i potpredsjednik SO Zadar Zlatko Begonja te ministar Davorin Rudolf uspjeli uvjeriti Ratka Mladića da svoje postrojbe povuče na Zeleni hrast jer će Vlada RH u protivnom prekinuti realizaciju sporazuma koji se odnosi na iseljenje JNA iz Šibenika i Splita.
U Žitniću je mjesec dana poslije, 25. prosinca 1991., potpisan novi sporazum o primirju za vrijeme božićnih blagdana katolika i pravoslavaca, od 25. prosinca 1991. do 7. siječnja 1992. godine (potpisali su ga ministar Dražen Budiša i zapovjednik 9. korpusa general-potpukovnik JNA Vladimir Vuković). Međutim, Božić i Nova godina nisu dočekani u miru jer je rano ujutro 31. prosinca započeo snažan tenkovsko-pješački napad agresora, uz snažnu topničku pripremu i granatiranje Novigrada, Paljuva, Podgradine i Pridrage. Hrvatski branitelji, posebice nakon što je neprijatelj izbio na kotu tt 165 u Podgradini, bili su primorani na evakuaciju koju su pod okriljem noći proveli novigradski ribari te stanovnike Pridrage, Novigrada i Paljuva prevezli u Posedarje. Raščlamba tijeka izvođenja borbenih djelovanja, koja je poslana u MORH, potvrđuje navedeno i zaključuje da “neprijatelj ipak ovladava 1. siječnja 1992. širim područjem Novigrada, Pridrage, Paljuva i Podgradine”.
Izvori neprijateljske strane pokazuju da je, unatoč postignutom sporazumu o primirju za božićne blagdane, 9. korpus OS SFRJ planirao napadnu operaciju Udar-91 u Ravnim kotarima s namjerom da se odsiječe jug Hrvatske te blokira i osvoji Zadar. Obrazloženje te napadne operacije, koje “Komanda” 9. korpusa 30. prosinca 1991. u 17 sati dostavlja I. upravi Generalštaba OS SFRJ, potpisao je upravo zapovjednik 9. korpusa general-potpukovnik Vladimir Vuković koji je pet dana prije s ministrom Draženom Budišom potpisao spomenuti sporazum o primirju.
U izvoru se navodi da je spomenuto “skraćeno obrazloženje odluke za izvođenje napadne operacije sa ograničenim ciljem” poslano na temelju “naređenja Načelnika GŠ OS SFRJ” te da se “radi o operaciji za poboljšanje operativnog položaja na frontu u Ravnim kotarima, čijom realizacijom stvaramo povoljnu operacijsku osnovicu za dugotrajnu odbranu za duži vremenski period ili nastavak ofanzive za izbijanje na obalu mora”:

1.- CILJ OPERACIJE SA OGRANIČENIM CILJEM
Energičnim napadom razbiti snage neprijatelja, osloboditi teritoriju, zauzeti dominantne položaje na frontu u Ravnim kotarima i preći u odbranu. Nakon posedanja povoljnih položaja pristupiti uništavanju odsečenih snaga, zaštiti međuprostora i bokova i obezbediti potpunu kontrolu teritorije u zoni odgovornosti korpusa.

2.- GRUPISANJE SNAGA I NAČIN DEJSTVA NEPRIJATELJA
U zoni dejstva 9. korpusa neprijatelj angažuje glavne snage 6. operativne zone Split, sastava; 4., 112., 113., 114., 115., 126., 128., 134. i 142. br OSH, Zadarski sektor i glavnina HRM, sa ciljem odsudne odbrane gradova Zadar, Šibenik i Split, a ofanzivnim dejstvima ka Drnišu i Ravnim kotarima (da) zauzme izgubljenu teritoriju, aerodrom Zemunik, poboljša operativni položaj i stvori osnovicu za dalja dejstva na prostoru Republike Srpske Krajine.
– Na pravcu Zadar – Novigrad angažuje l12., 134. i 1/4. br i 3 samostalna bataljona (Zadar, Škabrnje i Maslenica).
– Na pravcu Biograd n/m – Benkovac angažuje 114. br i samostalni bataljon Stankovci.
– Na pravcu Šibenik – Kistanje (Drniš) angažuje 113. br.
– Na pravcu Split – Drniš angažuje 115. i 142. br.
– Na pravcu Split – Sinj – Vrlika angažuje 126. i 4. br OSH
– Na pravcu Gospić – Medak angažuje 117. i 128. br OSH

3.- OSNOVNA ZAMISAO
Sprečiti ubacivanje DTG i jedinica neprijatelja u zonu korpusa uz istovremeno čišćenje zone od ostavljenih i zaostalih delova; pregrupisati snage i sredstva, stvoriti rezerve na nivou združenih sastava i korpusa za protivudar na izabranim pravcima radi izvodjenja operacije sa ograničenim ciljem.
Za protivudar glavne snage grupisati u zahvatu opšteg pravca Drniš – Šibenik, a pomoćne snage na pravcima Benkovac – Zadar i Benkovac – Biograd na moru i s. Vukšić – s. Stankovci – s. Pirovac.

CILJ: sprečiti ubacivanje DTG i manjih jedinica i biti u gotovosti za odbijanje napada širih razmera i slamanje napadne moći neprijatelja. Istovremeno obrazovati rezerve na taktičkom i operativnom nivou za nanošenje odlučnog protivudara na izabranim pravcima.
U napadnoj operaciji razbiti snage neprijatelja na pravcima s. Sedramić – Mideno brdo – Konjevrate, u Skradinskom zalivu, s. Stankovci, s. Galovac, s. Donji Zemunik, s. Poličnik i Novigrad, ovladati dominantnim objektima, skratiti front, popraviti operativno taktički položaj, izbiti na liniji s. Rovanjska – s. Posedarje – s. Poličnik – s. Crno – s. Debeljak –Vrčevo (tt. 213) – s. Kakma – s. Vrana – s. Stankovci – s. Gaćelezi – Skradin – Mideno brdo – s. Kljaci Crivac (tt. 965) – s. Hrvace – s. Rumin. Na dostignutoj liniji preći u odbranu, izvršiti utvrdjivanje i zaprečavanje, organizovati život i rad jedinica za duži period i biti u gotovosti za odbijanje napada i ofanzivnih dejstava neprijatelja.
 
Operaciju sa ograničenim ciljem izvršiti u tri etape u trajanju 5-8 dana.
U I etapi, u trajanju 2-3 dana, izvršiti pregrupisavanje snaga i napad na snage neprijatelja na prostoru Novigrada, s. Poličnika, s. Galovca i s. Donji Zemunik.
U II etapi, u trajanju od 1-2 dana, razbiti snage neprijatelja u Skradinskom zaledju, na prostoru s. Konjevrate, Mideno brdo, s. Sedramić i na pravcu s. Ružici – s. Kljake.
U III etapi, u trajanju 2-3 dana, pregrupisati snage i razbiti neprijatelja na pravcu: s. Vukšić – s. Stankovci – s. Pirovac, istovremeno izvršiti čišćenje zone od ubačenih, zaostalih i odsečenih snaga neprijatelja.
Operativni raspored u ešalonu sa rezervom, snage za podršku, snage za PVO, snage za obezbedjivanje borbenih dejstava, snage za izmeštanje i zaštitu TMS iz garnizona Šibenik.

4.- Zadaci jedinica
4.1.- 180. mtbr (bez 2. okb i 3. mtb) sa okb/221. mtbr, 1-3/9. map i 1-2/9. map.
U I etapi operacije razbija snage neprijatelja u rejonima s. Pridraga, s. Podgradina, Novigrad, s. Rupalj, s. Poličnik i s. Suhovare. Ovladati linijom: s. Posedarje – s. Alići – s. Poličnik.
U slučaju povoljnog razvoja situacije, slabog otpora neprijatelja i mogućnosti angažovanja rezerve korpusa, nastaviti dejstva ka Ninu i Zadru radi blokade Zadra i stvaranja uslova za njegovo zauzimanje.
U II etapi, nakon što 3. br TO preuzima položaje u rejonima s. Posedarje, s. Rupalj, s. Islam Grčki, izvući 2. motorizovani bataljon u rejon Benkovca radi popune i sredjivanja, vrši manevar dela snaga na prostor Benkovca, s. Raštević, s. Škabrnja, s. Donje Biljane, a potom koncentričnim napadom razbija snage neprijatelja u rejonima s. Galovac, s. Gorica, s. Debeljak, s. Donji Zemunik i izbija na liniju: s. Murvica – Musapstan – s. Crno – s. Debeljak – Vrčevo (tt 213).
U III etapi, nakon pregrupisavanja snaga, uz artiljerijsku i avijacijsku podršku razbija snage neprijatelja u rejonu s. Vukšić, s. Stankovci, s. Pirovac i izbiti na liniju: s. Radošinovci – Gorivuk (tt. 26?) – s. Putičanje.
Po izbijanju na pomenutu liniju prelazi u odbranu, izvršiti zaprečavanje i uredjenje položaja za duži boravak i biti u gotovosti za odbijanje napada i sprečavanja prodora neprijatelja u Ravne Kotare.
Gotovost za odbranu i aktivna dejstva odmah, a početak ofanzivnih dejstava po posebnom naredjenju na D+ ___________.
Podržava II KAG-9 u toku dejstava na pravcu: s. Vukšić – s. Stankovci – s. Pirovac.
KM u kasarni Benkovac.
(drugi dio dokumenta u sljedećem nastavku)

dr.sc Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR