Najnovija izložba Hrvatskog povijesnog muzeja, otvorena sredinom prosinca 2017., sasvim je posebna. Posjetiteljima će prije svega pružiti ono što HPM radi najbolje: edukativni put u prošlost. No, njezini su svrha i cilj neuobičajeni: informirati javnost o razlozima zašto je bitno preseljenje Muzeja i realizacija njegova prvog stalnog postava

Nije neuobičajeno da Hrvatski vojnik predstavlja izložbe u Hrvatskom povijesnom muzeju. Zašto? Jednostavno, svi dijelovi povijesti, pa tako i hrvatske, prožeti su ratnom, ratničkom i vojnom komponentom. Logično je da im posvećujemo pažnju, ukazujemo našim čitateljima da u palači na zagrebačkom Gornjem gradu mogu vidjeti nešto novo, jedinstveno, zanimljivo, ali i poučno. Djelatnici Muzeja i njihovi suradnici itekako se zalažu da nam te izložbe, iako nas vode u prošlost, budu dostupne ne samo na tradicionalne nego i na moderne načine, da nam se sadržaji predočuju interaktivno i multimedijski, što je osobito pogodno za mlađe i najmlađe posjetitelje.
S druge strane, s HPM-om smo uspostavili i izvrsnu suradnju. Povodom stogodišnjice Prvog svjetskog rata, od lipnja 2016. do siječnja 2017., preciznije, od Hrvatskog vojnika br. 501 do 518, objavljivali smo podlistak kojim smo kroz opise događaja i svih mogućih okolnosti, ali prije svega odgovarajućih predmeta iz muzejskih zbirki HPM-a, pripovijedali o hrvatskim vojnicima koji su sudjelovali u tom divovskom sukobu.
Najnovija izložba, nazvana Nedostupna baština, otvorena je sredinom prosinca 2017. i sasvim posebna. Posjetiteljima će prije svega pružiti ono što HPM radi najbolje: edukativni put u prošlost. No, njezini su svrha i cilj neuobičajeni: informirati javnost o razlozima zašto je bitno preseljenje Hrvatskog povijesnog muzeja i realizacija njegova prvog stalnog postava. Naime, palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch još je od 1959. zapravo privremena lokacija Muzeja! Iako je ta zgrada zaista predivna, pravi spomenik baroka, ona je zbog svoje premale kvadrature neadekvatna za pokazivanje prebogatog fundusa Muzeja koji premašuje 300 000 predmeta. “Od samih početaka, sakupljačka politika Muzeja povezana je s hrvatskim zemljama i hrvatskim narodom. Ona se odvijala pod raznim utjecajima, od ideja pojedinaca i grupa do državnih ideologija. Upoznati prošlost vlastitog naroda kako bi razumjeli sadašnjost, spoznati da se hrvatski nacionalni identitet oblikovao stoljećima u suodnosu s narodima koji su živjeli u njegovu okruženju, odnosno, da smo primali, pružali i posredovali kulturna i civilizacijska dobra svjedoči fundus Muzeja,” stoji u najavi izložbe. Dakle, ako uzmemo u obzir broj izložaka i tradiciju, tj. činjenicu da je HPM sljednik Narodnog muzeja u Zagrebu koji je prvu izložbu imao 1846. godine, ozbiljnija postaje činjenica da je golema većina svega tog blaga nedostupna javnosti. Pohranjena je u čuvaonicama i zapravo tek kroz izložbe i radionice na svjetlo dana periodično izlaze samo dijelovi.

Izložbom se, kako stoji u HPM-ovoj najavi, želi ukazati “(…) na prostorne probleme u kojima Muzej djeluje već desetljećima i na hitnost rješenja trajnoga smještaja.”
Na izložbi je izloženo 216 predmeta iz muzejskog fundusa, odabranih ne samo po kriteriju reprezentativnosti, nego i onih koji pokazuju društveni razvoj, predmeta opće i osobne uporabe, privlačnosti (zanimljivi, uzbudljivi i simpatični predmeti), estetske vrijednosti i učestalosti (uobičajeni predmeti).
U izboru i obradi građe sudjelovali su svi kustosi zbirki Hrvatskog povijesnog muzeja. Izložba je podijeljena na sedam tematskih cjelina: politika, gospodarstvo, obrazovanje, znanost, kultura, svakodnevica i mediji.
Predmeti odabrani za izložbu imaju svoje mjesto u stalnom postavu. Zanimljivo je što je građa predstavljena slično kako je smještena u depoima. “Izložiti zajedno portret Petra Zrinskog i oznaku za Židove, magnatski nakit i crtež Golog otoka, plemićku grbovnicu i policijski karton, može izgledati nedolično. Međutim, time želimo samo ukazati na prostorne probleme u kojima je Muzej primoran djelovati već desetljećima i na hitnost rješenja trajnoga smještaja. Za razliku od situacije u čuvaonicama, na izložbi je građa ipak dostupna i može se razgledavati,” upozoravaju iz Muzeja.
Dakle, Nedostupna baština ima jasan cilj zbog kojeg je i raznolika glede izložaka. Međutim, ne brinite se i ako ste fokusirani isključivo na ratnu i vojnu povijest ili, preciznije, militariju. Primjerice, možete vidjeti zastavu, odoru, zemljovid, pušku, sablju, čizme vukovarskog branitelja, portrete vojskovođa, ratne fotografije… Samo neke od tih predmeta mogli smo vidjeti na izvrsnim izložbama u HPM-u. Tako će i ostati dok Muzej ne preseli u veći i adekvatniji prostor. Prema sadašnjim najavama, Nedostupna baština trajat će do 30. rujna 2018., što je više nego dovoljno vremena da je posjetite. Usput možete razgledati i druge izložbe, aktualna je, primjerice, Tiha noć … 1914 – 1918 koja govori o ratnim Božićima u Velikom ratu.

Pripremio Domagoj VLAHOVIĆ, Foto: Hrvatski povijesni muzej