U grčkom primjeru offset regulative znakovito je da nije uključeno ministarstvo gospodarstva već je za offset nadležno ministarstvo obrane. Ako se uzme u obzir da je grčka obrambena industrija “pokretač” rasta proizvodnje, onda je i logično da se ministarstvu obrane povjeri zaštita nacionalnog interesa povećanja participacije domaće industrije u procesu opremanja oružanih snaga

Grčku smo izabrali kao vrlo razvijenu zemlju u regiji, a članica je gotovo svih međunarodnih i europskih organizacija kroz koje se zalaže za uspostavu stabilnosti, sigurnosti i očuvanja mira u okruženju. Za uspostavu tih ciljeva u tijeku je reorganizacija i modernizacija oružanih snaga i njihovo potpuno uvođenje u europske integracije. U takvom okruženju modernizacije oružanih snaga veliki oslonac je sektor grčke obrambene industrije. Mnogi programi modernizacije oružanih snaga definirani su tako da u njima u najvećoj mogućoj mjeri može participirati domaća obrambena industrija s maksimalnim uključenjem offseta. Nova vlada definirala je planove modernizacije oružanih snaga uz drastično smanjenje proračuna za 40% u odnosu na 2004. godinu. Tako je za 2005. godinu za obrambeni proračun namijenjeno oko 1,6 milijardi eura umjesto planiranih 2,6 milijardi eura. I uz smanjenje proračuna svojim su planovima zacrtali kvalitativno poboljšanje postojeće vojne opreme uz istodobno povećanje borbene moći oružanih snaga. Na međunarodnoj izložbi naoružanja u Ateni (Defendory 2004), ministar obrane Spilios Spiliotopoulus je u izlaganju o postizanju ciljeva najavio intenzivnije prakticiranje offseta uz otvorenu i izravnu komunikaciju sa svim stranama u offsetu te strogim nadzorom realizacije sklopljenih ugovora. U tom kontekstu najavljeno je i preispitivanje pojedinih ugovora radi što veće participacije offseta. Spiliotopoulus je istaknuo intenzivnije uključenje offseta radi ovladavanja grčke obrambene industrije visokom tehnologijom za proizvodnju sofisticirane vojne opreme te veće angažiranje obrambene industrije uopće. Kao olakšavajuću okolnost naveo je da je smanjenje obrambenog proračuna rezultat određenih sporazuma s Turskom na ministarskom sastanku u Bruxellesu u svibnju 2004. godine, gdje je najavljeno obostrano smanjenje obrambenog proračuna i njegova prenamjena u znanost, zdravstvo i druge socijalne programe. Proporcionalno smanjenje proračuna ne bi trebalo čuditi ako se zna da obje zemlje imaju mnogo veći dio proračuna namijenjenog obrani u odnosu na prosjek članica NATO-a, a velika ulaganja u obranu bila su posljedica situacije na Cipru i zategnutih odnosa dvije države.

Prema podacima ministarstva obrane od 1996. do 2001. godine offset pogodnosti u Grčkoj zabilježene su u iznosu od otprilike 12 milijardi USD, pri čemu je sklopljeno 163 offset sporazuma s više od 50 tvrtki iz Grčke. Uzmemo li u razmatranje postotak primjene offseta te prosječni iznos koeficijenata (Tablica 1.), Grčka se nalazi na samom vrhu ljestvice. Tako je prema podacima U.S. Dept of Commerce (izneseno na konferenciji o offsetu u Kuala Lumpuru 2003. godine) vidljivo da je Grčka u periodu od 1993. godine do 2002. godine imala “pokriven” uvoz vojne opreme sa 110,5 % offseta, te prosječnim iznosom offset koeficijenata 2,60. Situacija u Grčkoj je specifična i po tome što se od 2003. godine najavljuju izmjene regulative do kojih još nije došlo. Prvo su opravdanje za odgodu bili parlamentarni izbori, zatim uspostava nove vlade, potom organizacija Olimpijskih igara, da bi bila često najavljivana za početak 2005. godine. Nije poznato zbog čega do toliko najavljivane nove regulative nije došlo ni do objave ovog članka. Određene specifičnosti vezane za organizaciju i primjenu offseta u Grčkoj biti će prikazane u nastavku članka.

Offset regulativa u Grčkoj

Grčka offset regulativa temelji se na predsjedničkom dekretu 284/89 kojim je regulirano da svaki dobavljač vojne opreme za potrebe grčkih oružanih snaga mora priložiti offset ponudu sukladno smjernicama koje će donijeti ministarstvo obrane. Smjernice za primjenu offseta “Offset benefits” na snazi su od 1. svibnja 1996. godine i od tada su izvan snage smjernice iz 1993. godine. Offset je u nadležnosti ministarstva obrane, a politika primjene se temelji na potpori obrambenoj industriji i povećanju poslovnih aktivnosti grčkog gospodarstva radi podizanja proizvodnje i tehnološke infrastrukture. Osim toga razlozi primjene offseta su i jačanje oružanih snaga kroz opremanje opremom i uslugama iz domaćih izvora, te smanjenje cijene koštanja uz indirektno “vraćanje” troškova nabave uvozne opreme. Posljednje izmjene odnose se na članak 6. smjernica kojim se mijenjaju limiti za primjenu offseta od 23. ožujka 2002. godine. Tako je umjesto 400 milijuna drahma propisan limit za primjenu offseta od 10 milijuna eura, dok ostale odrednice ostaju nepromijenjene. Offset transakcije su načelno podijeljene u tri skupine. Prvu skupinu čine transakcije povezane izravno s nabavom opreme za potrebe obrane, drugu skupinu čine transakcije izravno usmjerene na obrambenu industriju Grčke, dok treću skupinu čine proizvodi i usluge grčke industrije uopće. Ukupna vrijednost primjene offseta bila je 60%, no od prije nekoliko godina u pravilu se primjenjuje offset obveza 100% vrijednosti ugovora, a nisu isključeni ni slučajevi većeg postotka offseta, čak i više od 300%.
Članak 9. smjernica za provedbu offseta regulira tipove transakcija offset obveza u skladu sa sljedećim:
1. Isporuka proizvoda ili usluga grčke obrambene industrije te kooperacija grčkih tvrtki na poslovima vezanim za opremanje grčkih OS iz inozemstva,
2. proizvodnja novih proizvoda ili njihovih dijelova u Grčkoj transferom tehnologije ili tehničkom pomoći u proizvodnji, u čega spadaju i licence.
3. izravne investicije u obliku stranih ulaganja u grčku industriju radi otvaranja novih radnih mjesta i sl.
4. donacija kompletne opreme u državna poduzeća grčke obrambene industrije,
5. donacija opreme i usluga grčke oružanim snagama, poput materijala, proizvodne ili ispitne opreme za osposobljavanje tvrtki za uključenje u kooperaciju,
6. transakcije koje nisu uključene u nabrojano, ali mogu biti predmet prihvaćanja na bazi specijalnih sporazuma.
Za svaku od navedenih transakcija propisani su posebni zahtjevi povezani s detaljnim opisom i formulom za izračun ukupnog iznosa offseta:
najjednostavnija formula za izračun offset obveza (za transakciju pod rednim brojem 1.) je  C=N*V

Gdje je:
C – ukupni iznos offseta,
V – vrijednost narudžbe koju definira naručitelj a povezano s važnosti opreme, transportnim troškovima, osiguranjem, porezima, pravima na licencu i dr.
N – offset koeficijent koji može biti od 1 do 12 (u ovom slučaju je do 4), a ovisi o prirodi posla, obimu poslova, tehnološkoj razini, tehničkoj pomoći i drugim parametrima.
Člankom 18. smjernica definirana je potrebna dokumentacija koja se zahtijeva za svaku transakciju posebno, pri čemu je osim osnovnog ugovora detaljno naveden naziv i oblik svakog potrebnog dokumenta. Članak 19. smjernica definira razdoblje implementacije offset sporazuma te godišnju raspodjelu offset obveza. Važno je da vrijeme za implementaciju offset obveza ne može biti duže od trajanja osnovnog ugovora za nabavu vojne opreme. Kada je razdoblje implementacije offseta duže od četiri godine, nužno je u sporazum ugraditi klauzulu o godišnjoj inflaciji. Sporazumom se može regulirati i tzv. “grace period”. U slučaju neispunjenja offset obveza, nužna je naplata penala u iznosu od 10% neispunjenih obveza. U tom cilju offset sporazumom se mora regulirati dostavljanje bankovnog jamstva grčke banke u najmanjem iznosu od 10% ukupnih offset obveza. Za neispunjenje obveza osim penala predviđene su i sankcije kojima se dobavljač može diskvalificirati iz procesa opremanja grčkih oružanih snaga. Konačno u članku 26. smjernica opisana je procedura potpisivanja “offset benefits” sporazuma nakon izbora dobavljača, a prije davanja konačne odluke. U privitku smjernica nalaze se četiri dodatka u obliku aplikacija obrazaca za podnošenje offset ponude, pisma bankovnog jamstva, tablica za analizu offset transakcija i kriterija za rangiranje offset ponude.
Raščlamba kriterija za rangiranje offset ponuda počiva na formuli: OM=VM+DM+TM+PM
Gdje je:
OM = vrijednost offseta koja može biti rangirana do najveće vrijednosti 100
VM = vrijednost “postotka” rangirana u najvećem iznosu od 28,
DM = vrijednost “distribucije”, ovisno o tipu transakcije u najvećem iznosu od 8
TM = vrijednost tipa “offset transakcije” s najveći mogućim dodijeljenim iznosom od 60,
PM = vrijednost “period implementacije” i iznosi maksimalno 4.
Tako npr., što je vrijeme implementacije offset obveza kraće, dodjeljuje se veći iznos (najviše do 4) koeficijenta. Iz ovog kratkog prikaza može se vidjeti da je offset procedura razrađena vrlo detaljno, te se kod izračuna povoljnije offset ponude može isključiti subjektivni pristup.

Obrambena industrija Grčke

Grčka obrambena industrija ima istaknuto mjesto u svim planovima modernizacije oružanih snaga, što se također može vidjeti i iz studije “Izgledi grčke obrambene industrije ” koju je 15. prosinca 2003. godine predstavio tadašnji ministar obrane Yannos Papantoniou. Istaknuo je između ostalog da je srednjoročnim planovima razvoja i modernizacije oružanih snaga (EMPAE 2001-2005) planirano povećanje participacije domaće obrambene industrije, poglavito kroz kooperaciju sa stranim partnerima. Kroz realizaciju velikih ugovora sa stranim partnerima za opremanje oružanih snaga, obrambena je industrija smišljenim potezima ministarstva obrane našla svoje mjesto u mnogima od njih. Sudjelovanjem u ugovorima za gradnju brodova, kooperaciju u proizvodnji tenka Leopard 2 HEL, aviona F-16 Block 52+, taktičkih borbenih vozila i druge vojne opreme, grčka je obrambena industrija od 2000. do 2003. godine “vratila” oko tri milijarde eura proračunskih sredstava namijenjenih uvozu vojne opreme. Procjenjuje se također da je na realizaciji tih ugovora osiguran posao za više od 15 000 ljudi, a udio kooperacije povećan na 20% sa 2% koliki je bio osamdesetih godina. Zabilježeni su i određeni problemi s kojima je suočena obrambena industrija. Jedan od njih je što nema dugoročnih planova opremanja pa se industrijski kapaciteti nisu u stanju pripremiti za eventualnu proizvodnju koja proizlazi iz srednjoročnih planova. Jedan od načina rješenja tih problema je nastojanje ministarstva obrane da se planovi opremanja taktičkim vozilima prikažu na bazi od 15 godina, a opremanje streljivom na bazi desetogodišnjih potreba. Nadalje, obrambena je industrija suočena s ograničenjima kontrole izvoza (uvoza) tehnologije (poglavito je restriktivna politika izvoza SAD-a). U takvom okruženju grčke tvrtke ne mogu lako realizirati transfer tehnologije koja se povezuje s obranom i “dual use” tehnologijom. Veliki broj grčkih tvrtki ostvaruje svoju dobit iz offset obveza na velikim ugovorima, od kojih ćemo neke navesti:

Hellenic Defense Systems (HDS ili EAS)
Tvrtka je u državnom vlasništvu, a osposobljena je za proizvodnju naoružanja i streljiva. U suradnji s američkom tvrtkom Alliant Techsystems uspostavljena je proizvodnja streljiva 120 mm za tenk Leopard te proizvodnja streljiva 30 mm HEPD za uporabu iz topa M 230 na helikopteru AH-64. Trenutačno su u pregovorima s ministarstvom obrane o proizvodnji više od 100 000 jurišnih pušaka 5,56 mm sa 60% kooperacije te o proizvodnji lakih strojnica MINIMI, minobacača 81 mm i drugog naoružanja iz proizvodnog programa.

Hellenic Aerospace Industry S.A. (EAB)
Jedna od većih grčkih tvrtki, oformljena 1975. godine, i još je uvijek u državnom vlasništvu iako se vlada odlučila za njezinu privatizaciju. Zapošljava oko 3000 ljudi i uključena je u kooperaciju uglavnom preko američke tvrtke Raytheon. Krajem 2004. godine sa tvrtkom Pratt-Whitney uspostavljena je “joint venture” tvrtka za remont avionskih motora predviđena za otvaranje 2006. godine. Osim toga, tvrtka radi veliki dio poslova kooperacije s europskim tvrtkama na proizvodnji dijelova civilnih zrakoplova.

Hellenic Vehicle Industry S.A. (ELVO)
Utemeljena je 1972. godine kao Steyr Hellas S.A., ali je promijenila ime 1987. godine kada je postala državna tvrtka. Danas je tvrtka u suvlasništvu države i tvrtke METKA S.A. (47,5%). Osposobljena je za proizvodnju teških vozila, uključujući i oklopno vozilo Leonidas. U kontekstu participacije u offsetu, tvrtka je uključena u montažu tenka Leopard 2-HEL, oklopnog borbenog vozila Kentauros te u modernizaciju postojećih tenkova grčkih oružanih snaga. Sa svojih 900 djelatnika ostvarila je suradnju s otprilike 500 grčkih tvrtki na realizaciji proizvodnog programa.

Elefsis Shipbuilding (Elefsis Shipyards)
Brodogradilište je utemeljeno 1962. godine i danas je drugo po veličini brodogradilište u Grčkoj, a jedno je od većih na Mediteranu. Privatizirano je 1997. godine pri čemu brodogradilište Neorion Syros ima 70% vlasništva. Osposobljeno je za gradnju i remont vojnih i civilnih brodova. Sudjeluje u opremanju kao nositelj integracije i proizvodnje brodova za grčku mornaricu.

SONAK Systems and Software
SONAK je jedna od vrhunskih grčkih tvrtki u području informatičke tehnologije. Razvija elektroničke borbene sustave, sustave za upravljanje paljbom, upaljače topničkog streljiva, telekomunikacijsku opremu i drugo. Tvrtka participira u više od 30 projekata iz područja obrane, a američki Raytheon je tvrtku SONAK nominirao za proizvodnju i sklapanje dijelova sustava Patriot. Ima vrlo razvijenu suradnju s velikim međunarodnim tvrtkama iz područja telekomunikacija.

PYRKAL S.A.
Pyrkal je jedna od najstarijih grčkih tvrtki, utemeljena je 1874. godine kao tvrtka za proizvodnju baruta, eksploziva i streljiva. Državnom tvrtkom je postala 1982. godine, a danas ima 1300 zaposlenih. Proizvodna linija je prilagođena proizvodnji protuoklopnog streljiva, minobacačkog streljiva, raketa, upaljača i dr. Sudjeluje u razvoju proizvoda visoke tehnologije te ispred Grčke participira u međunarodnom projektu IRIS-T.

INTRACOM S.A.
Utemeljena 1977. godine, a osposobljena za proizvodnju i integraciju sustava iz područja telekomunikacija i informatičkih sustava. Vodeća je tvrtka u Grčkoj iz ovog područja i sa svojih 4000 zaposlenika izvozi u više od 50 zemalja. U realizaciji offseta participira u projektu Patriot, Crotale, Hawk i Sea Sparrow. Intracom je zahvaljujući offsetu uspostavio poslovnu suradnju s velikim svjetski poznatim tvrtkama, kao što su Ericsson, Raytheon, EADS, Thales, MATRA, Alenia i dr.

Naveden samo manji broj grčkih tvrtki koje sudjeluju u opremanj, a razvile su kooperaciju s velikim, svjetski poznatim tvrtkama iz tog područja. Suradnja s razvijenim tvrtkama pridonijela je njihovoj konkurentnosti i na inozemnom tržištu. Grčka industrija participira i u međunarodnim razvojnim programima. Tako je uključena u međunarodni raketni program IRIS-T (InfraRed Imaging System Tail). Nositelj programa, koji je započeo 1995. godine, njemačka je tvrtka Diehl BGT Defense sa 46% udjela, a partneri su još Italija 19%, Švedska 18%, Grčka 13% i Norveška 4%. Španjolska je također član kao partner naručitelj. Grčke tvrtke su Hellenic Defense System, Hellenic Aerospace Industry i INTRACOM. Programom je do 2011. godine predviđena proizvodnja više od 4000 raketa IRIS-T koje se mogu rabiti na avionima F-16, F-18, Typhoon, Tornado i Gripen.

Zaključak

Grčka u svom zrakoplovstvu ima i avione Mirage 2000-5 Mk2. Njihova nabava od tvrtke Dassault Aviation je pokrivena sa 115% izravnog offseta, uključujući i 10% zajedničke proizvodnje
Grčka na temelju višegodišnjeg iskustva u realizaciji offset sporazuma može donositi zaključke o njihovoj uspješnosti i postignutim rezultatima. Iz višegodišnje najave o izmjeni sadašnje regulative može se zaključiti da je teško uskladiti stajališta oko toga što je nužno promijeniti a što zadržati od postojećeg kako bi se ostvarili veći učinci offseta, a da se ne blokiraju ili uspore procesi opremanja OS.
Iz grčkog tiska moguće je naslutiti o kojim će promjenama offset smjernica biti riječi. Predviđa se veća participacija grčkih tvrtki u realizaciji offset obveza od sadašnjih 15% na 40%. Isključuju se konzultantske tvrtke koje su posredovale između ministarstva obrane i stranih dobavljača te će pregovore voditi izravno ministarstvo obrane. Uspostavit će se tzv. “crna lista” tvrtki koje nisu u dosadašnjem poslovanju ispunjavale svoje offset obveze, te se neće moći pojavljivati na natječajima za opremanje oružanih snaga. Striktno pridržavanje rokova ispunjenja offset obveza i ograničenje trajanja offset programa na pet godina od potpisa sporazuma, jedno je od dodatnih obilježja novih smjernica. Svaka tvrtka koja sudjeluje na natječaju na kojem se traži offset mora dostaviti pismena jamstva grčke banke, te mora prezentirati rezultate realizacije posljednja tri ugovora, iz čega se može donijeti zaključak o njihovoj osposobljenosti za uključenje u offset sporazume. Predviđa se također i uspostava povjerenstva za vrednovanje offset programa. Povjerenstvo će biti sastavljeno od stručnjaka i časnika ministarstva obrane koji ne mogu biti opozvani ili premješteni zbog svog stava prema izboru određenog borbenog sustava. Isto tako članovi povjerenstva će morati staviti na uvid svoje financijske kartice, ako se to od njih zahtjeva. Iz tih najavljenih promjena moguće je naslutiti s kojim su se problemima Grci suočavali u dosadašnjoj primjeni offseta.

Narudžba njemačke samovozne haubice PzH-2000 u vrijednosti više od 700 milijuna eura na offset obvezama je zaposlila veliki dio grčkih tvrtki
U grčkom primjeru offset regulative znakovito je da nije uključeno ministarstvo gospodarstva već je za offset nadležno ministarstvo obrane. Ako se uzme u obzir da je obrambena industrija Grčke “pokretač” rasta proizvodnje, onda je i logično da se ministarstvu obrane povjeri zaštita nacionalnog interesa povećanja participacije domaće industrije u procesu opremanja oružanih snaga. U velikom broju zemalja je uključenje ministarstva gospodarstva i drugih javnih institucija u provedbu offseta zapravo otežavajuća okolnost, jer usporava procese opremanja oružanih snaga. Osobito je to prepoznatljivo u zemljama koje nemaju iskustva s provedbom offseta, a kopiraju modele offseta razvijenih zemalja u kojima je svijest o primjeni offseta razvijena.
Najavljene revizije pojedinih ugovora već su počele. Tako je početkom srpnja objavljeno da je obavljena revizija ugovora s ruskom tvrtkom Rosoboronexport za isporuku protuzračnog sustava TOR-M1 koji je potpisan 1999. godine. U procesu pregovaranja ministarstvo obrane se izborilo za povećanje offset obveza za voše od 500 milijuna USD sa 817,7 milijuna na 1,33 milijarde USD. Isto tako krajem godine je objavljeno da je grčka strana intenzivnim pregovorima ishodila dodatnih 100 milijuna eura offset obveza od njemačke tvrtke Krauss-Maffei Wegmann a u svezi s proizvodnjom tenka Leopard 2-HEL.
Grčki primjer može biti vrlo poučan za one koji sustavno prate zbivanja oko primjene offseta u opremanju oružanih snaga.

Josip MARTINČEVIĆ MIKIĆ