Nuklearno oružje (IX. dio): Posljedice nuklearnog rata
U lipnju 2024. u svijetu je bilo više od 12 000 nuklearnih bojnih glava, i to najviše u Rusiji (5580) i SAD-u (5044). Od toga ih je više od 9000 bilo spremno za borbenu uporabu.
U lipnju 2024. u svijetu je bilo više od 12 000 nuklearnih bojnih glava, i to najviše u Rusiji (5580) i SAD-u (5044). Od toga ih je više od 9000 bilo spremno za borbenu uporabu.
Najstrašnijim oružjem na Zemlji danas raspolažu oružane snage devet zemalja. Pet od njih stalne su članice Vijeća sigurnosti UN-a
SSSR je 4. listopada 1957. u svemir lansirao prvi umjetni satelit, nazvan Sputnjik 1. Usto, prvi put od početka utrke u nuklearnom naoružanju bio je u prednosti
Od 1945. pa do sredine 1960-ih glavno sredstvo prijenosa nuklearnog oružja do ciljeva bili su avioni. Promjenu u tom trendu nagovijestilo je lansiranje prvog umjetnog satelita, nazvanog Sputnjik 1
Najveće svjetske sile s vremenom su nastavile razvijati nuklearna oružja različitih vrsta i fatalnih učinaka
Nuklearno oružje spada u skupinu oružja za masovno uništenje. Uz njega, tu je i kemijsko (bojni otrovi) te biološko.
Više od trideset godina od kraja hladnog rata, geopolitička i sigurnosna situacija u svijetu opet je povećala opći strah od katastrofalnog sukoba.