Posadna satnija – zaštita i osiguranje na moru

Posadna satnija pruža potporu u prijevozu kopnom i morem, obavlja protudiverzijske i protueksplozijske preglede podmorja, provodi osiguranje Predsjednika RH za vrijeme boravka na otočju, te u suradnji s Uredom Predsjednika organizira službene prijmove na Brijunima

U ovom broju Hrvatskog vojnika privodimo kraju ciklus predstavljanja satnija iz sastava PZB-a, a u povodu 30. obljetnice ustrojavanja Počasno-zaštitne bojne. Posljednja na redu za predstavljanje, ali ne manje bitna, jest Posadna satnija, dislocirana postrojba PZB-a, koja živi, radi i djeluje u vojarni “Peneda“ na otočju Brijuni. Odlaskom na jedan od najljepših hrvatskih otoka posjetili smo pripadnike Posadne satnije kako bismo dobili jasniju sliku o njihovu ustroju, načinu rada i zadaćama koje svakodnevno obavljaju.

Vojarna “Peneda“ u sklopu je Nacionalnog parka Brijuni i idilično je mjesto za rad, a pogled na more s balkona zgrade Posadne satnije prizor je koji rijetko koja postrojba Hrvatske vojske ima priliku pružiti svojim pripadnicima. Osiguranje četiriju lokacija na Velikom Brijunu i osiguranje otoka Krasica svakodnevne su zadaće nekad Mornaričke počasno-zaštitne, a danas Posadne satnije. Osim toga, Satnija pruža potporu u prijevozu kopnom i morem, obavlja protudiverzijske i protueksplozijske preglede podmorja, provodi osiguranje Predsjednika RH za vrijeme boravka na otočju, te u suradnji s Uredom Predsjednika organizira službena primanja na Brijunima.

U suradnji s Hrvatskom ratnom mornaricom, Zapovjedništvom specijalnih snaga i Antiterorističkom vojnom policijom Posadna satnija na području brijunskog arhipelaga provodi obučne aktivnosti kako bi pripadnici usvojili određena znanja, taktike i procedure, te razmijenili iskustva. Provodi i zajedničke vježbe s djelatnicima vatrogasne postaje Javne ustanove Nacionalni park Brijuni i Javne vatrogasne postrojbe Pula gdje se predviđaju moguće ugroze i pronalaze odgovori na njih. Ronioci Posadne satnije obavljaju ekološke akcije čišćenja podmorja zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji s lokalnom zajednicom, Državnim nekretninama i djelatnicima Nacionalnog parka.

Lokacija kao izazov

Dolaskom u Hrvatsku vojsku 1994. godine bojnik Marjan Žagar, zapovjednik Posadne satnije, svoju vojnu karijeru započeo je kao vojnik u tadašnjoj 3. gardijskoj mornaričkoj počasno-posadnoj bojni, koja je u sastavu 1. hrvatskog gardijskog zbora funkcionirala kao počasno-zaštitna postrojba sa sjedištem na Brijunima. Prešao je u dočasnički kadar 2000-ih godina, a nakon završenog fakulteta promaknut je u časnika, te od 2018. godine obnaša dužnost zapovjednika Posadne satnije. “Zahvaljujući dugogodišnjem boravku i radu u ovoj satniji lakše mi je bilo preuzeti ulogu zapovjednika i organizirati rad“, rekao je bojnik Žagar koji je prošao sve razine u vojsci, od vojnika na straži, dočasnika koji ih nadzire  i radi s njima, do časnika koji upravlja vodom i materijalnim sredstvima. “S vremenom upoznaš ljude, njihove navike, uđeš u psihologiju vojnika i možeš prepoznati kako se ponaša u težim, a kako u dobrim trenucima“, ističe zapovjednik. Boravak na otoku zasigurno je određeni izazov, a loši vremenski uvjeti ponekad utječu na raspored i organizaciju zadaća. “Vezani smo za nacionalni park i s njima surađujemo u pogledu prijevoza brodom, dostave namirnica i sredstava, te prijevoza materijalno-tehničkih sredstava s otoka na kopno ili obrnuto“, kaže bojnik Žagar i naglašava kako u planiranju predviđaju vremenske neprilike i slične situacije zbog čega su uvijek pripremljeni. Udaljenost od matične postrojbe ne smatra velikim problemom jer zahvaljujući tehnologiji uspijevaju održavati sastanke i koordinacije sa zapovjedništvom i drugim satnijama. Kao najveći izazov zapovjednik Posadne satnije ističe rad s ljudima: “S ljudima je najljepše, ali i najizazovnije raditi.“

Profesionalnost i odgovornost

Posadna satnija sastoji se od Zapovjedništva i dva voda. Zapovjedništvo planira, koordinira rad postrojbe, osmišljava realistične i izazovne obučne sadržaje te osigurava mogućnost za njihovu provedbu. Prvi (posadni) vod provodi osiguranje objekata te sukladno zadaćama obučava i unapređuje svoja postupanja prema Standardnim operativnim postupcima koji se konstantno usavršavaju i testiraju. Obuka se provodi samostalno i u suradnji s drugim satnijama iz sastava Počasno-zaštitne bojne, te s drugim postrojbama iz OSRH. Drugi vod (vod za potporu) pruža potporu prijevozu kopnom i morem te u svojem sastavu ima i medicinsku sestru za pružanje prve pomoći zbog dislociranosti postrojbe. Vozači brinu o dodijeljenim sredstvima i prijevozu, a ujedno su i obučeni kao sastavni dio medicinskog tima za pružanje prve pomoći. Voditelji plovila zaduženi su za dodijeljena plovna sredstva, a osposobljeni su i za ronioce što otvara novu dimenziju usavršavanja i izazova. Popuna Satnije vrši se putem natječaja sukladno Smjernicama za odabir, raspoređivanje i rotacije u ustrojstvenim jedinicama OSRH s posebnim uvjetima popune. Nakon odabira i raspoređivanja s pripadnicima se razgovara u kojem se smjeru žele razvijati te se prati njihova karijera kroz školovanja i napredovanja. Prolaze obuku sa svojim zapovjednicima kako bi svladali procedure koje svakodnevno koriste u radu. Svakodnevno se radi i s civilnim osobama i zato se od pripadnika traži pristojnost i ljubaznost, kao i stav, karakter i diskrecija. “Zbog svakodnevnog kretanja i obavljanja zadaća unutar NP-a Brijuni, gdje je veća fluktuacija turista posebice u ljetnim mjesecima, pripadnici Posadne satnije moraju biti profesionalni i odgovorni“, naglasio je zapovjednik. Tko god dođe u ovu postrojbu, ima zavidne uvjete za bavljenje sportom na prirodnom terenu u nacionalnom parku, a pripadnici su se sami angažirali i opremili teretanu kako bi održavali svoju psihofizičku spremnost na visokoj razini. “Gdje ima volje, ima i mogućnosti za napredak,“ pozitivnog stava bio je bojnik Žagar.

Važnost suradnje

Prvi dočasnik Satnije stožerni narednik Munib Hadžić rekao je kako je dislociranost postrojbe određeni izazov, ali ima i pozitivne strane. “Zadovoljstvo mi je raditi na otoku i to mi nije problem. Sigurnost štićenih objekata ovisi o nama i bitna je suradnja s djelatnicima iz Nacionalnog parka“, ističe prvi dočasnik. Na ključnim su pozicijama unutar Satnije stariji dočasnici, koji su tu još od ustrojavanja postrojbe te je njihovo znanje i iskustvo vrlo korisno za sve pripadnike. Stožerni narednik Hadžić rekao je da je Posadna satnija svojom organizacijom, ustrojem, opremom i obukom posebna postrojba unutar OSRH, te da se od nje uvijek očekuje vrhunska obučenost. “Najveću razinu obučenosti postižemo zahvaljujući suradnji s drugim postrojbama kao što su HRM, ZSS i PVP,“ naglasio je prvi dočasnik, te kao najveću vrijednost ove postrojbe izdvojio njezine pripadnike.

Stručnost i osposobljenost

Zapovjednici vodova mladi su časnici koji uz zapovjednika Satnije čine njezin zapovjedni kadar. Natporučnik Dino Pašukan došao je u Posadnu satniju prije četiri godine na mjesto zapovjednika drugog voda, a nakon nekog vremena preuzeo je prvi vod. “U drugom vodu posao je bio zahtjevniji što se tiče logistike i materijalnih sredstava dok je u prvom veća povezanost s ljudima“, kaže natporučnik. Zapovijedanjem u oba voda stekao je kompletnu sliku Satnije i lakše shvaćanje zadaća. Natporučnik Pašukan navodi izdvojenost kao najveći izazov, ali uz dobru organizaciju i pripremu kaže da se sve zadaće mogu odraditi na vrijeme. “Ovdje svi imaju svoju zadaću i znaju svoj dio posla, a mi kao zapovjednici samo koordiniramo aktivnosti i ne moramo ulaziti u mikromenadžment jer su svi stručnjaci u onom što rade,“ naglasio je Pašukan.

Poručnik Nikola Krnjus prije godinu dana preuzeo je drugi vod u Posadnoj satniji i kaže da je u početku bilo zahtjevno, ali uz pomoć drugih pripadnika naučio je sve što treba o  širokom spektru zadaća u njegovu vodu. Kao glavnu specifičnost voda, a i cijele satnije poručnik navodi ronioce. “Za ronioca je bitno da pripadnik sam izrazi želju, a potom mi radimo selekciju unutar postrojbe nakon čega slijedi liječnički, temeljni tečaj za vojnog ronioca u Splitu i niz drugih tečajeva specifičnih za ronioce,“ objasnio je poručnik Krnjus.

Nadnarednik Bono Kozić zapovjednik desetine plovnih sredstava u drugom vodu ujedno je i voditelj ronjenja. Objasnio nam je da se u desetini nalaze voditelji plovila i ronioci te je bitno da se međusobno nadopunjuju. “Ne može se roniti bez voditelja plovila koji zna posao ronilaca jer svi sve rade i moraju poznavati kompletnu materiju tog posla“, rekao je nadnarednik. Od karakteristika koje su bitne za obnašanje takvog posla ističe ozbiljnost i veliku požrtvovnost. Saznajemo da voditelji mogu samostalno roniti, a oni s naprednim ili temeljnim tečajem mogu u paru. Specijalnost ronioca je jako bitna za Posadnu satniju s obzirom na to da se nalaze na otoku i vezani su uz ronjenje jer u slučaju bilo kakvih poteškoća ronioci pomažu, a kad je potrebno pružaju potporu i HRM-u i drugim postrojbama. “Adrenalin je tijekom ronjenja uvijek prisutan u početku i dobro je da ga ima zbog sigurnosti, ali kasnije se s tim stopiš i postane kao svakodnevnica,“ kaže nam Kozić.


“Kao zapovjednik smatram da u postrojbi imam izvrsne vojnike, dočasnike i časnike koji su vrlo profesionalni, savjesni, marljivi i požrtvovni u ispunjavanju svojih obveza i stvaranju timskog i natjecateljskog duha“, govori bojnik Žagar i ističe da su upravo ljudi najveća vrijednost ove postrojbe. Zahvalan za sav njihov trud, doprinos i odricanja u provedbi zadaća, zapovjednik Posadne satnije naglasio je da, ako želite raditi u ovoj postrojbi, morate istinski voljeti svoj posao.


TEKST: Janja Marijanović Šaravanja: FOTO: Tomislav Brandt, arhiva postrojbe