RAZGOVOR: časnički namjesnik Janez Šmid, koordinator DEEP programa

Pripremamo stručnjake za pojedina područja za stručno izdvajanje poslova u zemljama tražiteljicama u koje se upućuju, odnosno da znanje i iskustvo stečeno u svojim zemljama prenesu u zemlje tražiteljice na način koji tim zemljama najbolje odgovara. Znanje i kompetencije ne stječu se preko noći. Prenošenje znanja najveći je izazov, a iskustvo njegova prenošenja stječe se u postrojbama vlastitih oružanih snaga, ali i na dužnostima savjetnika u mirovnim operacijama

Časnički namjesnik Janez Šmid koordinator je DEEP programa (program za osnaživanje obrazovanja u obrani) NATO-a za razvoj obrazovanja dočasnika. Kroz tridesetogodišnju karijeru aktivno je sudjelovao u stvaranju i razvoju dočasničkog zbora Oružanih snaga Republike Slovenije, bio je prvi njihov pripadnik koji je uspješno završio četvrtu razinu slijedno rastuće izobrazbe dočasnika US Army Sergeants Major Academy u SAD-u, a sudjelovao je, među ostalim, u mirovnim operacijama u Afganistanu, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Iraku te bio voditelj tečajeva NATO-ove škole u Oberammergau. Za Hrvatski vojnik, koji redovito čita, govorio je o važnosti sudjelovanja dočasnika u DEEP programu.

Koja je uloga koordinatora za razvoj obrazovanja dočasnika?

On je zadužen za okupljanje eks-pertnih timova članica NATO-a koji će raditi na specifičnim programima i njihovim upoznavanjem sa samim programom. Nakon primitka zahtjeva za uključivanjem u DEEP program zemalja Partnerstva za mir odnosno zemalja tražiteljica, određuju se potrebe po izobrazbi dočasnika, oformljavaju se ekspertni timovi i definiraju se adekvatni odgovori na zahtjeve tih zemalja. U zadaće koordinatora spada i koordinacija multinacionalnih timova eksperata, kontakt osoba zemalja pošiljateljica i NATO-ova zapovjedništva kako bi se što kvalitetnije odgovorilo na zahtjeve zemalja tražiteljica. Potrebno je koordinirati aktivnosti prema obvezama članova timova, jer je sudjelovanje u DEEP programu dodatna, a ne primarna dužnost. Pripremamo stručnjake za pojedina područja za stručno izdvajanje poslova u zemljama tražiteljicama u koje se upućuju, odnosno pripremamo ih da znanje i iskustvo stečeno u svojim zemljama prenesu u zemlje tražiteljice na način koji tim zemljama najbolje odgovara, a značajan se naglasak stavlja i na kulturološku osviještenost. Također u dužnosti koordinatora spada i organizacija posjeta, radionica i godišnjih osvrta te koordinacija godišnjih i trogodišnjih programa jer nam za razvoj novog programa, odnosno reformu postojećeg, treba tri do četiri godine. 

Možete li nam objasniti proces uključivanja dočasnika u aktivnosti DEEP programa?

Zemlje pošiljateljice odabiru stručnjake, prema svojim načelima, koji će biti uključeni u DEEP programe. Ključnu ulogu čine kontakt osobe zemalja pošiljateljica, koji se razlikuju od zemlje do zemlje, kao i postupak odabira stručnjaka. Primjerice, u OSRH je kontakt osoba prvi dočasnik OSRH, dok je u Oružanim snagama Republike Slovenije to prvi dočasnik Centra vojnih škola. Kontakt osoba okuplja stručnjake za pojedina područja te u dogovoru s njima dostavlja mi informaciju koji će dočasnici OSRH biti članovi ekspertnih timova. Ono što je nama važno jest da kontakt osoba ima utjecaj na nacionalnoj razini jer se odluke slanja stručnjaka u zemlje tražiteljice donose upravo na najvišoj, nacionalnoj razini. Na primjeru Slovenije objasnit ću vam uključivanje stručnjaka. Kao prvi dočasnik Centra vojnih škola bio sam uključen u DEEP program, i kao kontakt osoba zemlje pošiljateljice i kao stručnjak za pojedina područja. Uključivanje u aktivnosti DEEP programa počinje s jednim stručnjakom, koji postupno uključuje druge stručnjake te se tako širi mreža stručnjaka za pojedina područja uključenih u DEEP program. U našim oružanim snagama aktivnosti su bile vezane za razvoj vođa gdje se javila potreba uključivanja još stručnjaka. Oni su postupno, osim u aktivnosti u našim oružanim snagama, bili uključivani i u aktivnosti u zemljama tražiteljicama. Slovenija, za razliku od Hrvatske koja je u selekciji stručnjaka za DEEP fokusirana na prve dočasnike, fokusirana je na instruktore Centra vojnih škola. U Sjedinjenim Američkim Državama, za razliku od Slovenije i Hrvatske uključene su postrojbe, a ne pojedinci te se oni šalju po zapovijedi. Različite države imaju različite pristupe.

Zašto je važno da su dočasnici uključeni u aktivnosti DEEP programa?

Važnost uključivanja dočasnika u aktivnosti DEEP programa istaknuo sam i polaznicima vaše Visoke dočasničke izobrazbe. Do unatrag nekoliko godina dočasnici nisu bili uključeni u DEEP timove, već su  timovi surađivali s dočasnicima zemalja tražiteljica. Oni su uglavnom bili stručnjaci za pojedina područja, kontakt osobe i još su obnašali svoju primarnu dužnost. Velik broj zemalja tražiteljica zahtijeva razvoj dočasničkih zborova te više nije bilo moguće adekvatno odgovoriti na te zahtjeve. Javila se potreba za uključivanjem dočasnika u aktivnosti DEEP programa razvoja dočasničkih zborova. Dočasnici su najadekvatniji jer su upravo oni u svojim oružanim snagama stvarali i razvijali dočasničke zborove te su najkompetentniji i znaju adekvatno odgovoriti na ove zahtjeve zemalja tražiteljica. Slovenija, Hrvatska i Češka zanimljive su NATO-u jer su gradile svoje dočasničke zborove ispočetka, sudjelovali u razvoju NATO-ova dočasničkog zbora te su ih istodobno prilagođavali NATO-ovoj doktrini. NATO traži najbolje znanje, iskustvo i kompetencije, a to se nalazi u ljudima koji su kroz dvadeset do trideset godina karijere prošli i vojničke i sve dočasničke dužnosti, mirovne misije i međunarodne konferencije. To je izvrsna prilika za nas dočasnike da se dokažemo, a NATO-u pruža profesionalne, obučene i iskusne stručnjake za pojedina područja.

Koje kriterije dočasnici moraju ispunjavati kako bi bili uključeni u aktivnosti DEEP programa?

Nije bilo potrebno postavljati neke formalne kriterije. Oni još uvijek nisu propisani, ali smatram da bi te kriterije trebala propisati zemlja pošiljateljica, odnosno kontakt osoba. Kontakt osobe znaju prepoznati kompetentne ljude jer znaju kakav profil tražimo. U koordinaciji s nacionalnom kontakt osobom objasnim profil stručnjaka koji su nam potrebni kako bi se uspješno uključili u ekspertne timove. Nepisani su kriteriji poznavanje engleskog jezika, određena razina slijedno rastuće izobrazbe, iskustvo instruktora na svim razinama te izobrazbe, iskustvo iz mirovnih operacija, rad u međunarodnom okruženju, primjerice predavač na međunarodnim tečajevima, pohađanje međunarodnih tečajeva, sposobnost timskog rada u nacionalnom i međunarodnom okruženju te razvijena kulturološka osviještenost. Upućen sam da je OSRH propisao sljedeće kriterije: djelatni dočasnik osobnog čina časnički namjesnik ili stožerni narednik, završena Visoka dočasnička izobrazba ili ista razina u inozemstvu, znanje engleskog jezika STANAG 2222 ili ALCPT 80 %, ocjena tjelesne spremnosti ”ističe se“ ili viša, kandidati svojim ukupnim radom i ponašanjem moraju zaslužiti čast predstavljanja OSRH na međunarodnoj aktivnosti te ne mogu biti kandidati ako im traje izvršenja stegovne mjere ili kazne.

Što preporučujete dočasnicima OSRH koji teže uključivanju u aktivnosti DEEP programa?

Jezik, jezik, jezik. Bez toga se danas ni u drugim segmentima NATO-a ne može sudjelovati, a pogotovo u razvoju sustava obrazovanja dočasnika. Dočasnici koji teže uključivanju u ove programe trebali bi prvo steći iskustvo instruktora u obučnim i obrazovnim programima vlastitih oružanih snaga i to na svim razinama. U Sloveniji se, primjerice, s dočasničke dužnosti u postrojbi prelazi na dužnost instruktora od najniže razine do najviše – od temeljne do visoke dočasničke izobrazbe, odnosno od prvog dočasnika voda do prvog dočasnika grane, a sve u cilju implementacije stečenog znanja u praksi. U dočasničkoj karijeri treba se uključivati u vojne obrazovne programe jer se nerijetko dogodi da na kraju karijere, pored dugogodišnjeg iskustva u borbenom sektoru, nedostaje iskustvo instruktora. Znanje i kompetencije ne stječu se preko noći. Prenošenje znanja najveći je izazov, a iskustvo prenošenja znanja stječe se u postrojbama vlastitih oružanih snaga, ali i na dužnostima savjetnika u mirovnim operacijama.

Koje su prednosti regionalnih ekspertnih timova?

Zadnja aktivnost na kojoj je sudjelovao regionalni ekspertni tim bila je u Bosni i Hercegovini. Tu su sudjelovali Hrvati, Mađari i Slovenci. Logično je da će, uzevši u obzir da su Hrvatska, Slovenija i Bosna i Hercegovina u relativno isto vrijeme proglasile samostalnost od SFRJ, imati bolju komunikaciju i suradnju. Mi smo živjeli u istoj državi i svi se nosimo sa sličnim, ako ne i istim izazovima. Mentalni sklop, organizacijski sustavi i kultura poznati su nam i bliski, kao i stupanj razumijevanja vojske i dočasnika. Svaka je država morala ispočetka  graditi razvoj profesionalnih dočasničkih zborova jer u bivšoj državi toga nije bilo. Lakše je ekspertnom timu ako ima određena predznanja i iskustva sa zemljom tražiteljicom te priprema timova zahtijeva manje vremena. Na primjeru zadnjeg posjeta Bosni i Hercegovini lako se uoči kako, osim formalnog dijela, velik značaj ima i neformalni dio – razgovori uz ručak, humor i slično. Sve to pomaže da se zemlji tražiteljici kvalitetnije objasni program i odgovori na zahtjeve. Naravno da tu jezik ima velik značaj, kao i sličnost životnih navika.

Koji su najčešći izazovi DEEP programa?

Prilikom formiranja ekspertnih timova izazov koji nam se uvijek pojavljuje je kvaliteta i kvantiteta. Puno je zahtjeva za razvoj dočasničkih zborova, a manjak je adekvatnog osoblja, odnosno stručnjaka za pojedina područja. Uključivanjem dočasnika Oružanih snaga Republike Hrvatske taj se izazov uspješno svladava. Uspjeli smo uključiti zemlju koja ima kompetentne dočasnike s puno iskustva i znanja. Zahvalan sam vašem Ministarstvu obrane i Oružanim snagama jer već sad imamo glavninu i pričuvu za naše aktivnosti u Bosni i Hercegovini, Iraku i Maroku. Ovaj izazov nastojimo svladati tako da i u zemljama tražiteljicama detektiramo stručnjake za pojedina pitanja i uključujemo ih u aktivnosti DEEP programa.

Razgovarala  Jelena Dedaković  //  Foto  Dražen Volarić