Povratkom Francuske u NATO-ovu vojnu strukturu došlo je do reintegracije francuskih ideja i načela sigurnosnog postupanja i u NATO strukture. Najvidljivije je to u Savezničkom zapovjedništvu za transformaciju kojim, od rujna 2009., zapovijeda francuski admiral Abrial. Tri mjeseca nakon stupanja na novu dužnost, on je objavio svoju viziju razvoja ACT-a

Transformacijom NATO-a i osnivanjem dvaju savezničih strateška zapovjedništva (za operacije u Europi i za transformaciju u SAD-u), ACT je dobio zadaću predviđanja izazova saveza u budućnosti i planiranja snaga, sredstava i načina odgovora na te izazove. Kako zadaće ACT-a uključuju i planiranje koncepta zapovijedanja i nadzora nad snagama, izradu strateških planova i doktrina, obrazovanje i obuku unutar Saveza te osmišljavanje, vođenje i procjenjivanje eksperimenata za pomoć u razvoju i provjeri koncepata, doktrina i tehnologije u nastajanju, na ACT se gledalo kao dio NATO koji se ne bavi trenutnim operacijama i izazovima, već isključivo gdje će Savez biti u budućnosti.

Za razliku od takvog poimanja uloge ACT-a, admiral Abrial je ponudio drugačiju sliku Zapovjedništva za transformacije. On smatra da se planiranje budućnosti ne može kvalitetno izvršiti bez sagledavanja izazova i problema Saveza danas, prije svega analizom znanih i još uvijek nedefiniranih prijetnji. Projekti poput Multiple Futures Project sagledavaju sigurnosnu perspektivu NATO-a temeljem koje će se savez u budućnosti transformirati kako bi postao otporniji, fleksibilniji, sposoban instinktivno reagirati na strateška iznenađenja i implementirati sveobuhvatni pristup rješavanju problema. (Shema 1)

Stoga, prva zadaća ACT-a pod njegovim vođenjem, biti će kritično sagledavanje problema s kojima se Savez u cijelosti, ali i snage na terenu susreću, te osmisliti načine pružanja potpore i inovativna rješenja za postojeće izazove.

Koristeći se kapacitetima ACT-a, poput centara izvrsnosti (Centri izvrsnosti: Uz postojećih 18 Centara izvrsnosti , najavljeno je otvaranje i četiri nova: za Borbu protiv improviziranih eksplozivnih naprava u Španjolskoj, za Upravljanje u kriznim uvjetima u Bugarskoj, za Vojnu policiju u Poljskoj te za Sveobuhvatni pristup), znanstveno-istraživačkih tijela i agencija, dijeljenjem metoda, učinkovitih procedura i naučenih lekcija od Kosova do Afganistana, razvijanjem učinkovite interakcije stručnjaka, članice će proučavati nove procese i zajednički stvoriti učinkovit civilno-vojni sveobuhvatni pristup rješavanju problema. Kako bi to napravili, admiral Abrail vjeruje kako ACT mora postati NATO-ov “trust mozgova” koji će omogućiti široko razumijevanje razvoja suvremenih sukoba i načina na koji se na njih može učinkovito odgovoriti.

Koristeći se svojom vodećom ulogom na području znanstvenog istraživanja i dugoročnog razvoja sposobnosti kako bi se unaprijedila združena i kombinirana učinkovitost izvršenja zadaća Saveza, Abrial zahtijeva od svojih analitičara i osoblja da razmišljaju inovativno, čak i radikalno, te da ponude rješenja na krize pravovremeno i sveobuhvatno uzimajući u obzir sve relevantne parametre, uključujući i realnu procjenu želja i mogućnosti. Svjestan administrativnog puta od zapažanja događaja i pojava na terenu do donošenja političkih smjernica i strateških odluka o daljnjem postupanju, ACT će početi češće objavljivati non-papers i razmišljanja saveznika o kritičkim pitanjima, kojima će se potaknuti diskusija, promišljanje i aktivniji pristup trenutnim i budućim izazovima.

Nadalje, kako bi mogao ponuditi realna rješenja, ACT mora jasno prepoznavati kratkoročne i dugoročne manjkavosti zemalja članica i Saveza u cijelosti. Uzevši u obzir da postojeće sposobnosti i budući zahtjevi za snagama i resursima čine kontinuum, ACT mora biti organizacija koja će voditi potragu za pragmatičnim rješenjima. Interoperabilnost i sposobnost zajedničkog rada ostat će i dalje glavni pokretač Saveza i to kroz kvalitetnu implementaciju novog NATO procesa obrambenog planiranja i razvijanja relevantnih doktrina.
Jedan od ciljeva admirala Abraila je i poboljšavanje komunikacije među zemljama članicama i njihovo umreženo uvezivanje u procesima nacionalnih transformacija. Naime, u vremenu recesije i financijskih ograničenja s kojima se suočavaju sve zemlje članice, velike uštede su moguće prije svega u provedbi zajedničke obuke, vježbi i dijeljenju kapaciteta. Zajedničkim korištenjem već postojećih resursa moguća je ušteda u razvijanju vlastitih programa, ali se istovremeno povećava interoperabilnost snaga, jačaju međunarodne veze među postrojbama koje će vjerojatno sutra zajedno djelovati u operacijama. Provođenjem obuke zajedno i ciljano u za to prilagođenim instalacijama, olakšava se implementacija inovacija, naučenih lekcija, prilagođava se organizacijska konstrukcija snaga, procedure i politike kako bi snage postale što učinkovitije i otpornije. Na taj način se povećava brzina cirkulacije ulazno-izlaznih informacija kroz sustav (Shema 3). ACT će i dalje nastaviti unaprjeđivati ekonomka i tehnička rješenja poput mreže borbenih laboratorija kojim se povećava interoperabilnost Saveza na svim razinama.

Navedene zadaće će se lakše provoditi ako se produbi dnevna kooperacija između sigurnosnih partnera. Jedna od važnih novih NATO uloga biti će razvoj šire kolaboracije među partnerima s ciljem dijeljenje dobrih praksi, ideja i procedura. Ova suradnja se ne odnosi samo na zemlje članice već i na organizacije poput EU-a (posebno s Europskom obrambenom agencijom i Europskim vojnim stožerom) i UN-a. ACT planira raditi na sinkroniziranju i usklađivanje napora razvoja sposobnosti s EU-om, na inicijalnom i operativnom planiranju provedbe operacije s UN-om kao i provoditi obuku i C2 s obje organizacije. ACT je već započeo s poboljšanjem tih veza i odnosa te se u veljači 2010. očekuje službeni posjet UN-a ACT-u i potpisivanje Sporazuma o suradnji.

Realnost suvremenih konflikata (Shema 4.), poput onog u Afganistanu ukazuje na problem uspostave sinergije djelovanja u području operacija između glavnih subjekata – vladinih, nevladinih i međunarodnih. Iako se ova sinergija nasumično manifestira na terenu, nju je moguće kvalitetno ostvariti samo ako su unaprijed stvoreni preduvjeti i veze među organizacijama koje moraju raditi zajedno – realizacija takozvanog Sveobuhvatnog pristupa rješavanja problema. Abrial vjeruje da u ovom procesu ACT može biti promotor ideje i razumijevanja uloge NATO vojne komponente kao “pokretačke” snage unutar koncepta s kojim se suglase i vojni i civilni davaoci snaga.

Transformacijske inicijative ACT-a za operacionalizaciju sveobuhvatnog pristupa
1. Organiziranje serije stožernih vježbi visoko rangiranog NATO, UN i EU ključnog osoblja s ciljem naglašavanja važnosti i povećavanja svijesti o potrebi zajedničkog planiranja, upravljanja rizicima i operacijama.
2. S ciljem grupiranja i uvezivanja obučnih centara i resursa, ACT će inicirati povećanje kooperacije između NATO/UN/EU kako bi zajedno pripremali katalog dostupnih doktrina i provjereno kvalitetnih obručnih programa.
3. Vezano za NATO proces donošenja odluka, ACT će pomoći uskladiti napore razvoja NATO i nacionalnih sposobnosti kako bi se iste što brže stvorile i postale što učinkovitije. Te mjere uključuju: Izradu “Plana transformacije” kako bi uskladila i olakšala implementacija specifičnih rješenja, te preuzimanje uloge ACT-a kao ključnog nositelja prioritizacije zahtjeva po svim NATO domenama
4. ACT će odlučnije usmjeravati izradu NATO doktrina i drugih mehanizama standardizacije te učinkovitije upravljati standardizacijom NATO procesa.
5. ACT će promovirati vojno-vojnu suradnju s Rusijom u području obuke, školovanja i naučenih lekcija kao dio mjera izgradnje povjerenja, promoviranja transparentnosti i izvoza stabilnosti.
Iako će ACT i dalje planirati i pratiti proces dugoročnog razvoja Saveza, predviđanje i planiranje odgovora na krize koje traju ili mogu nastati u neposrednoj budućnosti postati će središte interesa ACT-a.

Od 14. do 16. prosinca 2009. u Norfolku, SAD održana je godišnja NATO Konferencija zapovjednika za transformaciju zemalja NATO-a i partnera. Cilj konferencije je bila razmjena informacija, transformacijskih izazova, inicijativa i pozitivnih iskustava, te definiranje prostora potencijalne suradnje, kako bi se uočili zajednički izazovi svih zemalja članica i partnera i pružila pomoć u njihovom rješavanju. Poseban je naglasak stavljen na rad radnih skupina koje su analizirale:
– Sveobuhvatni pristup rješavanju sigurnosnih problema u području operacija
– Definiranje i analiza novog koncepta hibridnih prijetnji
– Novi pristupi obuci i izobrazbi snaga za operacije posebno u protu-pobunjeničkoj borbi
– Definiranje sposobnosti kao dio novog modela NATO obrambenog planiranja
– Strateške komunikacije

Hrvatsku su na konferenciji predstavljali general bojnik Dragutin Repinc, kapetan bojnog broda Marileo Staničić, pukovnica Jasmina Čaušević, pukovnik Ivica Plejić, satnica Vlasta Zekulić i hrvatski predstavnici pri ACT-u, brigadir Ivica Olujić i bojnik Lučan.

Vlasta ZEKULIĆ