Protuminska kriza – iskorištena šansa razvoja (III. dio)

U suradnji HCR i HCR-CTRO, od 2004. godine svake se godine organizira međunarodni znanstveno-stručni simpozij “Humanitarian demining” u Šibeniku, koji privlači velik broj stručnjaka iz cijelog svijeta, posebno MAC-ova i GICHD. U sklopu toga se, na temelju hrvatskog modela razminiranja, praktično na poligonu Gaj kod Skradina, izvode praktične vježbe uporabe strojeva, detektora i druge opreme

Razvoj strojeva za razminiranje (laka, srednja, teška kategorija)

Simpozij je tako postao prepoznatljivo referentno mjesto primjene suvremene tehnologije razminiranja i davanja smjernica. Republika Hrvatska je u suradnji s nizom međunarodnih organizacija prepoznata kao partner koji posjeduje znanstvenu, stručnu i organizacijsku infrastrukturu za primjenu novih tehnologija razminiranja. Rejting HCR u međunarodnoj zajednici potvrđuje održavanje XI. sastanka direktora svih svjetskih centara u Hrvatskoj 2008. godine, i to prvi put izvan Ženeve.

Koncept iskorištenja krize
Koncept iskorištenja protuminske krize temelji se na izlasku na međunarodnu scenu hrvatske ponude protuminskog rješenja. U razdoblju od osnivanja HCR do danas, postignuti su visoki rezultati protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj i ostvarena je suradnja s relevantnim međunarodnim subjektima protuminskog djelovanja, i suradnja s velikim brojem država u svijetu. Za to su dobivene visoke ocjene relevantnih stranih subjekata za mjerenje učinkovitosti hrvatskog modela humanitarnog razminiranja. Međunarodnoj zajednici, na globalnom planu, Vlada RH nudi slijedeća rješenja:
– uspostavu nacionalnog centra za protuminsko djelovanje,
– zakonsku, podzakonsku i normativnu regulativu, SOP,
– minsko-informacijski sustav, geoinformacijski sustav,
– ortofoto sustav,
– sustav planiranja operativnih planova,
– edukaciju pirotehničara, raznih specijalista iz područja razminiranja,
– evaluaciju, testiranje opreme,
– klaster hrvatskih tvrtki za razminiranje,
– isporuku strojeva i opreme za razminiranje,
– izradu normi za provedbu humanitarnog razminiranja.
Prema navedenom, ispunjeni su postavljeni kriteriji razvoja za aktivno iskorištenje protuminske krize.

Gospodarski doprinos
Gospodarski učinak u ovom slučaju se može procjenjivati po broju zaposlenih djelatnika, otvaranjem novih radnih mjesta u proizvodnji opreme, njihovim doprinosom državi, posebice po značenju izvoza opreme i nastupima na svjetskom tržištu, te ukupno vraćenoj gospodarskoj površini. Opći podaci na zapošljavanju ljudi, razvoju, proizvodnji i izvozu opreme, te financiranju:
– 28 tvrtki za razminiranje, domaćih (26) i stranih (2) (registrirano oko 35),
– 860 zaposlenih na poslovima razminiranja, od toga 566 pirotehničara (42 stranca),
– oko 125 zaposlenih u proizvodnji opreme, više tvrtki protuminske opreme: strojeva (DOK-ING, VJ-EKO, Đ.Đ. – Specijalna vozila), zaštitne opreme (Borovo, Kroko, Šestan Buch, Jelen, Werkos), tj. klaster proizvođača opreme,
– oko 100 izvezenih strojeva za razminiranje, rudarskih i vatrogasnih strojeva (DOK-ING),
– rezervirana petogodišnja proizvodnja strojeva za izvoz (40-50 strojeva/godišnje),
– velika količina prsluka, kaciga i čizmi za pirotehničara (Borovo, Šestan Buch, Jelen),
– poslovi razminiranja u inozemstvu: Sudan, Angola, Grčka, Srbija, Bosna i Hercegovina,
– 44 certificirana stroja za razminiranje, domaća i strana (korišteno oko 65 strojeva),
– 62 psa za detekciju mina (korišteno oko 100 pasa),
– oko 700 detektora metala za detekciju MES-a,
– 8,47 kn /m2 je prosječna cijena razminiranja (2007, bez PDV),
– 419 milijuna kn donatorskih sredstava (57 mil. eura, priljeva investicija),
– 2.5 milijardi kn iz državnog proračuna (340 mil. eura),
– očišćeno je oko 5000 km2 prostora za gospodarske djelatnosti,
– 160 zaposlenih u HCR i CTRO d.o.o.

Iako je u razminiranje utrošen veliki dio državnog novca i donatorskih investicija, u javnosti vlada dojam kako je humanitarno razminiranje samo potrošač, međutim razminiranje je također izravni pokretač otvaranja radnih mjesta u Hrvatskoj, značajnih investicija i izvoza. Sudeći po veličini planiranog izvoza specijalne opreme i strojeva, davanja usluga, povećanja poljoprivrednih i šumarskih djelatnosti na razminiranim prostorima, zapošljava se ili će biti zaposleno, izravno ili neizravno još više osoba. Investitori humanitarnog razminiranja su neizravno postali inicijatori razvoja dijela gospodarstva. Tako je iskorištena protuminska djelatnost za razvoj.

Reprezentantni izvozni proizvodi
MV-4 je originalni domaći proizvod tvrtke DOK-ING iz Zagreba, koja se bavi razvojem strojeva i razminiranjem. Potpuno je projektiran, konstruiran, proizveden i ispitan u Zagrebu, te NATO kodificiran. Postao je jedan od najuspješnijih hrvatskih proizvoda (inovatora V. Majetića). Mjesečno diljem svijeta MV strojevi razminiraju oko 2,5 milijuna kvadratnih metara terena. Dok-Ing najviše razminira u Sudanu, gdje organizira i vodi projekte, a lokalni demineri izvode razminiranje (manja cijena radne snage).

Zaštitna vesta BOROVO Model B1/B2 (3.4 kg)

Proizvodnja obitelji MV strojeva razumijeva lake, srednje i teške strojeve za razminiranje. Godišnji bruto promet strojeva i dijelova vrijedan je oko 75 mil. kn. Najveći stroj MV-20 težak je 33 tone, srednji stroj MV-10 težak je 18 tona, a najlakši i najpopularniji jest 5,3 tone težak MV-4. Ovaj stroj nabavljaju i vojne postrojbe, od hrvatske vojske preko švedske do američke vojske koja ga koristi u Afganistanu i Iraku. Narudžbe za srednje strojeve je postavila i australska vojska. Strojevi se proizvode po preciznim narudžbama za svakog pojedinog kupca, a osnovna cijena MV-4 iznosi 250 000 eura. Srednji stroj MV-10 košta oko 600 000 eura, a teški MV-20 ima cijenu oko 900 000 eura. Unatoč cijeni, relativno se brzo isplate. Laki stroj može očistiti 1500 četvornih metara na sat, srednji 5000, a teški 7000 m2/h, ovisno o uvjetima zemljišta i vremena.

Razvoj strojeva za razminiranje odskočna je daska za razvoj obitelji drugih specijalnih strojeva. Tako su razvijeni strojevi za podzemne rudarske radove – rudnike kroma i platine u JAR-ci (mini dozeri MVD), koji su po vanjskom dizajnu slični strojevima za razminiranje. Nakon toga razvijena je obitelj vatrogasnih strojeva za gašenje požara u teškim uvjetima (Jelka) prema narudžbi ministarstva za civilnu zaštitu, izvanredne situacije i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Ruske Federacije. Strojevi za razminiranje su na najvećem američkom skupu inovacija Inpex 2004 osvojili zlatna i srebrna odličja. Na međunarodnoj konferenciji specijalnih vozila ISTVS 2005 godine u Japanu, članak o konstrukciji teških strojeva za razminiranje dobio je prestižnu nagradu.

Znanstveni doprinos
Hrvatski znanstvenici su se počeli baviti problemima mina već u toku domovinskog rata. Sredinom 1994. godine potaknuta je raspravu o problemu protupješačkih mina (V. Knapp) u međunarodnom pagvaškom pokretu u Grčkoj, gdje je upozoreno i na zloupotrebe mina u agresiji na Hrvatsku. Poslije, uz potporu predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ivana Supeka, 1996. godine došlo je do formiranja prve radne grupe za probleme razminiranja pri Odboru za međunarodne odnose HAZU. Grupa je uspostavljala međunarodne kontakte s institucijama koje su radile na razvoju novih metoda otkrivanja mina. Tako je u svibnju 1997. godine u HAZU-u održano Savjetovanje o ulozi znanosti u razvoju djelotvornih metoda detekcije i uklanjanja mina.

Ubrzo su se pojavile nove organizacijske mogućnosti za doprinos znanstvenika uklanjanju mina. Konstituirano je Znanstveno vijeće pri HCR-u 10. rujna 1998. Sljedećih godina razvila se iznimno korisna suradnja znanstvenika i državne ustanove odgovorne za razminiranje. Znanstveno vijeće postalo savjetodavno tijelo HCR. Rad hrvatskih znanstvenika na problemima razminiranja može se podijeliti u tri perioda, najprije rad u okviru HAZU, do 1998. godine, od 1998. do 2004. godine u HCR-u, a od 2004. godine u CTRO-u. Prvi predsjednik Znanstvenog vijeća bio je prof. dr. sc. V. Knapp (1998.-2001.), a slijedeći predsjednici su bili: prof. dr. sc. M. Bajić (2001.-2003.), prof. dr. sc. N. Perić (2003.-2004.), doc. dr. sc. D. Mikulić (2004.-2005.), prof. dr. sc. H. Gold (2005.-2006.), prof. dr. sc. N. Kezić (2006.- ? ). U radu znanstvenog vijeća sudjelovalo je oko 50 znanstvenika različitih znanstvenih područja iz Hrvatske i inozemstva.
Hrvatski centar za razminiranje sa Znanstvenim vijećem dobio je veću kvalitetu od sličnih organizacija u svijetu. Komunikacije s međunarodnim organizacijama koje su radile na razvoju novih metoda razminiranja mogle su se voditi na visokoj stručnoj i znanstvenoj razini. U okviru Centra za transfer tehnologije Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu istraživane su mogućnosti metoda nedestruktivnih ispitivanja materijala za otkrivanje protupješačkih mina i postignuti su praktični rezulati procjene pouzdanosti detekcije. Vrlo značajna su bila Savjetovanja koja je organiziralo znanstveno vijeće u suradnji sa HCR-om za dobivanje smjernica razvoja protuminske opreme: Savjetovanje o ulozi znanosti u razvoju djelotvornih metoda detekcije i uklanjanja mina (HAZU, 1997.), O novim metodama otkrivanja mina (Sisak, 1998.), te Mehaničko razminiranje (Sisak, 1999.).

Relevantna postignuća znanstvenika

a) Za istraživanje senzora para eksploziva pripremljeni su poligoni, uvedena je metodologija ispitivanja koja osigurava signifikantne rezultate. Uporaba poligona se pretvorila u trajnu suradnju sa svjetskim proizvođačima opreme za protuminsko djelovanje.

b) Sudjelovanjem u međunarodnim projektima (MEDDS, PELAN, ARC, SMART) dobiveni su značajni rezultati. Ti projekti su bili opterećeni složenim procesom dogovaranja između više partnera, administrativno vremenski limitirani od krajnjeg financijera, potpuno neovisno o rezultatima koji su dobivani i koji su tražili daljnji rad do nekog logičnog rješenja. Dodatno, komercijalni interesi stranih partnera odrazili su se u nekim slučajevima na program i sadržaj istraživanja.

c) Pod okriljem Europske komisije, ostvarena je suradnja na razvoju sustava za multisenzorska zrakoplovna daljinska istraživanja, ovladane metode snimanja, terenske verifikacije, operativne validacije, osposobljen tim operatora zrakoplovnog snimanja, te interpretatora minske scene. Ovi resursi su poslužili za dobivanje novih projekata primjene zrakoplovnih daljinskih istraživanja (ITEP, Projekt 1.2.5, Tehnologijski projekt TP-06/0007-01 MZOŠ RH).

d) Iznimno kvalitetan primjer djelovanja Znanstvenog vijeća vidi se na polju mehaničkog razminiranja gdje je stvorena sinergija znanstvenika i industrije. Znanje i prihvatljiv rizik tvrtke je bilo odlučujuće za razvoj mehaničkog razminiranja. S domaćim korijenom razvoja strojeva za razminiranje, mehaničko razminiranje je ostvarilo visoke rezultate. Strojevi za razminiranje se koriste kao prva metoda razminiranja i traženi izvozni proizvod R. Hrvatske, kako za humanitarne tako i za vojne svrhe.

e) Na međunarodnim znanstvenim konferencijama u inozemstvu prezentiran je i objavljen veliki broj znanstvenih i stručnih radova naših znanstvenika iz područja suvremene tehnologije razminiranja (oko 85 radova) kao doprinos istraživanju u Hrvatskoj.

Zaključci
Vlada Republike Hrvatske je na vrijeme donijela kvalitetnu odluku o sustavnom definiranju protuminskih aktivnosti, formiranjem Hrvatskog centra za razminiranje. Određena je tržišna strategija razminiranja na temelju financiranja iz državnog proračuna, zajmova, javnih poduzeća, državnih uprava, donacija i pomoći stranih fondova. Investiranje u razminiranje rezultira osim čišćenja minski sumnjive površine i prihodima gospodarstva. Pritom je znanje kao pokretač pružilo prihvatljiv rizik i omogućilo tehnički razvoj i značajne rezultate u izvozu opreme i tehnologije razminiranja. Postignut je relevantan hrvatski godišnji kapacitet pretraživanja i razminiranja od 25 do 30 km2. Profiliran je klaster hrvatskih tvrtki za razminiranje najprije na svjetskom tržištu opreme, vještina i znanja. Znanstveno-stručna komponenta je osigurala kvalitetu razminiranja najboljim metodama. Formirani poligoni testiranja opreme jamče kvalitetu razminiranja i promidžbu hrvatskog modela razminiranja. Hrvatski stručnjaci sudjeluju u izradi međunarodnih normi za humanitarno razminiranje. Taj cjelokupni logistički spektar protuminskog djelovanja treba u budućnosti pružiti povećanje učinkovitosti razvoja nacionalne privrede na izvozu.

Napretkom tehnologije pretraživanja i razminiranja, te osiguranjem financijskih sredstava može se procijeniti veći učinak u smanjenju minski sumnjivih površina u Hrvatskoj. Danas, ukopane mine na prostoru RH nemaju aspekt krize, ali još uvijek predstavljaju značajan razvojni problem, najviše po pitanju sigurnosti te razvoja šumskog i poljoprivrednog gospodarstva. U cilju planiranja dovršetka protuminskog djelovanja u R. Hrvatskoj, nužno je postaviti novi nacionalni program humanitarnoga razminiranja.
Na pitanje kakva je bilanca razminiranja, može se odgovoriti relevantnim procjenama prije danim pokazateljima. Koliko god trajalo humanitarno razminiranje u R. Hrvatskoj, toliko će najmanje trajati logistički korijeni razvoja i održive šanse iskorištenja problema razminiranja. U budućnosti se mogu očekivati veći ukupni priljevi iskorištenja hrvatskog znanja u svijetu humanitarnog razminiranja.

U razdoblju od osnivanja HCR-a 1998. do 2008. godine, ostvarena je suradnja sa svim relevantnim međunarodnim subjektima protuminskog djelovanja i uspostavljena je suradnja s velikim brojem država u regiji i u svijetu. Također su ispunjeni i kriteriji iskorištenja protuminske krize za aktivno iskorištavanje na međunarodnoj razini oblikovanja i provedbe protuminskog djelovanja i za pružanje stručne pomoći u rješavanju globalnog problema mina.

Osnovne hrvatske konkurentske prednosti humanitarnog razminiranja jesu organizacija, resursi, znanje, i sposobnosti. Resursi mehanizacije razminiranja donose razliku u odnosu na ručno razminiranje. Time je povećana sigurnost pirotehničara i dobivena veća produktivnost uz manju cijenu. To znači da Hrvatska, odnosno njezine tvrtke imaju pravi proizvod kojeg tržište treba i imaju uslugu s kojom se mogu natjecati na svjetskom tržištu. To je jedna od posebnih djelatnosti R. Hrvatske koje ima međunarodno priznanje, razminiranje kao proizvod s kojim može ići na tržište Afrike, Azije i drugdje, gdje se uklanjaju minske opasnosti. To je potencijal s kojim menadžment može ostavriti dobit.

Literatura
1. 10. obljetnica rada i postojanja, Hrvatski centar za razminiranje, središnje tijelo za protuminsko djelovanje u Republici Hrvatskoj, Sisak, 2008.
2. 10 godina rada hrvatskih znanstvenika na problemima razminiranja, CTRO, Zagreb, 2008.
3. Izvješće o provedbi plana humanitarnog razminiranja i utrošenim financijskim sredstvima za 2006. godinu, HCR 2007.
4. Plan humanitarnog razminiranja za 2007. godinu, HCR 2007.
5. Zakon o humanitarnom razminiranju, Hrvatski sabor, 2005 (NN 153/5, NN 63/07).
6. O. Žunec,: Planet mina, knjiga, Strata istraživanja, Zagreb, 1997.
7. D. Mikulić: Tehnika za razminiranje, knjiga, HCR, Sisak-Zagreb, 1999.
8. D. Mikulić, V. Koroman, V. Majetić: Machine Demining Features. The 7th International symposium on technology and mine problem, Naval Postgraduate School Monterey, California, USA, 2006.
9. D. Mikulić, V. Koroman, V. Majetić: Concept of Light Autonomous Machines for Dual Use, Proceedings of the Joint North America, Asia-Pacific ISTVS Conference and Annual Meeting of Japanese Society for Terramechanics, University of Alaska Fairbanks, Alaska, USA, 2007.
10. D. Mikulić, N. Pavković, I. Šteker, V. Koroman: International Standards for Demining Machine Testing and evaluation, CROMAC-CTRO Ltd View, Book of Papers, International Symposium Humanitarian Demining, Šibenik, Croatia, 2004.

Dinko MIKULIĆ, Ivan TOTH, Vjekoslav STOJKOVIĆ