U prostorijama kompleksa Plive organizirana je vježba TIM 1836 – 2018 na kojoj su uz policiju sudjelovali i vatrogasci iz Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba i Vatrogasne postrojbe tvrtke Pliva, spasioci iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje te pripadnici OSRH iz Bojne nuklearno-biološko-kemijske obrane (BNBKO). Glavni cilj vježbe bio je pokazati da sve službe zadužene za sigurnost građana mogu zajednički djelovati u slučaju prijetnje ili napada improviziranim eksplozivnim sredstvom…

Brojke na satu naprave sumnjivog podrijetla ubrzano odbrojavaju prema nuli. Muškarac drži u rukama napravu i pokušava je onesposobiti. Na drugom mjestu grupa ljudi sjedi za stolom i napeto iščekuje ishod. Ne uspije li muškarac u svojoj misiji, doći će do nuklearne eksplozije koja će uništiti cijeli svijet. Poznati je to prizor iz mnogih akcijskih filmova. Međutim, takve scene sve više prestaju biti fikcija i postaju dijelom stvarnosti. Napredak znanosti i tehnike unio je u ratovanje novu vrstu prijetnje: nuklearno-biološko-kemijsko oružje. Riječ je o sofisticiranom oružju koje može prouzročiti veliku štetu, a za sprečavanje njegova štetnog djelovanja potrebna je suradnja više resora.
Vođen tim razmišljanjem, MUP je u prostorijama tvrtke Pliva Hrvatska d.o.o. organizirao vježbu TIM 1836 – 2018. Osim policajaca, u vježbi su sudjelovali vatrogasci iz Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba i Vatrogasne postrojbe tvrtke Pliva Hrvatska d.o.o., spasioci iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje te vojnici, konkretno OSRH je predstavljalo pet desetina Bojne nuklearno-biološko-kemijske obrane (BNBKO). Nije to bila prva vježba na kojoj su se susreli, ali bila je to prva zajednička vježba provedena u stvarnim uvjetima.
Scenarij je već dobro poznat: policija od SOA-e saznaje da nepoznata kriminalna skupina planira napad na Plivin pogon, pri čemu bi moglo doći do otpuštanja toksičnog materijala i kontaminacije šireg područja grada Zagreba. Operativni stožer okuplja se kako bi dogovorio plan sprečavanja napada. Međutim, u trenutku dok se predstavnici vojske, policije i vatrogasaca izjašnjavaju o stanju pripravnosti svojih postrojbi dolazi do obrata: u Plivinu pogonu došlo je do eksplozije naprave. Vatrogasci prvi dolaze ugasiti požar i spriječiti daljnje istjecanje toksičnog materijala. Istodobno, policija izdaje naredbu da se zaustavi željeznički i cestovni promet kako počinitelji ne bi mogli pobjeći.
Čini se da je nakon eksplozije opasnost prošla. Međutim, vatrogasci tijekom sanacije otkrivaju još jednu eksplozivnu napravu. Stožer dobiva obavijest o tome te šalje Protueksplozijsku službu MUP-a na teren kako bi pregledali i onesposobili napravu. Nakon izvida, policajci prvo uređajem za ometanje signala onemogućuju daljinsku aktivaciju naprave, sprečavajući još jednu eksploziju. Naprava se zatim robotom prebacuje na livadu i uništava vodenim topom. Usporedno s tim, policija uspijeva pomoću snimki nadzornih kamera dobiti registraciju automobila kojim su počinitelji pobjegli s mjesta zločina, lociraju ih na cesti i počinju pratiti.
Nakon uništenja eksploziva, izvidni tim BNBKO-a preuzima palicu, detektorom izviđa pogon i označava kontaminirana područja. Zatim ekipa za očevid, sastavljena od pripadnika MORH-a i MUP-a, na području pogona traži dijelove obiju naprava radi kasnije analize. Konačno, dekontaminacijsko vozilo prolazi kroz cijeli pogon i sanira ga. Stožer dobiva potvrdu da je pogon opet siguran, a nedugo potom dolazi i vijest da su počinitelji zaustavljeni i uhićeni.
Vježba TIM 1836 – 2018 bila je jednako napeta kao i kakav holivudski triler. Međutim, ono što tu vježbu razlikuje od filma jest element stvarnosti. Na primjer, u stvarnim uvjetima nijednoj osobi nije dopušteno prići eksplozivnoj napravi bez ikakve zaštite. Svi sudionici vježbe na teren su morali izići u hermetički zatvorenom, tridesetak kilograma teškom izolacijskom odijelu kako ne bi došli u dodir s toksičnim materijalima. Da bi se spriječilo potencijalno udisanje otrovnih plinova, zrak su udisali kroz masku spojenu na bocu s kisikom na njihovim leđima. Nakon povratka s terena svi su sudionici odmah morali biti dekontaminirani. Upravo u tom dijelu ključnu su ulogu odigrali pripadnici BNBKO-a.
Šezdeset pripadnika BNBKO-a na vježbi je imalo zadaću dekontaminirati ljude, materijalno-tehnička sredstva i zemljište. Zemljište je dekontaminirano i sanirano posebnim vozilom, a ono je, kao i svi sudionici vježbe, potom samo bilo dekontaminirano u dekontaminacijskoj postaji sustavom MPD-100. Postaja se sastojala od šatora i dekontaminacijskog bazena, a u obama objektima provodile su se sve vrste dekontaminacije te higijensko tuširanje.
Osim toga, BNBKO je bio zadužen za izviđanje i obilježavanje kontaminiranog prostora. Pomoću softvera CBRN Analysis izračunali su površinu područja zahvaćenog toksičnim materijalima koji su bili otpušteni tijekom eksplozije. Također, tijekom izvida uzeli su kontaminirane uzorke, koji su poslije poslani na laboratorijsku obradu.
Glavni cilj vježbe bio je pokazati da sve službe zadužene za sigurnost građana mogu zajednički djelovati u slučaju prijetnje ili napada improviziranim eksplozivnim sredstvom. Ključna riječ za sve sudionike bila je suradnja. Nužno je da svi međusobno komuniciraju, dijele zadaće i drže se dogovora. ”Kad bi svaka skupina sama radila, to bi na terenu izazvalo zbunjenost,” objasnila je satnica Renata Pilipović Komjetan, zapovjednica 1. satnije NBKO-a. Dodala je također i da suradnja ima pozitivni psihološki učinak na civile, čija je sigurnost u takvim operacijama najvažnija: ”Time stanovništvo dobiva sliku određenog reda, a samim time i sigurnost.“
Svi se nadamo da se napad prikazan na vježbi nikad neće dogoditi. No, ako i do njega dođe, građani Hrvatske mogu se pouzdati u pozitivan ishod. Vježbom su dokazani zajedništvo i spremnost nadležnih institucija i postrojbi u slučaju napada nuklearno-biološko-kemijske prirode.

Iva Gugo, Foto: MUP/A. Hadrović