U prigodi jubilarne 25. obljetnice Oružanih snaga Republike Hrvatske, Odjel multimedijalnih sadržaja SSOJI-ja MORH-a predstavlja…
Prve izmjene službenih odora Oružanih snaga
Nekoliko mjeseci nakon uvođenja dolazi i do prvih izmjena odora, personalizirani činovi na rukavima se ukidaju, uvode se novi tipovi kapa, a uvodi se i odora Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.
Jesu li odore izmijenjene povodom prvog sudjelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske na Međunarodnom vojnom hodočašću u Lourdes nije poznato, ali moguće je zaključiti da je taj važan događaj doveo do određenih korekcija. U svibnju 1993. izrađene su odore za pripadnike zrakoplovstva, a odore kopnene vojske djelomično su izmijenjene uvođenjem kapa. Vjerojatno se tad pristupilo i izmjeni kroja bluza, iako se sa sigurnošću ne može zaključiti da se upravo prije vojnog hodočašća dogodila njihova izmjena, no evidentno je da su one tad prvi put i javno upotrijebljene, iako su tad korištene i prve inačice. Razlika između bluza tek je u načinu strukiranja te u izostavljanju tri gumba na krajevima rukava odore. Bluza je strukirana s po dva ušivka na ramenu te dva ušivka u visini struka ispod kojih se nalaze dvije trake našivene na odoru, po jedna sa svake strane povezane trakom položenom u središtu odore. Takav je tip bluza prikazan u prosinačkom broju Hrvatskog vojnika, ali nije poznato jesu li nastale u prvom valu odora ili poslije. Zadržan je izgled kapa službene odore, izmijenjene su boje kožnatih dijelova. Razlog izmjene može se pretpostaviti. Smeđa boja nije uobičajena, u okviru karakterističnih boja pripada isključivo kopnenoj vojsci, stoga nije prikladna za zrakoplovstvo pa se pristupilo korištenju kožnatih elemenata odore crne boje. S obzirom na to da su dotadašnje cipele, kao i remen za hlače te opasač također izrađeni od smeđe kože, pristupilo se i njihovoj izmjeni, no i dalje su zadržani smeđi elementi. Uvedena je i nova kapa za niže časnike s lakiranim sjenilom i obodnim remenom, dok su viši časnici i generali imali kape od umjetne kože smeđe boje sa smeđe lakiranim sjenilom. Dotadašnje zadužene odore, odnosno dijelovi odora koji su izmijenjeni, nisu povučeni te su ostali u daljnjoj upotrebi i nakon Domovinskog rata, što je dovelo do dodatnog šarenila te je zbog toga otežano pratiti kronologiju. U povodu prvog vojnog hodočašća izrađene su odore za pripadnike HRZ-a i PZO-a. Njihovom izradom počinje korištenje odora prilagođenih granama OSRH. Tako prethodno opisana odora postaje odora HKoV-a, iako su u nekim slučajevima pripadnici HRZ-a i PZO-a i dalje nosili prethodne odore. Odore krojem odgovaraju službenoj odori kopnene vojske, s razlikom u sivoplavoj boji. Gumbi su prvotno bili patinirani, a potom su zamijenjeni srebrnopatiniranim. Kapa službene odore izrađena je u boji odore, a krojem i izgledom odgovara kapi HKoV-a s osnovnom razlikom u sjenilu koje je u ovom slučaju izrađeno isključivo od kože crne boje, dok je ispust izvezen zlatovezom zadržan. Osim odore, za pripadnike zrakoplovstva izrađena je i metalna oznaka za službenu kapu. Cipele, remen za hlače i opasač izrađeni su od kože crne boje.
Radi značaja Međunarodnog vojnog hodočašća u Lourdesu Stalni muzejski postav ostvario je suradnju s tajništvom hodočašća tijekom koje su u postav pristigle oznake ”ratnih“ vojnih hodočašća. Uz vojno hodočašće u Lourdes, od 1993. godine u listopadu se održava i nacionalno vojno hodočašće u Mariju Bistricu.
Marin Sabolović