Želeći obezglaviti i za obranu domovine demotivirati hrvatski narod, agresor je pokušao raketirajući samo središte Zagreba izvršiti atentat na tadašnje hrvatsko državno vodstvo, u prvom redu predsjednika dr. Franju Tuđmana. Ne samo da u tome nije uspio nego je dodatno rasplamsao odlučnost hrvatskih branitelja da obrane svoju domovinu.

Prije 32 godine, u jeku Domovinskog rata, nakon tromjesečnog moratorija 8. listopada 1991. jednoglasno je donesena Odluka Sabora Republike Hrvatske o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. U kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda ostaju događaji koji su prethodili povijesnoj sjednici Sabora, tijekom kojih je velikosrpski agresor potpomognut tzv. JNA u odmazdi napao samo srce Hrvatske. Dana 7. listopada 1991. raketirana je povijesna jezgra Zagreba, Sabor i Banski dvori, u kojima se tad nalazilo državno vodstvo na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Cilj napada bio je ubiti hrvatskog predsjednika i slomiti političko vodstvo Hrvatske te borbeni moral Hrvata, no agresor u tome nije uspio.

Toga je dana oko 15 sati eksplozija odjeknula Banskim dvorima, smještenim u središtu glavnoga grada. Hrvatska vlada izvijestila je da su jugoslavenski borbeni avioni MiG-29 (najsuvremeniji avioni što ih je imala JNA) napali zgradu ispalivši šest raketa. Pritom je jedna izravno pogodila Predsjednikovo krilo zgrade, dok su druge pale na susjedne zgrade te ih oštetile ili porušile. U napadu zrakoplova JNA nekoliko je ljudi ranjeno, a jedna je osoba, nažalost, poginula. U trenutku napada predsjednik Tuđman pregovarao je u Banskim dvorima s legalnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznog izvršnog vijeća Antom Markovićem, jugoslavenskim premijerom. Dan prije raketiranja Hrvatska vojska primila je informacije s aerodroma Željava kod Bihaća o zračnoj zadaći visoke tajnosti koju je JNA pripremala za sljedeći dan, no one nisu smatrane ozbiljnima zbog nedostatka detalja. JNA i jugoslavenski službenici poricali su bilo kakvu odgovornost ili upletenost u incident, pa su čak tvrdili da je eksploziju izazvala sama hrvatska vlada.

Dan nakon raketiranja proglašena je neovisnost, donošenjem spomenute Odluke Sabora Republike Hrvatske o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Do 2019. godine 8. listopada slavio se kao državni praznik Dan neovisnosti, a od 2020. obilježava se kao spomendan Dan Hrvatskog sabora. Od onoga što se tim činom željelo postići, danas je važnije ono što se potom zaista dogodilo i što danas 32 godine kasnije slavimo. Već su tijekom noći zastupnici prvog saziva Hrvatskog sabora izglasali, a jutro nakon napada, 8. listopada 1991., u podrumu zgrade INA-e u Šubićevoj ulici donijeli povijesnu odluku o neovisnosti Hrvatske i raskidu svih veza s bivšom državom.

Pripremio: Željko Stipanović;  Foto: Josip Kopi