Povodom Dana rumunjskih oružanih snaga (25. listopada) u suradnji sa Službom za odnose s javnošću rumunjskog ministarstva obrane i Veleposlanstvom Republike Rumunjske u RH objavljujemo kratki pregled ustroja i djelovanja rumunjske vojske kao i njihov pogled na vojnu suradnju s Hrvatskom

Rumunjska je prva postkomunistička država koja je potpisala, 26. siječnja 1994., Okvirni dokument Partnerstva za mir (PzM) i druga država koja je predala Nacionalni prezentacijski dokument u sjedište NATO-a. Sudjelovanje je dalo snažan zamah reformi vojnog i obrambenog sektora. U travnju 1999. NATO je pokrenuo Akcijski plan za članstvi (MAP). Kao dio tog mehanizma Rumunjska je načinila vlastiti nacionalni godišnji plan priprema za članstvo kojim su određeni ciljevi, mjere i rokovi za njihovo ispunjenje, s naglaskom na orijentaciju i procjenu napora potrebnih za pripremu ulaska u Savez. Na samitu NATO-a u Pragu, u studenome 2002., a na temelju procjene napretka Rumunjska je zajedno s Bugarskom, Latvijom, Litvom, Estonijom, Slovačkom i Slovenijom pozvana da počne pregovore o pristupanju Sjevernoatlantskom savezu. Integracija u NATO bila je ključan čimbenik koji je potaknuo napore da se nastavi proces temeljnog sagledavanja područja obrane. Rumunjska je prošla proces prilagodbe strategije i doktrine u skladu s brzim promjenama sigurnosnog okruženja i novih zadaća koje proizlaze iz članstva u NATO-u.

Kako bi se odgovorilo na zahtjeve novog sigurnosnog okruženja, za polazne su točke određeni postavljanje novih obveza i zadaća za oružane snage i revizija strukture snaga. Iskustvo četiri ciklusa MAP-a primijenjeno je u cjelokupnom reformskom procesu te je vodilo do bolje koordinacije napora u ključnim područjima. S temeljnom provjerom strukture snaga pokrenuto je i usklađivanje zadaća i misija oružanih snaga. Glavni je cilj uspostaviti reduciranu i modernu strukturu snaga, flaksibilniju, mobilniju, sposobnu za razmještaj, održivu i NATO interoperabilnu, sposobnu djelovati u punom opsegu NATO-ovih misija. U 2007. brojno stanje oružanih snaga bit će 75 000 vojnika i 15 000 civila dok strukturalne reforme imaju cilj reducirati broj snaga niskog stupnja spremnosti i usredotočenje na postupno poboljšavanje sposobnosti važnih za misije u NATO-u.

Proces profesionalizacije oružanih snaga dovršit će se ko kraja ove godine, a struktura snaga će profitirati od opreme koja je NATO kompatibilna i od odgovarajuće infrastrukture i logističke potpore. Personalna je politika revidirana i modificirana kako bi se uspostavio novi model upravljanja ljudskim resursima, sličan onom u drugih država članica NATO-a. U planiranju karijera vojnog osoblja uveden je “vodič kroz vojnu karijeru”. Osobita se pozornost daje izobrazbi u NATO školama i u obrazovnim institucijama država članica NATO-a u području izobrazbe engleskog jezika i NATO postupaka. Kao članica NATO-a Rumunjska uživa pogodnosti, ali i dijeli obveze koje proizlaze iz članstva. Dok NATO jamči sigurnost i pomaže u prilagodbi rumunjske vojske na izazove 21. stoljeća, Rumunjska podupire i pridonosi jačanju kapaciteta Saveza i njihovoj iskoristivosti za nove zadaće. Rumunjska uloga u NATO-u je nedjeljiva od transformacije Saveza. Kao punopravna članica Rumunjska pridonosi političko-vojnom procesu odlučivanja unutar NATO-a, a sa snagama i sposobnostima pridonosi zadaćama Saveza. Rumunjska je aktivno uključena u proces transformacije NATO-a. Sudjelovanje u obvezama ispunjavanja Praških kriterija i snaga za brze intervencije NATO-a prioritet je za rumunjsku Vladu koja je izrazila namjeru daljnjeg jačanja djelovanja na tom području. Rumunjska je vojska dokazala sposobnost razmještanja i podupiranja snaga u sklopu NATO-ovih operacija u Afganistanu, Iraku i na Balkanu. To obuhvaća raspoređivanje vojne policije, lakog pješaštva, elemenata za NKB dekontaminaciju, elemenata za obavještajne aktivnosti, elemente za civilno-vojnu suradnju, inženjerije i medicinara. Širi se sudjelovanje u operacijama u Afganistanu, osobito u provincijskim timovima za obnovu te u procesima jačanja afganistanske i iračke vojske i policije.

Sudjelovanje u NATO-ovim vojnim misijama
Rumunjska vojska sudjeluje u misijama kojima je za cilj očuvati nacionalnu sigurnost te u misijama koje se suočavaju s prijetnjama koje ugrožavaju međunarodnu zajednicu. Trenutačna nazočnost u operacijama obuhvaća zamalo 1600 vojnika i dokaz je ispunjavanja nacionalnih ciljeva na području međunarodne sigurnosti.
Dobar primjer strukturalnih promjena u rumunjskoj obrambenoj politici je nazočnost vojnika u Afganistanu. Rumunjska sudjeluje od samog početka operacije (srpanj 2002.) i dosad je bilo raspoređeno više od 1500 vojnika. Trenutačno ih je u misiji ISAF (International Security Assistance Force) raspoređeno više od 600 i to u svim njezinim sastavnicama. Od 1. kolovoza 2006. Rumunjska je preuzela zadaće u kabulskoj zračnoj luci, i za to je raspoređeno 39 vojnika na razdoblje od 4 mjeseca. Rumunjska je aktivni sudionik združenih napora koalicijskih snaga, UN-a i NATO-a za stabilizaciju i obnovu Iraka. Njezini vojnici sudjeluju u jačanju sigurnosti, stabilizaciji, izgradnji institucija, ekonomskoj i socijalnoj obnovi zemlje. Najnoviji razvoj događaja omogućava ubrzani prijenos ovlasti. Iračke će snage sigurnosti postupno preuzimati odgovornost na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini omogućavajući povlačenje koalicijskih snaga.

U tom će kontekstu promjena rumunjske vojne nazočnosti u Iraku uzimati u obzir zahtjeve iračke vlade,ispunjavanje obveza u sklopu koalicije te stanje sigurnosti na terenu. Ključni element tog procesa je i prijelaz na obnovu institucija i izgradnju nacije. Rumunjska sudjeluje s osobljem i logističkom potporom u NATO-ovoj trening misiji u Iraku (NTM-I). Ona šalje stručnjake u lokalna obučna središta, među inima i vojnu akademiju u Ar Rustamiyahu i omogućava izobrazbu iračkih polaznika u vojnim institucijama u Rumunjskoj. Drži se kako je izobrazba iračkih snaga sigurnosti vrlo važna i ključ je za stvaranje povoljne sigurnosne situacije koja je preduvjet uspješne obnove. Za potrebe operacije Active Endeavour ponuđene su fregate rumunjske ratne mornarice i to od 15. listopada pa do 30. studenoga 2006. Sudjelovanje u operaciji Active Endeavour je u skladu s politikom pojačane koordinacije na regionalnoj razini, zajedničkim nastupom pod okriljem međunarodnih organizacija.

Drugo područje na kojem NATO provodi operacije je Zapadni Balkan. Za Rumunjsku je to područje od strategijskog interesa pa zato nastoji održati fokus na njemu. Trenutačni doprinos NATO-ovoj operaciji na Kosovu (KFOR) je 140 vojnika koji su raspoređeni u Prištini i Peći. Rumunjska smatra kako NATO mora i dalje zadržati znatnu vojnu nazočnost na Kosovu jer Savez ima ključnu ulogu u održavanju mira na tom području. Čimbenici koji se uzimaju u obzir u donošenju odluke o rumunjskom sudjelovanju u misiji izvan zemlje obuhvaćaju ciljeve vanjske politike i obveze prema međunarodnim organizacijama kojih je član. Rumunjska zastupa svoj vanjskopolitički koncept u sklopu NATO-a i tako pridonosi uspostavi politike Saveza te sudjeluje u misijama i inicijativama o kojima je stvoren konsenzus.

Rumunjska vojna nazočnost u misijama UN-a
Sa sudjelovanjem u mirovnim misijama UN-a Rumunjska je počela u travnju 1991. i to u UNIKOM-u (Iraq-Kuwait Observation Mission). Od travnja 1991. pa do danas sudjelovali su u raznim misijama UN-a s više od 7000 sudionika, istodobno je bilo raspoređeno i do 900 ljudi. Tijekom dvije godine, od rujna 1995. pa do srpnja 1997. Rumunjska je bila među 12 najvećih sudionika u mirovnim misijama UN-a, od ukupno 75 država koje su sudjelovale. Treba napomenuti kako je Rumunjska osiguravala sve vrste osoblja: stožerne i časnike za vezu, vojne promatrače, vojne policajce, pješaštvo, civilne policajce, civilne stručnjake raznih vrsta. Trenutačno je određeni broj rumunjskih vojnika i policajaca raspoređen u više mirovnih misija UN-a (npr. Somalija i Angola) koji su zaslužni za dobru reputaciju države u institucijama UN-a. Od lipnja 1998., po zahtjevu Vijeća sigurnosti, Rumunjska je rasporedila policajce u IPTF (International Police Task Force) u sklopu misije UN-a u BiH te u sklopu UN-ove misije na Kosovu. Rumunjska je 23. rujna 1998. postala 18. članica UN-a, od njih 80 koje su potpisale Ugovor o spremnosti. U skladu s time, 3. listopada 1999. postala je punopravni član SHIRBRIG-a (Standby High Readiness Brigade for United Nations Operations). Tijekom 2006. Rumunjska je rasporedila oko 60 vojnih promatrača u mirovnim misijama UN-a u Africi (Kongo, Etiopija i Eritreja, Liberija, Sudan, Burundi, Obala bjelokosti, Aziji (Afganistan) i Europi (Kosovo i Gruzija).

Današnje komplicirane međunarodne krize postavljaju pred međunarodnu zajednicu potrebu promjene pristupa tim operacijama. Njihova multidisciplinarnost s političkim, humanitarnim, civilnim, izbornim, policijskim, administrativnim, ekonomskim ili pitanjima razminiranja sve je naglašenija. Mirovne snage UN-a nastavljaju s, uglavnom promatračkim misijama, misijama za vezu s drugim sigurnosnim organizacijama na određenom području, zaštitinim misijama, misijama za provedbu prekida neprijateljstava i razoružanje te demobilizaciju i uključivanje u civilni život bivših vojnika. Mirovne i humanitarne misije u kojima Rumunjska sudjeluje pokazuje i njezin potencijal za sudjelovanje u takvim misijama kao i o obvezama prema aktivnom sudjelovanju u očuvanju mira i stabilnosti diljem svijeta te kao i generatoru sigurnosti na regionalnoj razini. Tako su najbolje testirane mogućnosti osoblja u provedbi višenacionalnih zadaća, u sklopu geopllitičkih i okolišnih uvjeta različitih od onih u domovini. Tako mogu steći iskustva u brzoj prilagodbi na lokalna pravila i specifičnosti svake misije i područja kao i sposobnost provedbe zadaća pod stresom i u uvjetima oslanjanja na vlastite snage. Provjerena je i domaća vojna oprema na meteorološke i okolišne uvjete drukčije nego u domovini.

Doprinos rumunjske namjenske industrije modernizaciji oružanih snaga
Rumunjska namjenska industrija djeluje u sklopu formalne koordinacije Ministarstva gospodarstva i trgovine i trenutačno obuhvaća 24 tvrtke. Jedna je državna tvrtka tipa holdinga (CN ROMARM SA), a 23 su komercijalne tvrtke (11 u privatnom i 23 u državnom vlasništvu). Te tvrtke, zajedno s ostalih 20 privatnih tvrtki koje su sposobne proizvoditi opremu ili obavljati različite službe u potpori rumunjskim obrambenim snagama, osnovale su PATROMIL, nevladino Udruženje rumunjskih namjenskih proizvođača. Spomenute tvrtke igraju znatnu ulogu u modernizacijskom procesu rumunjskih oružanih snaga, čije su smjernice uspostavljene Konceptom opremanja rumunjskih obrambenih snaga sustavima naoružanja i vojnom opremom tijekom 2005. i 2006. godine.

Ako se uzme u obzir da su zahtjevi unutrašnjeg tržišta – uglavnom vojske, ali također drugih dijelova obrane, javne sigurnosti, usmjereni prema usvajanju opreme koja je u skladu s modernim standardima NATO-a, odlučni dio strategije rumunjske namjenske industrije je usmjeren prema uključivanju domaćih tvrtki u proizvodnju vojne opreme i naoružanja zajedno sa stranim tvrtkama namjenske industrije, što podrazumijeva i prijenos tehnologija. Dosad, tvrtke domaće namjenske industrije su razvile izvanrednu suradnju s glasovitim tvrtkama iz zemalja poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, SAD-a, Švicarske, Izraela itd.

Kao rezultat, paralelno s nastojanjima za reorganizacijom i modernizacijom tvrtki namjenske industrije preko programa vlastitih ulaganja i prijenosa tehnologije, u tijeku su veliki programi nabave u svrhu modernizacije oružanih snaga, razvijeni u suradnji sa stranim partnerima, kao što su:
• LOCKHEED MARTIN – SAD (radari za nadzor zračnog prostora)
• HARRIS – SAD (radiooprema)
• AAI Corporation – SAD (bespilotne letjelice)
• OERLIKON CONTRAVES – Švicarska (topnički sustavi)
• MARCONI – Italija (sustavi veza)
• RAFAEL, ELBIT i IMI-Izrael (zrakoplovi i oklopna vozila, naoružanje i streljivo)
• PERKINS – Ujedinjeno Kraljevstvo (motori za laka oklopna vozila)
• MATRA S&I, SAGEM, SFIM/ODS I L’HOTELLIER- Francuska (oprema za oklopna vozila i zrakoplove)
• MATRA – BAE – DYNAMICS- Francuska (lanisrni sustavi i projektili za zrakoplove)
• THALES i THORN- Francuska (sustavi za radioizviđanje i tehnička potpora zrakoplovnoj navigaciji)
• EADS, AEROSPATIALE i TURBOMECA – Francuska (zrakoplovna oprema, proizvodnja i prodaja helikoptera u sklopu zajedničke tvrtke SC EUROCOPTER ROMANIA SA).
Kao rezultat suradnje, tvrtke domaće namjenske industrije su proizvele vojnu opremu kompatibilnu standardima NATO-a, poput pješačkog streljiva kalibra 5,56 -12,7 mm, pješačkog oružja kalibra 5,56 – 9 mm, minobacač kalibra 81 mm itd.

Nacionalna namjenska industrija ima zapaženu ulogu u razvoju velikih programa nabave poput rumunjskog moderniziranog tenka TR-85M, rumunjskog moderniziranog borbenog vozila pješaštva MLI-84M, samovoznih PZO topničkih sustava kalibra 25 i 35 mm, višecijevnih bacača raketa (sustavi LAROM-ACCS), moderniziranog MiG-a 21 LANCER, helikoptera IAR 330 sa dodatnim SOCAT sustavom, naprednog školskog aviona IAR 99 SOIM, bespilotne letjelice SHADOW-600, radara za nadzor malih i srednjih visina, nacionalnog sustava za zračni nadzor i zapovijedanje-SCCAN, sustava za identifikaciju letjelica (IFF), zemljane postaje za zračnu navigaciju, taktičko-komunikacijskog sustava STAR RADIO itd.
Istodobno, namjenske tvrtke pribavljaju oružane sustave i vojnu opremu ministarstvu obrane, kao naprimjer pješačko naoružanje i streljivo, mornaričko i protuzračno naoružanje i streljivo, projektile i lansirne sustave, laka i oklopna vozila na gusjenicama i kotačima, telekomunikacijsku, optičku i elektroničku, avijacijsku (helikopteri, lovci i školski zrakoplovi), komunikacijsku, inženjerijsku opremu, NKB i osobnu zaštitnu opremu, kao i popravke i tehničko održavanje oružanih sustava i vojne opreme za oružane snage.
Rumunjsko ministarstvo obrane podupire suradnju namjenske industrije sa specijaliziranim tijelima NATO-a, poput NAMSA-e (Agencija za tehničko održavanje i opskrbu) i NC3A (Agencija za savjetovanje, zapovijedanje i nadzor), u svrhu mogućeg priskrbljivanja proizvoda i usluga oružanim snagama zemalja članica NATO-a. U skladu s procedurama nabave koje su propisale te agencije, više od 20 rumunjskih tvrtki je uključeno u popis NAMSA-e, kao potencijalni dobavljači opreme, a jedna tvrtka je potpisala dugoročni sporazum s agencijom NC3A koji joj omogućuje sudjelovanje u međunarodnim ponudama koje organizira agencija. Kako bi se domaće tvrtke više uključile u proces suradnje i stimulirale se za zajedničke poslovne pothvate i sve ostale oblike suradnje sa stranim tvrtkama, rumunjska vlada je predstavila offset. Neki zajednički projekti su uspostavljeni s EUROCOPTER-om, a u tijeku su pregovori i o drugim partnerstvima i s drugim strateškim partnerima.

U ovom trenutku proces privatizacije domaće namjenske industrije se proširio, uključujući proizvođače streljiva, oklopnih vozila, optoelektronike i avijacijske opreme kao i brodogradilišta. Tvrtke koje se bave oklopnim vozilima i vojnim telekomunikacijama već su privatizirane. Namjena ovog procesa je da osigura bolju perspektivu za razvoj obrambenih kapaciteta i istodobno osigura uvjete za sudjelovanje namjenskih tvrtki u budućoj međunarodnoj suradnji na polju naoružanja kako bi se zadovoljili srednji i kratkoročni ciljevi vezani za potrebe opremanja rumunjskih oružanih snaga.

Hrvatsko-rumunjski odnosi bilateralne vojne suradnje
Tijekom godina, Rumunjska i hrvatska razvili su suradnju koja se postupno povećavala. Bilateralni vojni sporazum potpisan 1997. stvorio je mogućnost razvoja suradnje dodatnog razvoja odnosa od ograničenog broja godišnjih aktivnosti prema više od 20 aktivnosti koje se sprovode u 2006. Bilateralna vojna suradnja s Republikom Hrvatskom je dio rumunjske politike promicanja sigurnosti i stabilnosti u balkanskom području. To također podrazumijeva rumunjsku potporu hrvatskim nastojanjima da se priključi euroatlantskim integracijama.
Partnerstvo s Hrvatskom je posebno i želimo ga proširiti. Rumunjska i Hrvatska su dvije balkanske države koje uspješno sudjeluju u uspostavljanju i učvršćivanju sigurnosnog okruženja u regiji. Smatramo da se takvo ozračje može proširiti cijelim područjem zapadnog Balkana, usmjeravajući se i pronalazeći politička rješenja za postojeće sukobe u regiji. Rumunjska podržava nastojanja OS RH prema uključivanju u sjevernoatlanske strukture istovremeno kroz posebne inicijative i mehanizme Partnerstva za mir, te kroz bilateralne oblike. Rumunjska želi pružiti pomoć u svim područjima programa PzM-a. Teme o kojima raspravljaju rumunjski i hrvatski predstavnici tijekom političkih i vojnih razgovora uglavnom su usmjerene prema dijeljenju zajedničkih iskustava glede raznih predmeta. Imajući u vidu da obje vojske prolaze kroz kompleksan proces transformacije, teme su posvećene nastojanjima HV-a da se pridruži NATO-u, i kako ti pokušaji mogu biti učinkovitiji. Također, mogućnosti suradnje na bilateralnoj razini, kao i budućih saveznika u NATO-u, također su uzeti u obzir. Također, pozdravljamo interes koji su hrvatske vlasti pokazale glede učvršćenja suradnje na regionalnoj razini. U tu svrhu, razvit ćemo suradnju s hrvatskim kolegama u sklopu mogućnosti koje nudi CENCOOP, SEDM i SHIRBRIG.