Najteži neprijateljski napad s kopna, mora i zraka na neokupirani uži dio grada Dubrovnika dogodio se na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca 1991. Tog dana samo na povijesnu jezgru palo je 600 granata. U napadu je teško oštećeno čak 456 zgrada unutar zidina, a devet ih je potpuno izgorjelo. Na Stradun je palo 45 granata, a uništeni su i brojni kulturni spomenici i dijelovi kulturne baštine

Velebne zidine Dubrovnika, grada bogate povijesti i perjanice hrvatskog turizma, u svojem okrilju čuvaju i potresne uspomene na Domovinski rat…. Početkom listopada 1991. neprijateljske snage napadaju istodobno na cijelom jugu, od zaleđa Čepikuća i Slanog do Dubrovnika i Konavala. Cilj neprijatelja bio je ovladati cijelim dubrovačkim primorjem. Snage JNA i crnogorski rezervisti zauzeli su tijekom listopada područje Konavala i dubrovačkog primorja, a Dubrovnik se našao u potpunom okruženju s kopna i mora. Branitelji su obranu držali na položajima Mokošica – Sustjepan – Srđ. Slobodni se prostor sveo na 12 četvornih kilometara gdje je živjelo i boravilo oko 60 000 stanovnika i izbjeglica. U studenom i prosincu 1991. Dubrovnik je pretrpio najteže dane u svojoj povijesti….

Najteži neprijateljski napad s kopna, mora i zraka na neokupirani uži dio grada Dubrovnika dogodio se na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca 1991. Tog dana samo na povijesnu jezgru palo  je 600 granata. U tom je napadu teško oštećeno čak 456 zgrada unutar zidina, a devet ih je potpuno izgorjelo. Na Stradun je palo 45 granata, a uništeni su i brojni kulturni spomenici i dijelovi kulturne baštine.

Grad je tog dana na Srđu, Belvederu, Sustjepanu i drugim položajima, zahvaljujući hrabrim dubrovačkim braniteljima uspješno obranjen. Bio je to i dan kad je neprijatelj zaustavljen u napredovanju na dubrovačkom području, prekretnica u ratu nakon koje su slijedile akcije oslobađanja krajnjeg juga Hrvatske. Dubrovnik su tad na prvim crtama obrane obranila 163 branitelja, po čemu će dubrovačka 163. brigada Hrvatske vojske poslije i dobiti svoju brojčanu oznaku.

Neprijateljsko okruženje

Tijekom čitave okupacije Dubrovnika, s tog je područja izbjeglo i prognano više od 33 tisuće ljudi. U borbama i obrani Dubrovnika život su izgubila 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno ih je više od 1500. U agresorskim napadima na čitavom dubrovačkom području, od Stona do Konavala, spaljeno je 2127 kuća čime je bez doma ostalo oko 8000 ljudi. Okupirano područje koje nije bilo uništeno bilo je potpuno opljačkano.

Cijelo je dubrovačko područje koje su okupirali crnogorski rezervisti opljačkano i spaljeno, a stanovništvo protjerano. Uza sve to, neprijatelj nije osvojio Dubrovnik koji je svakodnevno granatirao i razarao unatoč osudi međunarodne zajednice. Dubrovnik ostaje u neprijateljskom okruženju do 26. lipnja 1992. kad je u akciji snaga 1. gardijske brigade Tigrovi deblokiran. U blokadi je bio sedam mjeseci i 21 dan.

Branitelji iz svih dijelova Hrvatske dali su život u obrani Dubrovnika, kao i u deblokadi i oslobađanju Konavala i drugih okolnih područja.

U sjećanje na njihovo herojstvo i žrtvu u Dubrovniku se u prosincu osmodnevnim programom obilježio Dan dubrovačkih branitelja. Njihovih junaštava tih su se dana uz svečani program prisjetili brojni građani, obitelji i prijatelji.

Pripadnici Hrvatske vojske 5. prosinca sudjelovali su na Križnom putu na Srđ, koji je predvodio policijski kapelan fra Ivo Kramar, a program obilježavanja nastavio se u dubrovačkom kinu “Sloboda” projekcijom filma “3069”, autora Jakova Sedlara. 

Središnji dio obilježavanja obljetnice održan je 6. prosinca, a započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskom groblju Boninovo.

Uz postroj pripadnika Počasno-zaštitne bojne počast poginulim braniteljima odali su  izaslanik predsjednika Vlade RH potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirkov Šundov, njegov zamjenik general-pukovnik Drago Matanović, predstavnici lokalnih i županijskih vlasti, udruge, obitelji poginulih te ostali visoki vojni i civilni uzvanici. Vijence su položili i na bošnjačkom dijelu groblja te ispred spomenika poginulim pripadnicima MUP-a.

Obrana grada

Izaslanstva su zatim zajedno s predsjednicom Republike i vrhovnom zapovjednicom Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović položila vijence i zapalila svijeće kod križa na Srđu gdje je molitvu odrješenja za poginule branitelje predvodio don Marin Lučić. U prostoru amfiteatra tvrđave djeca osnovnih škola izvela su recital, a nastupila je i klapa Ragusavecchia. Na području stare gradske luke uzvanici su se polaganjem vijenaca s broda prisjetili svih pomoraca i branitelja stradalih na moru. 

U sklopu svečanosti otvorena je i Ulica generala Janka Bobetka, jednog od najzaslužnijih za slobodu hrvatskog juga i Hrvatske. Ploču s novim nazivom ulice svečano su otkrili gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i sin pokojnog generala Ivan Bobetko. O  veličini generala Bobetka, najbolje govore riječi kojim su ga se brojni prisjetili….

”Posebno priznanje iskazujemo danas stožernom generalu Janku Bobetku čija ulica od danas nosi ovo ime. U kasno ljeto svojeg života stavio se mladenačkim elanom na raspolaganje domovini. Vodio je hrvatsku mladost u brojne bitke i pobjede,“ kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazavši kako je na drevnim zidinama Dubrovnik pokazao kako se sloboda brani do posljednjeg atoma snage.

“General Janko Bobetko otac je moderne Hrvatske vojske, zapovjednik Južnog bojišta, jedan od ključnih generala koji su zaslužni za slobodu,” poručio je ministar Krstičević, iskazavši zadovoljstvo što od danas ulica u Dubrovniku nosi ime legendarnog generala.

“Žrtva svih poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, naših ratnika i heroja, nikad ne smije biti zaboravljena jer oni su nam darovali sebe, a svoje su živote ugradili u temelje slobodne i neovisne Republike Hrvatske,” kazao je general Šundov poručivši kako u dugom nizu velikana koji su svojim hrabrim djelima zadužili slobodarski grad Dubrovnik general Janko Bobetko svakako zauzima istaknuto mjesto.

Ulica generala Janka Bobetka

Svečanost otkrivanja ploče nove dubrovačke ulice koja s ponosom nosi ime generala Bobetka uveličali su i Orkestar OSRH, ratne zastave postrojbi koje su sudjelovale u obrani Dubrovnika, postroj Hrvatske vojske i MUP-a, Klapa ”Sv. Juraj” HRM-a te Dubrovački trombunjeri. Nakon svečanosti, uslijedio je mimohod postrojbi iz Domovinskog rata ulicama Dubrovnika, od Ulice generala Janka Bobetka preko Straduna do Ploča.

Na mjesnom groblju u Sustjepanu izaslanstvo Hrvatske vojske odalo je počast stradalim braniteljima Sustjepana, a u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije i  u crkvi sv. Nikole služene su mise zadušnice za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu.

Obilježavanje Dana dubrovačkih branitelja

Doris Ravlić

FOTO: Mladen Čobanović