Koliko je mir dragocjen i koliko ga treba cijeniti Hrvatska je osjetila tijekom Domovinskog rata kad je i sama bila primateljica mirovnih snaga i trebala pomoć međunarodne zajednice u uspostavi i očuvanju mira na svojem teritoriju. Stoga i ne čudi da se već onda opredijelila za sudjelovanje u globalnim svjetskim mirovnim procesima

Republika Hrvatska sudjelovala je u NATO-ovoj operaciji ISAF u Afganistanu od 2003. pa sve do njezina završetka 2014. godine. Dokazala se kao pouzdan partner drugim zemljama u njihovim nastojanjima uspostave mira u Afganistanu te je još jednom potvrdila predanost u uspostavljanju i održavanju mira gdje god je to u svijetu potrebno. Sudjelovanje u operaciji u Afganistanu znatno je pridonijelo razvijanju interoperabilnosti Oružanih snaga RH za zajedničko djelovanje sa snagama članica NATO-a. Usto, bitno je ojačalo politički i vojni kredibilitet Hrvatske kod članica NATO-a. Međunarodna mirovna operacija u Afganistanu uspostavljena je u skladu sa zaključcima Bonske konferencije u prosincu 2001. Osnovni je cilj bio spriječiti da ta zemlja ponovno postane utočište za teroriste te pružiti sigurnost i osigurati bolju budućnost afganistanskom narodu. Operacija ISAF, kao dio ukupnog nastojanja međunarodne zajednice u skladu s mandatom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, od samog je početka bila angažirana na stvaranju uvjeta u kojima će afganistanske vlasti moći izvršavati svoje ovlasti na teritoriju cijele zemlje. NATO je formalno preuzeo zapovjedništvo nad ISAF-om 2003., otkad počinje i hrvatski angažman u toj operaciji.

Od operacije ISAF do Odlučne potpore

Prvi hrvatski kontingent od 50 pripadnika, među kojima su 44 bila pripadnici Vojne policije, upućen je u Afganistan 28. veljače 2003. Od samog su početka naši vojni policajci uspješno djelovali unutar Multinacionalne satnije VP-a Kabulske multinacionalne brigade, a svaka je rotacija imala i vodiče sa službenim psima za detekciju droge ili eksploziva ili zaštitno-tragačkim psima. Zanimljiv je podatak da je jedino Hrvatska u to vrijeme imala pse tragače u Kabulu. Svojevrsno je prvo priznanje za profesionalno sudjelovanje pripadnika OSRH u operaciji ISAF stiglo 2005. godine, kad je pukovnik Tihomir Zebec uz dužnost zapovjednika 5. HRVCON-a bio imenovan zapovjednikom Multinacionalne satnije VP-a (MNMP Coy) u Kabulu te savjetnikom zapovjednika brigade u Kabulu za uporabu VP-a. Broj pripadnika OSRH kao i dužnosti koje su obnašali povećavali su se iz godine u godinu. Tako je osim vojnih policajaca, stožernih časnika i dočasnika koji su radili u Zapovjedništvu operacije, u Afganistan 2005. upućen i prvi medicinski tim.

Oružane snage RH ubrzo u Afganistan upućuju i Mobilni promatrački tim za vezu (Mobile Liaison Observation Team – MLOT). Kao operativni dio vojne komponente PRT-a bio je iznimno pokretan te vršio ophodnje po naseljima u području odgovornosti i u radu usko surađivao s lokalnim stanovništvom. Hrvatski se doprinos u ISAF-u posebno povećao od 2006., kad je, među ostalim, u Afganistan prvi put upućen naš OMLT tim (Operational Mentor and Liaison Team), namjenski organizirana postrojba koja je bila odgovorna u prvom redu za obuku, uvježbavanje i mentorstvo postrojbi Afganistanske nacionalne armije (Afghan National Army – ANA). Pripadnici OSRH počeli su tako dosta rano sudjelovati u obuci i mentoriranju pripadnika ANA-e, odnosno pomaganju ANA-i u njezinu ustrojavanju i jačanju operativnih sposobnosti, jednoj od najcjenjenijih, ali i najzahtjevnijih operativnih zadaća međunarodnih snaga u Afganistanu.

Nakon pješačkog uslijedilo je i slanje drugih OMLT-a, među ostalim, garnizonskog OMLT-a, tima instruktora za ANA-inu Školu logistike (ANA CSS School), policijskog, zrakoplovnog mentorskog tima… Od svibnja 2011. projekt vođenja Škole VP-a kao vodećoj naciji povjeren je Hrvatskoj. Riječ je o jednoj od desetak granskih i specijalističkih obučnih institucija u Afganistanu ustrojenih u sklopu NATO-ove obučne misije sa svrhom izravne potpore u obuci Afganistanskih nacionalnih snaga sigurnosti (Afghan National Security Forces – ANSF). Najviši autoriteti NATO-a upravo su tu školu i hrvatski savjetnički tim u njoj često isticali kao primjer izvrsnog rada koji je pridonio da Afganistanska nacionalna armija ustroji vojnu policiju koju prije toga u pravom smislu riječi nije imala. Doprinos hrvatskih snaga povećavao se i u brojčanom smislu te je između 2007. i 2011. u skladu s odlukama Hrvatskog sabora broj naših pripadnika angažiranih u operaciji sa 150 povećan na 350.

Veliko je povjerenje Oružanim snagama RH iskazano i slanjem multinacionalnog operativnog mentorskog tima za borbenu potporu (CS OMLT) sastavljenog od pripadnika HKoV-a i Nacionalne garde Minnesote u kojem je Hrvatska bila vodeća nacija. Obuka se provodila u Hrvatskoj, a bila je to velika potvrda da Hrvati u Afganistanu izvrsno rade. Rotacija snaga odvijala se svakih šest mjeseci, a odlazak pripadnika OSRH u operaciju ISAF, kao i u sve druge međunarodne misije i operacije, bio je dragovoljan. Cijelo su to vrijeme obučni standardi podizani na sve višu razinu. U obuku su ugrađena iskustva prethodnih kontingenata, a neprocjenjiva su bila iskustva pripadnika OSRH iz Domovinskog rata. Obuka se provodila u uvjetima što sličnijim onima u području operacije. Novi je velik iskorak u obuci bila zajednička obuka svih sastavnica HRVCON-a na vježbama Hrvatski ponos. Hrvatska je nakon 11 godina sudjelovanja u operaciji ISAF dobila 2014. prvi put priliku postaviti svoju pripadnicu na generalsko mjesto. Čast je pripala brigadnoj generalici Gordani Garašić, koja je u operaciji ISAF obnašala dužnost savjetnika zapovjednika za rodna pitanja. Završetkom operacije ISAF u prosincu 2014., članice NATO-a s partnerskim su zemljama nastavile pridonositi u Afganistanu sudjelovanjem u misiji potpore miru Odlučna potpora, koja je uspostavljena 1. siječnja 2015. Dvadeset četvrti HRVCON koji je tad bio u Afganistanu postao je 1. HRVCON nove misije.

Riječ je bila o NATO-ovoj neborbenoj misiji za obuku, pomoć i savjetovanje afganistanskih snaga sigurnosti i obrane te institucija, a njezin pravni okvir osiguran je posebnim Sporazumom između NATO-a i Afganistana (Status of Forces Agreement − SOFA), potpisanim u rujnu 2014. u Kabulu. Misija Odlučna potpora odobrena je Rezolucijom 2189 Vijeća sigurnosti UN-a. Fokus hrvatskih kontingenata u toj misiji više je bio usmjeren na savjetovanje i obuku, a u manjem se opsegu bavio i zaštitom savjetničkih timova i, po potrebi, svojeg kampa. Pripadnici HRVCON-a u misiji Odlučna potpora bili su raspoređeni u dvije zone odgovornosti – u Zapovjedništvo za obuku, nadzor i pomoć (Train, Advise, Assist Command – TAAC), i to u TAAC-u Capital u Kabulu te u TAAC-u Sjever (TAAC-N) u Mazar-e-Sharifu, gdje je bila smještena i glavnina snaga HRVCON-a. Sredinom rujna 2020., povratkom pripadnika 12. hrvatskog kontingenta u misiji potpore miru Odlučna potpora u Hrvatsku, završeno je sudjelovanje naše zemlje u toj misiji. Skupnik Josip Briški, pripadnik 10. HRVCON-a u NATO-ovoj misiji potpore miru Odlučna potpora, preminuo je 24. srpnja 2019. od teških ozljeda zadobivenih tijekom napada na vozilo OSRH u Kabulu. Dvojica pripadnika OSRH u tom su napadu ranjena. Skupnik Briški prvi je smrtno stradali hrvatski vojnik u oružanim sukobima otkako je Hrvatska počela sudjelovanje u mirovnim misijama i operacijama.

Operacija KFOR na Kosovu

Pripadnici OSRH od 2009. sudjeluju i u operaciji KFOR na Kosovu. Operacija je uspostavljena Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a u lipnju 1999. sa zadaćom potpore izgradnji i održavanju stabilnosti i mira na Kosovu, u kojem će biti moguće pronaći održiva politička rješenja. Osim toga, KFOR pomaže izgradnji Kosovskih snaga sigurnosti kao profesionalne, dobrovoljne i multietničke snage. Posebna se pozornost posvećuje zaštiti manjina i kulturne baštine.

U operaciji KFOR trenutačno sudjeluje 28 zemalja. Oružane snage RH počele su sudjelovanje u srpnju 2009. u skladu s Odlukom Hrvatskog sabora o upućivanju prvog HRVCON-a s 20 pripadnika i dva transportna helikoptera Mi-17Sh. Osnovna je zadaća HRVCON-a bila prijevoz snaga KFOR-a, tereta i VIP osoba. Pripadnici HRVCON-a bili su smješteni u američkoj bazi “Bondsteel”, Uroševac/Ferizai, a nalazili su se pod izravnim zapovijedanjem zapovjednika KFOR-a. Oružane snage RH sudjeluju i sa stožernim osobljem koje se nalazi u Zapovjedništvu KFOR-a u kampu “Film City” u Prištini. Rotacije prvih šest kontingenata trajale su do tri mjeseca, a potom do pet mjeseci. Završetkom izgradnje i primopredajom helikopterske baze na vojnom dijelu prištinske zračne luke stvoreni su uvjeti za premještanje sastavnica hrvatskog kontingenta iz kampa “Bondsteel” u zračnu luku. Odlukom Hrvatskog sabora o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu upućuje se u 2023. i 2024. godini do 160 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s do dva helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije. U operaciji KFOR na Kosovu trenutačno se nalazi 40. HRVCON.

eFPBG USA Poljska

NATO je zbog pogoršanja sigurnosne situacije na svojim istočnim granicama donio na samitu u Varšavi u srpnju 2016. niz odluka o jačanju svojih obrambenih sposobnosti s ciljem podizanja sigurnosti građana u tim zemljama. Tako je donesena i odluka o implementaciji koncepta ojačane prednje prisutnosti, odnosno o razmještanju četiriju borbenih multinacionalnih skupina savezničkih snaga na područje Litve, Latvije, Estonije te Poljske. Vodstvo i zapovijedanje povjereno je Kanadi (multinacionalne snage raspoređene u Latviji), SR Njemačkoj (snage razmještene u Litvi), Ujedinjenom Kraljevstvu (snage u Estoniji) te Sjedinjenim Američkim Državama (snage razmještene u Poljskoj). Republika Hrvatska uputila je prvi kontingent u Poljsku u listopadu 2017., potvrdivši tako svoja stajališta o važnosti razvoja zajedničkih obrambenih aktivnosti u okviru NATO-a, kao i spremnost da u njima sudjeluje i pridonosi temeljnim vrijednostima Saveza. Zadaće Borbene grupe u Poljskoj odnose se na razvoj borbene spremnosti i jačanje interoperabilnosti kroz obuku i vježbe, kontinuirano poboljšavanje planova uporabe i  obrambeno planiranje, te integriranje u poljske obrambene planove. Uz pripadnike hrvatskih Oružanih snaga, u Borbenoj grupi sudjeluju oružane snage SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Rumunjske, a spomenuta grupa ojačava 15. mehaniziranu brigadu oružanih snaga Republike Poljske, zemlje domaćina. Pripadnici 11. HRVCON-a bili su prvi kontingent koji je u Poljsku otišao s moćnim topničkim sredstvima PzH 2000, a prethodnih deset kontingenata u svojem su sastavu koristili SVLR Vulkan M-92. Pripadnici 13. HRVCON-a koji se trenutačno nalaze u Poljskoj idućih će sedam mjeseci, koliko traje njihova misija, biti razmješteni u vojarni u blizini grada Orzysz i u NATO-ovu Zapovjedništvu multinacionalnog korpusa Sjeveroistok u Szczecinu.

ePBG DEU Litva

Tijekom NATO-ova samita u Varšavi u srpnju 2016. članice su usvojile niz odluka kako bi ojačale odvraćanje i obranu Saveza. Jasno opredijeljena za aktivan doprinos kolektivnoj obrani i temeljnim vrijednostima Sjevernoatlantskog saveza, Republika Hrvatska sudjelovanje u NATO-ovoj aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Litvi započela je u prosincu 2017. kad je u područje aktivnosti na šest mjeseci upućen 1. HRVCON od ukupno 188 pripadnika OSRH. Drugi hrvatski kontingent sa 188 pripadnika sudjelovao je u ovoj aktivnosti od siječnja do srpnja 2020. Pripadnici hrvatskog kontingenta provodili su zadaće obuke i vježbi radi postizanja spremnosti za brzi razmještaj u sastavu borbene grupe pod vodstvom Njemačke, a sudjelovali su i na različitim obučnim, vježbovnim, sportskim i protokolarnim aktivnostima potvrđujući pritom zajedništvo članica te snažne transatlantske veze. Uz pripadnike OSRH, pod vodstvom SR Njemačke, u Litvi su sudjelovali i pripadnici oružanih snaga Nizozemske, Norveške, Belgije, Luksemburga, Francuske te zemlje domaćina. U NATO-ovoj aktivnost ojačane prednje prisutnosti u Republiku Litvu u okviru 3. HRVCON-a  upućeno je 180 pripadnika Hrvatske vojske (od kojih je 13 pripadnica) koji su tijekom sedam mjeseci bili sastavnica multinacionalne Borbene grupe pod vodstvom SR Njemačke. Glavninu snaga 3. HRVCON-a činili su pripadnici Mehanizirane satnije 2. mehanizirane bojne Gromovi s borbenim oklopnim vozilima Patria.

Sea Guardian

NATO je na samitu u Varšavi u lipnju 2016. najavio transformaciju svoje dotadašnje misije koja se provodila na području Sredozemlja, Active Endeavour, u NATO-ovu operaciju potpore miru Sea Guardian. Operacija je osmišljena i realizirana kao mogućnost unapređenja pomorske situacijske informiranosti, razvoja regionalne pomorske sigurnosti, borbe protiv terorizma, osiguravanja slobode plovidbe, izvršavanja zadaća nužnog pomorskog presretanja, doprinosa borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje, zaštite ključne infrastrukture, razvoja sposobnosti ratnih mornarica partnerskih zemalja na Sredozemlju.

Pripadnici Oružanih snaga RH – 1. hrvatski kontingent u operaciju Sea Guardian uključio se 3. rujna 2018. Činila su ga 33 pripadnika Oružanih snaga među kojima je bila i jedna žena, te brod Hrvatske ratne mornarice − raketna topovnjača RTOP-41 Vukovar. Bilo je to prvi put da brod Hrvatske ratne mornarice sudjeluje u NATO-ovoj operaciji na Sredozemlju te time pridonosi ulozi Hrvatske u savezničkim naporima u ostvarenju sigurnosti na moru. Posada i brodski sustavi bili su također provjereni do krajnjih granica u hidrometeorološkim uvjetima i okruženju središnjeg i južnog Sredozemlja. U operaciji Sea Guardian brod Hrvatske ratne mornarice bio je angažiran 22 dana, pokrivajući prostor od oko 180 te prosječno širok 100 nautičkih milja, omeđen zapadnom obalom Sicilije, obalom Tunisa i Maltom. Za to vrijeme preplovio je više od 4000 nautičkih milja. U skladu s mandatom operacije, pripadnici hrvatskog kontingenta provodili su neborbene zadaće s težištem na stvaranju cjelovite pomorske situacijske slike, identifikaciju i praćenje plovila koja su potencijalna prijetnja te su pridonosili uočljivosti snaga na moru radi odvraćanja mogućih ugroza i potpore NATO-ovu strateškom komuniciranju. Operacija Sea Guardian, te pripadnici Oružanih snaga RH kao dio okupljenih NATO-ovih snaga, znatno su unaprijedili sigurnost na Sredozemlju te su zajednički osigurali usklađeno angažiranje ljudskih i materijalnih resursa članica Europske unije i NATO-a u dostizanju zajedničkih sigurnosnih ciljeva. Hrvatski sabor donio je 15. prosinca 2023. Odluku o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Sea Guardian u Sredozemlju temeljem koje je u 2024. godini omogućeno slanje do 35 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i brod Hrvatske ratne mornarice, uz mogućnost rotacije.

NATO-ova misija Irak

Na NATO-ovu samitu u Bruxellesu 2018. na zahtjev iračke vlade i u suradnji s Globalnom koalicijom za borbu protiv ISIL-a čelnici članica Saveza uspostavili su novu neborbenu, obučnu misiju nazvanu NATO-ova misija Irak (NMI). U misiji je angažirano nekoliko stotina NATO-ovih instruktora u nadogradnji obuke i naporima u izgradnji sposobnosti koje su dostignute kroz NATO-ovu inicijativu obuke i izgradnje kapaciteta za Irak od 2017. (NATO Training and Capacity Building Iraq − NTCB-I).

U skladu s Odlukom Hrvatskog sabora od 31. listopada 2018., 1. hrvatski kontingent, sastavljen od sedam pripadnika OSRH − četiri časnika i tri dočasnika, upućen je u prosincu 2018. u NATO-ovu neborbenu misiju koja provodi obuku i aktivnosti izgradnje kapaciteta Iračkih snaga sigurnosti. Šest pripadnika OSRH upućeno je na rok od sedam mjeseci, a jedan na 13 mjeseci. U sastavu je kontingenta i jedna dočasnica. Hrvatski časnici i dočasnici u NATO-ovoj misiji u Iraku obnašaju dužnosti savjetnika, obučavatelja i mentora te potporne dužnosti. Hrvatska sudjelovanjem u misiji pridonosi naporima međunarodne zajednice u izgradnji stabilnosti Iraka, jačajući sposobnosti iračkih institucija i sigurnosnih snaga u postizanju srednjoročne i dugoročne stabilizacije i sigurnosti. Hrvatski sabor donio je 15. prosinca 2023. Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru NATO-ove misije u Iraku kojom se u 2024. godini omogućuje upućivanje do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije.

eVA BG HUN

Na sastanku NATO-ovih ministara obrane u veljači 2022. u Bruxellesu, utvrđeno je kako se sigurnosna situacija na istoku Europe dodatno pogoršala, što je jedna od najozbiljnijih prijetnji europskoj sigurnosti proteklih desetljeća. Pritom su sve NATO-ove članice, uključujući i Republiku Hrvatsku, jednoglasno izrazile punu potporu nastavku diplomatskih napora u nastojanjima mirnog i nenasilnog razrješenja sigurnosne situacije, kao i pravo svake države da sama odlučuje o svojim sigurnosnim aranžmanima te je jednoglasno izražen stav da je NATO spreman obraniti sve svoje članice od bilo kakve prijetnje. Na tom sastanku ministri su predložili daljnje jačanje savezničkog postava odvraćanja i obrane kako bi se osiguralo provođenje kolektivne obrane euroatlantskog područja. To je uključilo i uspostavu dodatnih NATO-ovih borbenih skupina u središnjoj i jugoistočnoj Europi odnosno u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj pod nazivom aktivnosti ojačane budnosti (enhanced Vigilance Activities – eVA), čime se izražava spremnost zaštite i obrane Saveza.

Predloženo je da OSRH deklarira svoje snage u borbenu grupu koja se ustrojava u Mađarskoj. Angažiranje OSRH što bliže Hrvatskoj pogodno je zbog niza razloga, od kojih treba istaknuti one logističke naravi. Predloženo je da za potrebe ustrojavanja nove grupe eVA BG HUN OSRH deklarira postrojbe s ukupno 60 pripadnika. Hrvatski sabor donio je Odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u eVA BG 13. ožujka 2022., a prvi hrvatski kontingent upućen je u misiju u Mađarsku u srpnju, a čine ga vod Vojne policije, Tim specijalnih snaga, Tim za uklanjanje eksplozivnih naprava, Medicinski tim, Taktički tim za civilno-vojnu suradnju – CIMIC, Nacionalni element potpore te stožerno osoblje. Hrvatski sabor donio je 15. prosinca 2023. Odluku u sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj temeljem koje su u Mađarsku u 2024. godini upućuje do 200 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije. Svečani ispraćaj 4. hrvatskog kontingenta (HRVCON) u NATO-ovu aktivnost ojačane budnosti (eVA – enhanced Vigilance Activities) koji je trenutačno u Mađarskoj održan je 12. veljače 2024.

Aktivnost ojačane budnosti NATO-a u Bugarskoj

U sklopu nove aktivnosti ojačane budnosti u Republici Bugarskoj, uspostavljenoj nakon ruske agresije na Ukrajinu, saborskom odlukom za 2024. godinu bit će angažirano do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Trenutačno se u borbenoj grupi nalazi 1. kontingent Hrvatske vojske s četiri pripadnika.

Stalna NATO-ova skupina protuminskih snaga 2 (Standing NATO Mine Countermeasures Group – SNMCMG2)

Stalna skupina protuminskih snaga dodijeljena je NATO-ovu Zapovjedništvu za pomorske operacije za provedbu širokog spektra zadaća, od sudjelovanja u vojnim vježbama do provedbe operacija. Skupina pridonosi sposobnosti Saveza u provedbi operacija minskih protumjera u mirnodopskom razdoblju i u krizama i sukobima. RH od 2021. godine sudjeluje u Stalnoj NATO-ovoj skupini protuminskih snaga 2 koja je zadužena za područje Mediterana i Crnog mora. Hrvatsko sudjelovanje odnosi se na upućivanje četveročlanih timova protuminskih ronitelja HRM-a koji se ukrcavaju na brodove talijanske ratne mornarice te s talijanskim kolegama pridonose svim zadaćama koje skupina obavlja. Prema saborskoj odluci za 2023. i 2024. OSRH će sudjelovati s do pet pripadnika uz mogućnost rotacije. Do sada je u ovoj aktivnosti sudjelovalo 36 pripadnika Hrvatske ratne mornarice.

PRIPREMIO: Željko Stipanović