U slučaju obiju kriza, pandemije COVID-19 i potresa na širem području Zagreba, iskristalizirala se važnost zajedničkog i koordiniranog djelovanja svih relevantnih aktera u državi, a posebice građana, za učinkovito provođenje mjera, bilo preventivnih, bilo onih za saniranje posljedica. Naime, od uspostave sustava domovinske sigurnosti govori se o funkcioniranju partnerstva za sigurnost u kojem posebnu ulogu imaju građani, ali i sinergija svih sastavnica sustava

 

Hrvatska se, od stjecanja samostalnosti, u mirnodopskom razdoblju još nije bila susrela s nacionalnom krizom koja bi zahtijevala koordinaciju gotovo svih državnih tijela na cijelom teritoriju države. U našoj su zemlji u proteklim desetljećima Domovinski rat i nepogode poput poplava iza sebe ostavile veliko iskustvo i naučene lekcije, ali i osvijestile činjenicu da u Hrvatskoj ne postoji sustavni model odgovora na krize.

Na početku mandata ove Vlade osmišljen je model koji olakšava brzo i učinkovito djelovanje – sustav domovinske sigurnosti – čiji su pravni temelji ostvareni donošenjem Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, a idejni donošenjem temeljnog strateškog dokumenta – Strategije nacionalne sigurnosti u 2017. godini.

Naime, dosadašnja iskustva u reagiranju na izvanredne situacije upućivala su na potrebu za uspostavom modela koji će sustavno riješiti postojeće nedostatke koordiniranim planiranjem, reagiranjem i upravljanjem u izvanrednim i kriznim situacijama.

Neočekivan test

Novi model zadnjih je godina teorijski dorađivan, ali nije se moglo sa sigurnošću znati koliko je učinkovit u praksi. Nažalost, u vrlo kratkom roku uslijedio je neočekivan test za sve predviđene funkcije sustava domovinske sigurnosti.

Kretanja glavnih pokazatelja tijeka pandemije COVID-19 potvrđuju kako su nadležna tijela u Hrvatskoj na vrijeme prepoznala i procijenila opasnost. Usporedba tih pokazatelja s istim pokazateljima u drugim europskim državama, posebice unutar EU-a, pokazuje da su mjere poduzete kod nas učinkovite te su polučile dobre rezultate.

Time je hrvatski model koordiniranog odgovora na krizu u prvoj fazi položio izvanredni ispit.

Svaka sastavnica preuzela je odgovornost za svoje područje djelovanja. Nacionalni Stožer civilne zaštite preuzeo je nimalo lak zadatak suzbijanja daljnjeg širenja koronavirusa, a na raspolaganje su im stavljene sposobnosti i resursi Hrvatske vojske.

Vojska je u nepuna 72 sata podignula na prostoru KB Dubrava ekspedicijski kamp koji je u funkciji zbrinjavanja pacijenata oboljelih od koronavirusa. Također, bolnicama širom Hrvatske na raspolaganje su stavljeni i drugi vojni logistički kapaciteti.

Zaštita zdravlja ljudi

Sustav domovinske sigurnosti, kako se pokazalo, otvorio je vrata novom načinu razmišljanja i djelovanja – potrebno je biti brži, bolji i spremniji od ugroza koje predstavljaju prijetnju. Jedan je od rezultata djelovanja izgradnja povjerenja u nadležne službe, što je, među ostalim, ostvareno i dobrom, otvorenom i svakodnevnom komunikacijom nacionalnog Stožera s građanima putem medija.

Glavne mjere u početnoj fazi pandemije bile su usmjerene na zaštitu zdravlja ljudi kroz preventivne mjere sprečavanja “uvoza” zaraze iz drugih zemalja te usporavanje širenja zaraze unutar zemlje, kao i na pripremu zdravstvenog sustava za prihvat oboljelih.

Konačni su rezultati u Hrvatskoj bolji nego u drugim zemljama, što se vidi po pokazateljima koji se odnose na broj zaraženih i hospitaliziranih osoba, broj teže oboljelih i umrlih, kao i na raspoloživost zdravstvenih resursa.

No, dok su se sustav i građani pokušavali prilagoditi životu u izvanrednim uvjetima, rano nedjeljno jutro 22. ožujka donijelo je novi izazov – jak potres pogodio je područje Zagreba i okolice te nanio znatne štete. Djevojčica Anamarija Carević zbog posljedica potresa izgubila je, nažalost, život, mnogi su građani ostali bez domova, a u stanovnike glavnog grada i okolice uvukao se novi strah.

Kriza unutar krize

Upravljanje krizom samo je po sebi izazov, ali kad se dvije ugroze događaju istodobno, dodatna krizna situacija višestruko komplicira krizu unutar koje se dogodila i usložnjava procese upravljanja i reagiranja.

Unatoč tomu, sustav je i na taj krizni događaj odgovorio potrebnom brzinom. Iako proces obnove tek slijedi, uz koordinirano djelovanje nadležne su službe odmah krenule na teren i pokrenule potrebne mehanizme pa je ocjena efikasnosti sustava u trenutku izbijanja krize bila vrlo dobra. Tu su vodeću ulogu preuzele sastavnice sustava koje nisu toliko aktivne u pandemiji koronavirusa: Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatska vojska, gradski Ured za upravljanje u hitnim situacijama te ostale službe Grada Zagreba.

Vrlo brzo očišćene su glavne prometnice i uklonjeni opasni dijelovi zgrada, a u čišćenju grada, kao i u drugim potrebnim aktivnostima, sudjelovala je Hrvatska vojska. Njezini su pripadnici 17. travnja sudjelovali u uspješnom uklanjanju sjevernog tornja zagrebačke katedrale, kojem je prijetilo urušavanje.

Vojska je također iskoristila izvidničke sposobnosti te s pomoću dronova snimala i analizirala oštećenja kako bi građevinska struka dobila potrebne informacije za fazu obnove.

Partnerstvo za sigurnost

Dakle, odgovor sustava kod tih događaja bio je različit – kod pandemije proaktivan, a kod potresa reaktivan.

No, u oba se slučaja iskristalizirala važnost zajedničkog i koordiniranog djelovanja svih relevantnih aktera u državi, a posebice građana, za učinkovito provođenje mjera, bilo preventivnih, bilo onih za saniranje posljedica. Naime, od uspostave sustava domovinske sigurnosti govori se o funkcioniranju partnerstva za sigurnost u kojem posebnu ulogu imaju građani, ali i sinergija svih sastavnica sustava.

O samom konceptu sustava domovinske sigurnosti počelo se govoriti unazad nekoliko godina s obzirom na to da je dotadašnji sustav bio neusklađen i fragmentiran te su bila nužna brojna poboljšanja.

Nova Strategija nacionalne sigurnosti RH je, nakon punih 15 godina, jasno definirala nacionalne interese i strateške ciljeve, a jedan je od devet strateških ciljeva i Uspostava i razvoj sustava domovinske sigurnosti.

Dobrobit čovjeka

Mjere koje se u odgovoru na pandemiju i potres poduzimaju u Hrvatskoj potvrdile su opravdanost sustava domovinske sigurnosti na djelu, posebno u uvjetima kad se čovjek i zaštita njegova zdravlja stavljaju u samo središte očuvanja nacionalne sigurnosti.

Zaključak nedavno održane sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti jest da sustav domovinske sigurnosti kvalitetno funkcionira te omogućuje efikasno krizno upravljanje i udruživanje sposobnosti.

Istodobno, od svih se sastavnica angažiranih u borbi protiv koronavirusa i tijekom sanacije posljedica potresa očekuje da do 1. lipnja dostave naučene lekcije jer je daljnja izgradnja i razvoj sustava domovinske sigurnosti kontinuiran proces i zadaća nadležnih tijela. Kao i kod svakog drugog sustava, potrebno je vrijeme da se postigne visoka razina optimalnosti, a napredak ovisi o svim sastavnicama tog integralnog sustava sigurnosti Republike Hrvatske. Kako bi se mogao dodatno razvijati i unapređivati, naučene lekcije potrebno je usustaviti, bilo kroz zakonski okvir, bilo kroz strateško odlučivanje.

Priručnik za upravljanje u kriznim i izvanrednim stanjima

Kad je u pitanju zakonski okvir, među sljedećim je koracima donošenje zakona o kriznom upravljanju. Prvi put trebala bi početi i izrada Priručnika za upravljanje u kriznim i izvanrednim stanjima, koji će opisati konkretne uloge i zadaće pojedinih sastavnica sustava, s naglaskom na faze pripravnosti i odgovora na pojedine vrste kriza.

Studij domovinske sigurnosti

Doprinos sustavu svakako će biti i najavljeno pokretanje Studija domovinske sigurnosti u okviru Sveučilišta za obranu i sigurnost “Dr. Franjo Tuđman”, koje će izgrađivati buduće lidere u tom zahtjevnom funkcionalnom području. Značajan je to korak jer u Hrvatskoj trenutačno ne postoji klasifikacijski okvir za stvaranje stručnjaka tog profila.

Zakonski okvir

• Sustav domovinske sigurnosti

1. središnja tijela državne uprave nadležna za unutarnje poslove, obranu, vanjske poslove, civilnu zaštitu, zaštitu okoliša, zdravstvo, financije i pravosuđe, uključujući i tijela iz njihova djelokruga te tijela sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske
2. središnja tijela državne uprave koja u svojem djelokrugu imaju kritične infrastrukture, uključujući i tijela iz njihova djelokruga koja sudjeluju ili mogu sudjelovati u aktivnostima procesa upravljanja sigurnosnim rizicima
3. druga središnja tijela državne uprave.

• Druga tijela sustava domovinske sigurnosti

U okviru sustava domovinske sigurnosti mogu biti angažirane pravne osobe posebno važne za obranu, za zaštitu i spašavanje (Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatski Crveni križ, Hrvatska gorska služba spašavanja i dr.), udruge proizišle iz Domovinskog rata, udruge građana, kao i druge pravne osobe koje zbog svojih sposobnosti mogu biti potpora sustavu domovinske sigurnosti u provedbi aktivnosti i zadaća upravljanja sigurnosnim rizicima i u kriznim situacijama od važnosti za nacionalnu sigurnost.

U okviru sustava domovinske sigurnosti mogu biti angažirane i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odluku o angažiranju pravnih osoba iz stavka 1. ovog članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

• Vijeće za nacionalnu sigurnost središnje je tijelo sustava domovinske sigurnosti, koje odobrava planove rada i razvoja sustava domovinske sigurnosti.
• Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti međuresorno je tijelo nadležno za usklađivanje i koordiniranje rada sustava domovinske sigurnosti. Ona pokreće inicijative i izrađuje potrebne planove. Prva ovogodišnja sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti o djelovanju sustava u kriznoj situaciji pandemije te u nedavnom potresu održana je 8. travnja u Zagrebu pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Sastanak je bio prigoda za analizu te daljnje smjernice i zadaće svim službama i tijelima koja djeluju unutar sustava.

 Petra Kostanjšak, Foto: Filip Klen, arhiva HVGI-ja