“Hrvatske Oružane snage oslobodile su Hrvatsku i u međuvremenu se profilirale iz ratne u mirnodopsku silu koja je danas spremna izvršiti sve zadaće koje se pred nju postavljaju. Hrvatski građani mogu biti apsolutno sigurni da hrvatske Oružane snage, Hrvatska vojska, osiguravaju Republiku Hrvatsku,” rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prisjećajući se samih početaka ustrojavanja hrvatskih Oružanih snaga i njihova prvog postrojavanja u svibnju 1991. na stadionu NK Zagreb. “Gotovo je nevjerojatno koliki je napredak ostvaren u tih 26 godina, od onog prvog postrojavanja na stadionu NK Zagreb … a danas, 26 godina poslije, punopravna smo članica NATO-a…”

Središnji događaj obilježavanja Dana OSRH, Dana Hrvatske kopnene vojske te 26. obljetnice ustrojavanja Oružanih snaga Republike Hrvatske održan je 28. svibnja na zagrebačkom Jarunu, gdje je predstavljen letački program, pokazne vježbe i taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme OSRH. Nazočili su mu predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, brojni visoki vojni i civilni dužnosnici te velik broj Zagrepčana i gostiju koji su sa zanimanjem popratili atraktivne prezentacije vojnih sposobnosti i vještina.

Prigodom svečanosti posvećene Danu Oružanih snaga Republike Hrvatske, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je, čestitajući pripadnicama i pripadnicima njihov dan, izjavila kako je iznimno zadovoljna svim što Oružane snage danas jesu i mogu, ali i kako uvijek ima prostora za napredak. “Hrvatske Oružane snage, Hrvatska vojska, oslobodile su Hrvatsku i u međuvremenu su se profilirale iz ratne u mirnodopsku silu koja je danas spremna izvršiti sve zadaće koje se pred nju postavljaju. Hrvatski građani mogu biti apsolutno sigurni da hrvatske Oružane snage, Hrvatska vojska, osiguravaju Republiku Hrvatsku,” rekla je Predsjednica prisjećajući se samih početaka ustrojavanja hrvatskih Oružanih snaga i njihova prvog postrojavanja u svibnju 1991. na stadionu NK Zagreb. “Gotovo je nevjerojatno koliki je napredak ostvaren u tih 26 godina, od onog prvog postrojavanja na stadionu NK Zagreb kad smo Boga molili da onaj jedini helikopter koji smo tad imali uspješno poleti u zrak,” uz emocije se prisjetila Predsjednica te podsjetila kako smo danas, 26 godina poslije, punopravna članica NATO-a koja drži svoja obećanja i koja je ove godine povećala svoj vojni proračun za devet posto. “To nije potrošnja, to je ulaganje u sigurnost, u ljude i tehničku opremu koja nam je nužna kako bismo se mogli suprotstaviti opasnostima i odgovoriti na sve suvremene sigurnosne izazove,” zaključila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Ministar Damir Krstičević je izražavajući zadovoljstvo svim što je prezentirano kratko rekao: “Kao vojnik ja sam uvijek ambiciozan, i moja je zadaća brinuti se o sigurnosti, jačati Hrvatsku vojsku i Oružane snage. Timski, zajedno s načelnikom Glavnog stožera, zajedno sa svim vojnicima, dočasnicima i časnicima to i radimo.”
 
Svečani program na zagrebačkom Jarunu započeo je ispaljivanjem 26 počasnih plotuna koje su pripadnici Samohodne haubičke bojne Topničko-raketne pukovnije Hrvatske kopnene vojske ispalili iz osam brdskih topova kalibra 76 milimetara. Svaki je plotun pritom simbolizirao jednu godinu u dvadeset šest godina dugoj povijesti Oružanih snaga Republike Hrvatske i podsjećao je da su u temelje naše domovine ugrađeni životi mnogih hrvatskih sinova i kćeri.
Slijedili su padobranski skokovi pripadnika Zapovjedništva specijalnih snaga. Na visini od 1200 m iz helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane Mi-171Sh iskočilo je pet padobranaca koji su koristili iznimno upravljive padobrane slobodnog načina otvaranja tipa Classic i MC-5 s pomoću kojih se može doskočiti vrlo precizno i na male površine.

Padobran MC-5 vojni je padobran za precizno slijetanje na male površine. Koristi se kao sredstvo za školovanje novih padobranaca te za izvršavanje borbenih zadaća. Površina mu je 34 m², dolet s visine od 6000 m oko 18 km, a ukupna nosivost oko 163 kg. Sastoji se od glavnog i rezervnog padobrana te sustava veza ukupne mase 23 kg. Padobran je nevidljiv radarima, primarno se koristi noću, a s njim se slijeće u vjetar.
Brojni okupljeni i zainteresirani gledatelji mogli su saznati kako je brzina padobranaca u slobodnom padu od 200 do 250 km/h, ovisno o masi i položaju tijela. Otvaranje padobrana prvog padobranca dogodilo se na visini od 750 m, dok su ostali otvarali padobrane slijedeći padobranca ispod sebe. Vrhunac tog dijela prezentacije vojničkog umijeća bio je doskok jednog od najboljih padobranaca hrvatskih Oružanih snaga pred svečanu ložu nakon čega je, uz snažan pljesak i ovacije, zastavu Republike Hrvatske uručio predsjednici Republike Hrvatske i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Kolindi Grabar-Kitarović.
Uslijedio je ceremonijalni nastup pripadnika Počasno-zaštitne bojne. Njihova je vojno-akrobatska vježba bila atraktivna kombinacija počasnih i vježbovnih postupaka čija je svrha dinamično i atraktivno prikazati vojničke radnje i postupke. Nastup osim iznimnog vizualnog dojma pruža i akustični doživljaj koji se postiže ujednačenim udarcima rukom po naoružanju ili pak naoružanjem o podlogu. Vježbu izvodi skupina od trinaest pripadnika Počasno-zaštitne bojne odjevenih u granske počasne odore Hrvatske kopnene vojske, koji pritom koriste poluautomatske puške M59/66 posebno modificirane za provedbu počasnih postupaka.
U nastavku programa na jarunskom je poluotoku izvedena pokazna vježba pripadnika Zapovjedništva specijalnih snaga pod nazivom Borbeno traganje i spašavanje u neprijateljskom području. Prema zamišljenom scenariju, na poluotoku u neprijateljskom području nalazio se pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane koji je nestao u prijašnjoj akciji. Zadaća namjenskog tima za borbeno traganje i spašavanje Zapovjedništva specijalnih snaga bila je provođenje operacije borbenog traganja i spašavanja s ciljem povrata izoliranog pilota. Bila je to prilika da specijalci, po osposobljenosti i znanjima pripadnici vojne elite, demonstriraju dio svojih vještina: izlazak iz helikoptera tehnikom repelinga uz nošenje naoružanja i opreme, osiguravanje zone za slijetanje, lociranje, medicinsko zbrinjavanje, izvlačenje posebnom tehnikom (tzv. grozd) i sl., što je gledateljstvo na zagrebačkom Jarunu s napetošću pratilo i pozdravilo snažnim pljeskom.
Kraj programa obilježio je letački program akrobatske grupe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane “Krila Oluje”. Za ovu su prigodu, umjesto punog programa koji traje oko 24 minute i sastoji se od 23 atraktivna manevra, “Krila Oluje” predstavila skraćenu verziju letačke atrakcije koja je trajala oko osam minuta. Šest vrsnih letača izvelo je pozdravni prelet, petlju, bačvasti valjak i kosu petlju, vertikalni valjak i kovit, pojedinačne valjke te dvostruko i trostruko ogledalo – Dia.

Lada Puljizević, Foto: Tomislav Brandt, Josip Kopi

---

Misa i cvijeće za sve poginule hrvatske ratnike

Program obilježavanja Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske, Dana Hrvatske kopnene vojske te 26. obljetnice ustrojavanja Oružanih snaga RH nastavljen je i 28. svibnja, prisjećanjem na sve one koji su svojom hrabrošću i stradanjem u Domovinskom ratu zadužili domovinu te odavanjem počasti i izrazima poštovanja njihovoj žrtvi.
Misu zadušnicu za stradale u Domovinskom ratu predvodio je u prepunoj crkvi Sveta Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu vojni biskup monsinjor Jure Bogdan, a nazočili su joj izaslanik Predsjednice RH i vrhovne zapovjednice OSRH Ante Deur, potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov, najviši vojni dužnosnici, Klapa “Sveti Juraj” HRM-a te pripadnici Počasno-zaštitne bojne u povijesnim odorama.

Monsinjor Bogdan čestitao je na početku propovijedi svim sadašnjim i umirovljenim vojnicima, a posebno braniteljima i članovima njihovih obitelji Dan Oružanih snaga RH. Pozdravio je i brojne aktivnosti i svečanosti koje prate taj dan: od imenovanja dvorana na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” po slavnim gardijskim brigadama, do Velike smjene straže koja je od 27. svibnja, nakon 17 godina, ponovno na Trgu sv. Marka, te “(…) paljenja svijeća, polaganja vijenaca i cvijeća širom Hrvatske, na grobovima zaslužnih sinova i kćeri naše domovine.” Prisjetio se i ratnog vremena u kojem je Republika Hrvatska bila napadnuta, politički neželjena i nepriznata ni od koga, kao i branitelja koji su tad s vjerom, molitvom i krunicom krenuli u njezino oslobađanje. “Izabrali smo slobodu, izabrali smo neovisnost. Svjesni svojih moći, svojih ljudskih sposobnosti, ali isto tako svjesni i svoje nemoći – mi smo se tad spontano uhvatili krunice. S dubokom vjerom u Božju pomoć, krunica je postala naš zajednički znak i simbol uz koji se kreće u obrambeni rat,” podsjetio je monsinjor Bogdan te je, zaključujući propovijed prisjećanjem na sve naše preminule i stradalnike Domovinskog rata, rekao: “Neka se nikad ne izgubi ništa od žrtve naših branitelja. Neka nastave zauvijek živjeti u nama, u našim mislima i srcima.”  

Izaslanstvo MORH-a i OSRH predvođeno ministrom Damirom Krstičevićem i generalom zbora Mirkom Šundovom položilo je nakon mise vijence i zapalilo svijeće pred spomen- obilježjem Sveta Mati Slobode.

Izaslanstva MORH-a i OSRH položila su tijekom jutarnjih sati vijence i zapalila svijeće na groblju Mirogoj kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, ispred Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja te na grobovima ljudi koji su se za svojeg života i djelovanja trajno upisali u suvremenu hrvatsku povijest: Gojka Šuška, Zvonimira Červenka, Martina Špegelja, Imre Agotića te prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
U istoj atmosferi, s istim osjećajima i pijetetom, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca izaslanstva MORH-a i OSRH tog su jutra izrazila poštovanje i počast poginulim i umrlim braniteljima na grobljima širom Hrvatske: od Vukmanića i Karlovca, preko Siska i Splita do Dubrovnika.

Lada Puljizević, Foto Tomislav Brandt