Tijekom dva dana ministri i drugi visoki dužnosnici za obrambenu politiku raspravljali su u okviru triju regionalnih inicijativa o sigurnosnoj i obrambenoj suradnji te aktualnim izazovima i prijetnjama sigurnosti. Riječ je o trećem po redu takvom sastanku ministara obrane, a ovogodišnji je domaćin Republika Hrvatska…

U Dubrovniku je 21. i 22. listopada održan Sveobuhvatni regionalni sastanak ministara obrane zemalja jugoistočne Europe (Comprehensive Regional Ministerial – CRM) koji je obuhvatio susrete ministara obrane i dužnosnika za obrambenu politiku triju regionalnih inicijativa: Američko-jadranske povelje (A-5), Foruma ministara obrane zemalja jugoistočne Europe (South East Defence Ministerial Initiative) i Političkih direktora za obrambenu politiku zemalja zapadnog Balkana (Western Balkans Defence Policy Directors).
Ministri i drugi visoki dužnosnici za obrambenu politiku raspravljali su u okviru navedenih inicijativa o regionalnoj sigurnosnoj i obrambenoj suradnji te o aktualnim izazovima i prijetnjama sigurnosti. Riječ je o trećem po redu takvom sveobuhvatnom sastanku ministara obrane, a ovogodišnji je domaćin Republika Hrvatska. Prvi je put održan 2013. u Sloveniji, a prošle je godine održan u Crnoj Gori.

Sastanak ministara obrane Američko-jadranske povelje
Prvog je dana održan sastanak ministara obrane zemalja Američko-jadranske povelje (A-5). Organiziran je kroz dvije sjednice, a teme su uključivale stratešku raspravu o sigurnosnim izazovima koji prijete europskoj sigurnosti s posebnim osvrtom na područje jugoistočne Europe, kao i očekivanja s NATO-ova sastanka na vrhu koji će se u srpnju 2016. održati u Varšavi.
Ministar obrane Ante Kotromanović kao domaćin u izlaganju je naglasio da su događaji u zadnje dvije godine iz temelja promijenili relativno stabilno sigurnosno okružje područja jugoistočne Europe i Europe u cjelini. Zemlje jugoistočne Europe zbog svojeg su specifičnog položaja podjednako podložne sigurnosnim izazovima koji dolaze s istoka i juga. Ministar je stoga naglasio važnost zajedničkog djelovanja te daljnjih integracija zemalja članica Povelje, ali i ostalih zainteresiranih zemalja s područja jugoistočne Europe u euroatlantske sigurnosne strukture. Što se tiče očekivanja od sastanka na vrhu koji će se održati u Varšavi, ministar Kotromanović rekao je kako će se Republika Hrvatska i nadalje zalagati da Politika otvorenih vrata i partnerstva ostanu visoko na agendi Saveza.
Tijekom plenarne sjednice ministri obrane raspravljali su o budućim perspektivama Američko-jadranske povelje, trenutačnim i budućim doprinosima operacijama potpore miru, sadašnjim i budućim projektima suradnje u okviru inicijative A-5, dok je predstavnik NATO-ove Agencije za informacijsko-komunikacijske sustave održao kratku prezentaciju o BRAAD projektu (Balkan Regional Approach to Air Defence).
Tijekom druge sjednice ministar Kotromanović naglasio je kako je i nadalje ključni cilj Povelje prijam svih njezinih članica u punopravno članstvo NATO-a. U tom se smislu osvrnuo i na postignuti napredak Crne Gore te naglasio kako Republika Hrvatska smatra da Crna Gora treba do kraja ove godine dobiti pozivnicu za punopravno članstvo. Pozvao je ostale zemlje aspirantice s područja jugoistočne Europe da ustraju na putu prema članstvu u NATO-u.
Vezano uz raspravu o zajedničkom sudjelovanju u operacijama, ministar je naglasio kako ključnim vidi nastavak zajedničkog djelovanja u okviru misije Odlučna potpora u Afganistanu, ali i naglasio kako trebamo istražiti mogućnost sudjelovanja i u drugim operacijama. Da bismo mogli dobro zajednički djelovati, vrlo je bitno zadržavanje i unapređenje interoperabilnosti, što je moguće jedino konkretnom zajedničkom obukom i uvježbavanjem.
Naglasio je da u vezi s razvojem sposobnosti treba iskoristiti postojeće NATO-ove inicijative (Pametna obrana, Inicijativa povezanih snaga, Koncept vodećih nacija) kao najpogodniju platformu za našu buduću suradnju u okviru A-5 inicijative.
Potpisana je i zajednička izjava ministara Američko-jadranske povelje u kojoj je izražena snažna potpora Politici otvorenih vrata, nastavku sudjelovanja u savezničkim operacijama i misijama te nastavku rada na projektima i razvoju sposobnosti u skladu s potrebama Saveza.
Republika Hrvatska kao zemlja koja će 2016. preuzeti predsjedanje Američko-jadranskom poveljom dala si je za cilj dodatno unaprijediti suradnju među zemljama članicama. U tu će svrhu njezini napori tijekom predsjedanja inicijativom A-5 biti fokusirani na četiri glavne točke djelovanja: doprinos međunarodnoj sigurnosti, interoperabilnost i spremnost, razvoj sposobnosti te doprinos u borbi protiv trenutačnih i budućih prijetnji.
okvir
Američko-jadranska povelja pokrenuta je inicijativom Albanije, Hrvatske, Makedonije i Sjedinjenih Američkih Država u cilju pomoći zemljama aspiranticama za pridruživanje NATO-u. Dokument službenog naziva Povelja partnerstva između Makedonije i Albanije te Hrvatske i Sjedinjenih Država potpisan je u svibnju 2003. godine u Tirani. Inicijativi su se 2008. godine pridružile Crna Gora i Bosna i Hercegovina, a Srbija je prihvatila status promatrača. Od 2008. neslužbeni naziv te inicijative promijenjen je iz A-3 u A-5 što simbolizira broj uključenih članica.
Američko-jadranska povelja označuje strateško partnerstvo među članicama koje prepoznaju zajedničke težnje, npr. jačanje bilateralnih i multilateralnih odnosa među članicama i drugim zemljama u području jugoistočne Europe, s ciljem postizanja sigurnosti i pune integracije u europske i transatlantske političke, ekonomske, sigurnosne i obrambene institucije.

Priredila Petra Kostanjšak
Snimio Josip Kopi