Iako je zbog zdravstvenog stanja bio odsutan s dužnosti više od dvije godine, Lipošćak je…
Svetozar Borojević
Lav sa Soče vjerojatno je najpoznatiji hrvatski vojskovođa u Prvom svjetskom ratu. U austro-njemačkoj ofenzivi u Italiji prodro je u studenom 1917. do Piave. Svojom se obrambenom strategijom svrstao u red najznačajnijih austrougarskih, ali i inih ratnih zapovjednika
Svetozar Borojević (Boroević) od Bojne (Mečenčani, Umetić (kod Hrvatske Kostajnice), 13. prosinca 1856. – Klagenfurt, 23. svibnja 1920.), vojskovođa i domoljub rođen u krajiškoj obitelji na području Druge banske pukovnije. Osnovnu školu polazio je u Zrinu, nižu vojnu realku u Srijemskoj Kamenici, a kadetsku školu u Liebenauu kod Graza.

Od 1875. ostvaruje uspješnu vojnu karijeru na brojnim zapovjednim dužnostima. Od 1907. do 1912. na dužnosti je zapovjednika zagrebačkog domobranskog okružja i zapovjednika 42. hrvatske domobranske divizije. Godine 1908. postao je podmaršal (Feldmarschalleutnant), 1912. prešao je u Košice kao zapovjednik VI. korpusa, a 1913. promaknut je u čin generala pješaštva. Godinu poslije, prilikom izbijanja Prvog svjetskog rata, postao je zapovjednik VI. armijskog korpusa pod zapovjedništvom Dankla i Auffenberga u Galiciji. Kao zapovjednik 3. armije odbio je Ruse kod Limanowe, oslobodio tvrđavu Przemyśl prve opsade te držao položaje na Zapadnim Karpatima na prijelazima Dukla i Ljubkov, sprečavajući ruski prodor u dunavsku dolinu.
Nakon ulaska Italije u rat imenovan je 27. svibnja 1915. zapovjednikom 5. grupe armija koja je branila bojište na Soči od nadmoćnih talijanskih snaga. Od kolovoza 1917. zapovijedao je 1. i 2. sočanskom armijom. U bitkama na Soči 1915. – 1917. uspješno je provodio aktivnu obranu vještom uporabom manjih postrojbi. U austro-njemačkoj ofenzivi u Italiji prodro je u studenom 1917. do Piave. Svojom se obrambenom strategijom svrstao u red najznačajnijih vojskovođa, stekavši naziv Lav sa Soče. Neuspjela austrougarska ofenziva 1918. godine donijela je kraj rata u Italiji. Borojević je svoje postrojbe povukao s Piave i Tagliamenta. Nakon potpisivanja primirja ponudio se Narodnom vijeću SHS-a koje ga je odbilo zbog sumnje u veliku odanost Austro-Ugarskoj Monarhiji. Za ratne zasluge dodijeljena su mu brojna odlikovanja. Godine 1915. na bojištu je njegov lik modelirao Robert Frangeš Mihanović, a dvije godine poslije Borojevićev reljef, djelo istog autora, postavljen je na obiteljskoj kući u Mečenčanima. Nakon sloma Monarhije i uspostave Kraljevine SHS, opljačkan, bez imovine, bez domovine – zaboravljen Lav sa Soče do kraja života živi po hotelima.
Pripremile: mr. sc. Jelena Borošak Marijanović i dr. sc. Marina Bregovac Pisk