Srednjoeuropska članica NATO-a ovog je ljeta odabirom novih borbenih vozila pješaštva, tenkova i zrakoplova pokazala da želi provesti brzu tehnološku obnovu svojih oružanih snaga

U Vojsci Češke Republike (Armáda České republiky) trenutačno se provodi niz značajnih projekata modernizacije naoružanja i opreme. Neki od njih već su poprilično dugovječni i obilježeni preokretima. Prvak je svakako projekt nabave novog borbenog vozila pješaštva koje treba zamijeniti sad poprilično zastarjela vozila BVP-2, češku licencijsku inačicu sovjetskog BMP-a 2. Nova bi vozila trebala biti okosnica teške mehanizirane brigade kojom bi ispunili NATO-ov Cilj sposobnosti s rokom postizanja do 2026. godine. Programom je obuhvaćeno 210 vozila od kojih su oko dvije trećine u konfiguraciji borbenih vozila pješaštva, a ostatak čini šest drugih inačica: zapovjedna, izvidnička, topničko-izvidnička, inženjerijska, inačica za izvlačenje te ambulantna inačica.

Česi su tijekom 2017. godine testirali vozila mogućih kandidata. Konkretno, sudjelovali su BAE Systemsov CV90, General Dynamicsov Ascod, Rheinmetallov Lynx te Puma koju je nudio PSM Projekt System & Management, tj. konzorcij njemačkih tvrtki Krauss-Maffei Wegmann i Rheinmetall. Puma  je bila najsposobnija i nije imala tehničkih problema. Posebice se dobrom pokazala u preciznosti paljbe topom 30 mm s dvostruko većim brojem pogodaka od sljedećeg najboljeg kandidata. Treba napomenuti da je Puma na testiranju bila jedini serijski proizvedeni primjerak vozila, dok su ostali bili prototipovi. Bio je to sigurno glavni razlog Pumine prednosti u tehničkoj pouzdanosti.

U vrijeme testiranja češko ministarstvo obrane planiralo je da će početi pregovore s odabranim ponuđačem te potpisati ugovor početkom 2018. godine, međutim to se zbog različitih okolnosti promijenilo i sve je odgođeno. Tek je u kolovozu 2019. proces nastavljen, no provedeno je daljnje natjecanje i svim je uključenim tvrtkama bio poslan poziv da podnesu ponude. S obzirom na to da je za nabavu sad bio definiran najviši iznos od 51,68 milijardi kruna (oko 2,1 milijarde eura), ta je suma bila preniska za Pumu, pa se Projekt System & Management nije ni odazvao. Organizirano je novo testiranje triju preostalih kandidata, no zbog pandemije koronavirusa bilo je provedeno tek u travnju i svibnju 2021. Na kraju je do 1. rujna 2021. slijedila dostava konačnih ponuda te njihova evaluacija.

Devet tisuća pitanja

U listopadu komisija za odabir donosi odluku u kojoj zaključuje da ponude sva tri ponuditelja na temelju dostavljenih odgovora i dokumenata ne mogu biti ocijenjene jer niti jedna ne ispunjava sve uvjete naručitelja. Utvrđeni nedostaci ticali su se, primjerice, izostalih ili netočnih podataka o tehničkim karakteristikama ponuđenih vozila ili nepotpunih informacija o suradnji s češkom obrambenom industrijom. Koliko je poznato, ponuđači su morali odgovoriti jednoznačnim odgovorima (da ili ne) na čak devet tisuća pitanja!

Nakon suspenzije postupka vlada je na kraju našla rješenje kroz zahtjev ponuđačima da se u roku od dva tjedna obvežu da se odriču zahtjeva za povrat troškova koje su imale u natječaju. Tražilo se također da ponuda ne premaši izvornu vrijednost od 51,68 milijardi kruna, uključujući PDV. Osim toga, tvrtke su morale pristati da ministarstvo obrane može odbiti njihovu ponudu ili prekinuti cijeli proces bez obrazloženja. GDELS i Rheinmetall odbili su prihvatiti navedene uvjete dok je BAE Systems pristao i to im se, čini se, na kraju isplatilo. Naime, uskoro je, 20. srpnja 2022., objavljena odluka da počinju izravni pregovori vlada-s-vladom (government-to-government) za nabavu BVP-a i to sa Švedskom gdje je sjedište podružnice BAE Systems Hägglunds. Pretpostavlja se da će osnova pregovora biti BAE-ova ponuda koja je uključivala inačicu CV90MkIV s novom kupolom D30 naoružanom topom kalibra 30 x 173 mm i dvostrukim lanserom protuoklopnih raketa Spike LR. Vozila bi trebala biti opremljena i s panoramskim ciljnikom COAPS na jarbolu i aktivnim sustavom zaštite Iron Fist. Podrazumijeva se i novi pogon s motorom Scania DP16l te transmisijom Allison 3040MX, a tu su i kompozitne gumene gusjenice Soucy te nadograđeno hlađenje. Česi očekuju da će se ta nabava zadržati unutar davno planiranih 52 milijarde kruna uz 40 % sudjelovanja domaće vojne industrije. Vjerojatni dodatni motiv odabira CV-a 90 i nedavni je slovački odabir istog vozila što teoretski pruža neke zajedničke opcije, tj. uštede u proizvodnji i nabavi, a i operativne.

Lightning slijeće u Prag

Istog dana kad je objavljen daljnji smjer s borbenim vozilom pješaštva, objavljena je i još značajnija odluka. Češka počinje pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o nabavi 24 primjerka višenamjenskih borbenih aviona F-35A Lightning II. Češko ratno zrakoplovstvo trenutačno koristi jednu eskadrilu s 14 primjeraka aviona JAS 39 Gripen C/D koji su na operativnom leasingu iz Saaba koji istječe 2027. Švedski je Saab nudio novu inačicu Gripena JAS 39 E/F. Kako bi dobio još koji bod u vlastitu korist, proizvođač je iznio i spremnost da postojeći Gripeni na leasingu nakon 2027. bez naknade postanu češko vlasništvo. No, Česi su se odlučili za odlučniji iskorak k avionima pete generacije, ali i većem broju letjelica kako bi opremili dvije eskadrile. Zato se pretpostavlja da mirovina čeka i domaće lake jurišnike L-159. To i nije iznenađenje jer je njihova borbena vrijednost smanjena u sukobu s imalo ozbiljnijim višenamjenskim borbenim avionom. Velik razlog njihove nabave vjerojatno je bila i potpora domaće tvrtke AERO Vodochody. Vrlo svježa odluka je i prihvaćanje zamjenskih rabljenih tenkova Leopard 2A4 iz Njemačke. Oni dolaze kao zamjena za T-72M koje je Češka poklonila Ukrajini. Riječ je o samo 14 tenkova plus jedno vozilo za izvlačenje, ali u sklopu te transakcije najavljena je i nabava do 50 novih najmodernijih Leoparda 2A7+ uz modernizaciju prvih 14 na istu razinu. Za sada nije jasno je li riječ o čvrstoj obvezi ili o nečem o čemu će se još odlučivati poslije. Česi već duže vrijeme razmatraju zamjenu tridesetak svojih moderniziranih tenkova T-72M4 CZ. Riječ je o vozilima koja su vjerojatno najnaprednija inačica sovjetskihT-72M. Opremljeni su britanskim motorima Perkins od 1000 KS i Allisonovom transmisijom. Ugrađen je i talijanski ciljnički sustav TURMS-T te domaći reaktivni oklop. Zadnjih je godina njihova raspoloživost znatno pala ponajviše zbog nedostupnih pričuvnih elektroničkih komponenti. Kako je nabava novih tenkova smatrana financijski nedostižnom, u rujnu 2020. godine bilo je odlučeno da će ih remontirati i ograničeno modernizirati, primarno zamjenom pojedinih komponenti ciljničkog sustava. Državna tvrtka VOP CZ dobila je ugovor za taj zahvat no nije jasno koliko je projekt uopće napredovao i koja će mu biti sudbina, posebno sad kad je aktualna ukrajinska kriza i Leopard 2.

NEXTEROVA haubica

Prošla je godina pak obilježena zaključenjem dvaju značajnih ugovora. Radi se o nabavi novih samohodnih haubica te raketnog sustava za protuzračnu obranu kratkog do srednjeg dometa. Ugovor o nabavi 52 samohodne haubice na kotačima Caesar potpisan je u rujnu 2021. s francuskim Nexterom. Isporuka je predviđena od 2024. do 2026. godine. Osigurano je sudjelovanje domaće industrije tako što podvozje 8 x 8 i oklopljenu kabinu proizvodi Tatra. Istu je kombinaciju već prije naručila danska vojska, tako da je i taj posao išao u prilog odabiru Caesara, baš kao i prethodno razvijena suradnja Tatre i Nextera s oklopnim vozilima Titus. Vrijednost ugovora iznosi 8,5 milijardi kruna (oko 350 milijuna eura) uključujući PDV. Neke je konačna ponuda Nextera sigurno neugodno iznenadila jer je iznosila oko jednu milijardu kruna više od na koncu ugovorenog iznosa. No i potonji je značajno viši od prvotno procijenjenih šest milijardi kruna. Povećanje se pripisuje općem rastu cijena zbog COVID krize, ali i zadovoljenju češkog uvjeta za osiguranje domaće proizvodnje modernog streljiva 155 mm, pa je dio ugovora i suradnja Nextera s domaćom STV grupom.

Ono što je zanimljivo jest da je Caesar izabran ispred domaćeg dizajna. Primjerice, tvrtka Excalibur Army na tržištu nudi samohodnu haubicu DITA, a od ovog ljeta još noviju inačicu: MORANA. Ona vuče podrijetlo od poznate čehoslovačke haubice vz. 77 Dana koju Caesar u konačnici treba zamijeniti u češkoj vojsci. Izgledni razlog tomu je da DITA/MORANA nije još potpuno dovršen proizvod, tj. da je potrebna još koja godina razvoja i testiranja, što vojska nije htjela čekati niti riskirati.

Kombinacija PZO-a

Drugi ugovor paralelno pripreman s haubicama nabava je izraelskog PZO sustava Spyder tvrtke Rafael. Ta je nabava imala isti financijski problem, tj. rast cijene s 10 milijardi kruna procijenjenih još davne 2016. kad je pokrenuta. Na kraju je suma stala na 13,7 milijardi kruna (557 milijuna eura) s PDV-om. Government-to-government ugovor s Izraelom potpisan je u rujnu 2021. i uključuje servisnu podršku kroz 20 godina upotrebe te jamčeni udio u poslu od 38 % za domaće tvrtke.

Riječ je o četiri bitnice, svaka od njih ima zapovjedni centar, 3D radar EL / M-2084 MMR, četiri lansirna kompleta, dva vozila za popunu raketama te jedno servisno vozilo. Svi su sustavi paletizirani i mobilni i prevozit će se Tatrinim kamionima pogona 6 x 6 i 8 x 8 s oklopljenim kabinama i kontejnerima razine zaštite 2 prema STANAG-u 4569. Česi su se odlučili za mješovite bitnice s tri lansera s raketama srednjeg dometa (Spyder MR) i jednim s raketama kratkog dometa (Spyder SR). Zanimljivo da je prvotna zamisao bila nabaviti bitnice s obrnutim brojem lansera srednjeg i kratkog dometa. Oba lansera koriste rakete I-Derby i Python 5, ali su kod Spydera MR one opremljene startnim motorom. Inače, te su rakete originalno razvijene kao projektili zrak-zrak kratkog dometa sa slikovnim termalnim/CCD vođenjem (Python 5) i srednjeg dometa s aktivnim radarskim vođenjem (I-Derby). Prema Rafaelovim marketinškim materijalima, Spyder SR ima horizontalni domet više od 20 km i vertikalni oko 9 km dok Spyder MR ima horizontalni domet do 60 km te po visini oko 15 km. Razlike između dva tipa raketa ne navode se, no najvjerojatnije se maksimalne brojke odnose na I-Derby.

Za blisku protuzračnu obranu češka vojska već duže vrijeme koristi moderne sustave RBS-70 i RBS-70 NG, po 16 lansera od svake inačice. No, to je relativno mali broj sustava a osim toga, lanseri su prijenosni s kamionima. Iako nema nikakvih najava, teška mehanizirana brigada vjerojatno će trebati neki oklopljeni samohodni sustav, pa je to jedno od područja u kojem se mogu očekivati daljnje nabave.

Radari i dokumentacija

Od Izraela su prethodno kupljeni i mobilni radari za protuzračnu obranu. Osam višenamjenskih radara IAI Elta EL / M-2084 MMR odabrani su još 2016. godine, ali pojavile su se određene komplikacije. Nacionalni ured za kibernetičku sigurnost nije odobrio dokumentaciju za nabavu radara, a bez njegove certifikacije nije bilo moguće priključiti ih na NATO-ov sustav nadzora zračnog prostora (NATINAMDS). Stoga ugovor vrijedan 3,5 milijardi kruna (142 milijuna eura) nije potpisan. Mogućnost povezivanja radara s NATO-ovim sustavima ipak je na kraju potvrđena u lipnju 2018. da bi tek u prosincu 2019. bio potpisan novi ugovor vrijedan otprilike 120 milijuna eura. U posao je uključena i domaća industrija s udjelom od 30 %. Prvi je radar isporučen u veljači ove godine, a zadnji bi trebao stići tijekom 2023. Sustavi će služiti kao primarni radari za motrenje i protuzračnu obranu na visinama od 100 do 3000 m. Pet MMR radara bit će smješteno na stacionarnim postajama, dok će se preostala tri koristiti za zaštitu strateških ciljeva i u svrhu obuke.

Brze odluke oko situacije s borbenim vozilom pješaštva i novim borbenim avionom upućuju na to da bi rat u nedalekoj Ukrajini mogao donijeti veliku promjenu u procesu modernizacije češke vojske. Dugotrajni i kompliciranim postupci odabira novih sustava postat će prošlost. Naravno, da bismo to uistinu mogli tvrditi, potrebno je pričekati izvršenje mnogih gore spomenutih ugovora te preostalih očekivanih nabava, primarno srednjih transportnih zrakoplova.

---

Oklop za 4. brigadu

Okosnicu mehanizirane 4. brigade za brzo djelovanje iz
kopnene komponente čeških oružanih snaga čine oklopna vozila na kotačima Pandur II CZ koje po licenciji General Dynamicsa proizvodi Tatra Defence Vehicle. Najstariji primjerci u uporabi su više od deset godina pa je vojska iskazala potrebu za njihovom modernizacijom od 2024. do 2027. godine. Najnoviji proizvedeni primjerci isporučeni su 2020. godine, a radi se o 20 naknadno naručenih oklopnjaka u komunikacijskoj inačici pod oznakom KOVS (14 primjeraka) i zapovjednoj inačici KOVVŠ (šest primjeraka). Tatra Defence Vehicle trenutačno proizvodi oklopna vozila 6 x 6 Titus zajedno s francuskim Nexterom. Tri su inačice: veza (KOVS), zapovjedno vozilo (KOVVŠ) te vozilo za koordinaciju vatrene potpore (MKPP). Izrađena su do sada po dva prototipa od svake inačice, a prošlog su proljeća ispitivani.

---

Helikopterska kombinacija

Krajem 2019. godine pala je konačna odluka o nabavi osam višenamjenskih helikoptera UH-1Y Venom i četiri borbena helikoptera AH-1Z Viper za 14,5 milijardi kruna (590 milijuna eura). Ta kombinacija koju koriste i američki marinci proizvod je tvrtke Bell Textron i treba ući u operativnu uporabu do kraja 2023. godine kao zamjena za sovjetske/ruske borbene helikoptere Mi-24/35. Slijedom ruske agresije na Ukrajinu, Ministarstvo obrane u ožujku je izrazilo namjeru nabave dodatnih Venoma i Vipera, vjerojatno kako bi se zamijenili i višenamjenski Mi-171Š. Time će se osigurati adekvatna potpora novoustrojenoj 43. zračno-desantnoj pukovniji. Nedavno, u kolovozu 2022., veleposlanstvo SAD-a u Pragu objavilo je da će SAD kroz program Excess Defense Articles donirati Češkoj šest AH-1Z i dva UH-1Y. Na europskoj je zemlji platiti transport i modernizaciju tih rabljenih helikoptera.

---

Transportno zrakoplovstvo i besposadne letjelice

Transportna komponenta češkog ratnog zrakoplovstva prošle je godine dopunila svoju flotu aviona CASA C-295MW s dva naknadno kupljena primjerka. Također, prva su četiri zrakoplova paralelno modernizirana na MW inačicu te sada raspolažu sa šest tih lakih transportera. Već je duže vrijeme u igri i nabava brazilskog srednjeg transportnog aviona Embraer KC-390, posebice jer je u proizvodnju uključen i domaći AERO Vodochody. Nedaleka Mađarska već je kupila dva ta aviona što potencijalno pruža neke logističke pogodnosti. Zadnja je vijest da je u srpnju Embraer demonstrirao mogućnosti KC-390 u Češkoj, uključujući i sposobnost prevoženja oklopnih vozila Pandur II.

U pogledu besposadnih letjelica, Česi su od 1. siječnja 2020. oformili posebnu 533. bojnu BPL koja je opremljena lakim američkim sustavima AeroVironment RQ-11B Raven i Boeing Insitu ScanEagle. U kolovozu ove godine objavljeno je da počinju pregovore s izraelskom vladom zbog nabave sustava IAI Heron 1. Namjera je nabaviti sustav s tri letjelice i pratećom kopnenom opremom. Heron 1 spada u MALE (Medium Altitude Long Endurance – srednja visina, srednja izdržljivost) kategoriju besposadnih letjelica koja može ostati u zraku do čak 52 sata i ima visinu operativnog djelovanja od 10 000 m.

---

TEKST  Vedran Slaver