Kako napraviti istinski višenamjenski ratni brod? Možda je danska ratna mornarica s brodovima klase Absalon pronašla rješenje

Svakodnevni porast troškova nabave novih ratnih brodova te nemogućnost sigurnog predviđanja u kojim će svim operacijama morati sudjelovati doveo je do projektiranja i gradnje nove vrste brodova čija je najveća odlika velika prilagodljivost. Dobar pokazatelj suvremenih smjerova razvoja namjenske brodogradnje su danski brodovi klase Absalon istisnine 6300 tona. Dva broda ove klase – Absalon (L16) i Esbern Snare (L17) trebali bi ući u operativnu uporabu do kraja 2007. Najnoviji planovi danske ratne mornarice predviđaju da će se barem jedan brod ove klase tijekom 2008. moći uključiti u NATO Response Force (NRF). Danska je ratna mornarica najavila da će 2009. jedan od brodova klase Absalon moći sudjelovati u NRF operacijama. Brod će pritom biti opremljen kao fregata. Brodovi su izgrađeni u brodogradilištu Odense Steel Shipbuilding (Lindo). Absalon je porinut 19. listopada 2004. a Esbern Snare 17. travnja 2005. Absalon je danskoj mornarici predan u siječnju 2005. a Esbern Snare u lipnju iste godine. Već 21. prosinca 2005. oba su broda proglašena operativnim za zadaće logističke potpore. Nakon toga broj članova posade povećan je s 51 na 66. I prije toga brodovi su rabljeni za potrebe obuke posade ali i za prijevoz trupa. Absalon je 2005. poslan i na promotivno krstarenje zapadnom obalom Afrike i istočnom obalom Sjeverne Amerike. Pritom je preplovio 25 000 nautičkih milja i na moru ostao 95 dana.

Ostalo vrijeme je uporabljeno, a taj je proces i dalje u tijeku, na instaliranje senzora, naoružanja i zapovjednog sustava. Do 30. ožujka 2006. Absalon (dužine 137 m, širine 19,5 m i gaza 6,3 m) je bio točno na pola puta procesa opremanja. Po sadašnjim planovima Absalon bi trebao biti dovršen do 30. svibnja 2007. ugradnjom novorazvijenog radara za nadzor zračnog prostora SMART-S Mk 2 tvrtke Thales. Do tada će posada narasti do broja od 99 časnika, dočasnika i mornara. Od kraja svibnja do kraja 2007. posada Absalona će proći kroz intenzivno razdoblje obuke kako bi brod s prvim danima 2008. postao potpuno operativan u svim svojim mogućnostima, između ostalog i u izvođenju borbene potpore. Drugi brod iste klase – Esbern Snare proći će istovjetni proces s tek neznatnim zakašnjenjem tako da će do prve trećine 2008. oba broda biti u operativnoj uporabi.
Raspon mogućnosti djelovanja oba broda, koja su danske porezne obveznike stajati 413 milijuna američkih dolara, vrlo je širok. Njihovo naoružanje, senzori, C4I (command, control, communications, computer and intelligence) sustav, mogućnost prihvata helikoptera i desantnih snaga, smještaja posade i autonomnost pruža im dosad nezabilježene mogućnosti fleksibilnosti i obavljanja najrazličitijih zadaća. Ugrađeni senzori i komunikacijska oprema omogućit će da brodovi klase Absalon budu i zapovjedna središta pomorskih i združenih snaga. Njihova jedinstvena konstrukcija omogućava im prijevoz kopnene, zračne i mornaričke opreme te ljudstva u krizna područja u kratkom vremenu. Isto tako mogu se uporabiti i za dugoročno logističko osiguranje operacija. Borbena uporaba uključuje nadzor zračnog prostora i površine mora, topnička potpora, protuzračnu zaštitu broda i snaga u neposrednoj blizini, a brodski helikopteri mogu obavljati zadaće prijevoza snaga i vatrene potpore. Brodovi su opremljeni bolnicom tako da mogu pružati i medicinsku pomoć. Ono što brodove klase Absalon čini još drukčijim od ostalih ratnih brodova je mogućnost održavanja drugih brodova, proizvodnja velikih količina pitke vode, te ponajviše hotel i rekreacijske mogućnosti za posadu i šire koje uključuju i potpuno opremljen Internet cafe.

Brodovi klase Absalon mogu se rabiti i u mirnodopskim zadaćama kao što su pružanje zdravstvene i humanitarne pomoći pri velikim prirodnim nesrećama te za evakuaciju većeg broja ljudi. Mogu služiti i kao veliki patrolni brodovi za borbu protiv krijumčara i pirata, te za borbu protiv terorizma.

Svestranost
Roll-on roll-of transportna paluba površine 900 m2, poznata kao flex deck, glavna je za brodsku svestranost. I Absalon i Esbern Snare imaju posadu od 99 ljudi ali i mogućnost prihvata i smještaja još 70 dodatnih osoba u brodskim kabinama. Uz to se dodatnih 130 vojnika može privremeno smjestiti na transportnu palubu. Ta je paluba dovoljno velika i za prihvat do 40 vozila (jedan izvidnički eskadron danske vojske) ili do sedam tenkova Leopard 2A5 svaki mase 62 tone.
U jednoj je vježbi izvidnički eskadron ukrcan na Absalon u Frdericiji (Jutland) i iskrcan u Bornholm Isladnu (Baltic). Za ukrcaj je potrošeno manje od dva sata, a za iskrcaj samo jedan.
Druga opcija brzog i jednostavnog transporta najrazličitije opreme je ukrcaj 32 standardna kontejnera dužine 6 metara. Flex deck se može uporabiti i za smještaj posebnih kontejnera namijenjenih smještaju i radu časnika dodatnog višenacionalnog stožera. Taj bi stožer rabio brodski komunikacijski link koji je inače povezan s Joint Operations Centere (JOC) koji je smješten odmah pokraj brodskog zapovjednog središta na drugoj palubi (jedna paluba ispod zapovjednog mosta). Takva konfiguracija može podržati rad stožera u kojem djeluje do 70 časnika i dočasnika.

Flex deck se može uporabiti i za smještaj poljske bolnice (u kontejnerima). Reaction Brigade Field Hospital danske vojske trenutačno se nalazi u procesu “kontejnerizacije” što će im omogućiti smještaj na transportnu palubu brodova klase Absalon. U toj će konfiguraciji bolnica – koja ima 70 ljudi – imati dnevni kapacitet od 10 operacija i obrade 30 do 40 hitnih slučajeva. Uz to će imati i 40 kreveta bolničkog tipa. Većinu potrebnih usluga za rad bolnice (električna energija, klimatizacija zraka, voda, komunikacija, hrana, pranje rublja, toaleti i prostori za tuširanje) osigurat će sam brod. Pristup za utovar vozila, kontejnera i druge opreme na flex deck osiguran je preko ukrcajne rampe na krmi ili preko dizalica na letnoj palubi koja se nalazi iznad nje. Kontejneri se na brod dovoze kamionima, iskrcavaju i pozicioniraju na određena mjesta viljuškarima.
Kapaciteti za smještaj zrakoplovne komponente osigurani su hangarom dovoljne veličine za smještaj dva helikoptera veličine EH101 Merlina. Sama je letna paluba dovoljno jaka da osigura prihvat helikoptera mase 20 tona uključujući i Boeingove CH-47D/F Chinooke. Tu je i brifing soba za letačko osoblje te oprema za održavanje helikoptera koja je smještena u prostoriji odmah pokraj hangara.
Da bi se osiguralo nesmetano djelovanje helikoptera noću i po lošem vremenu letnu su palubu opremili svjetlima prilagođenim uporabi naočala za noćno gledanje britanske tvrtke AGI. Za sigurno slijetanje ugrađen je sletni sustav britanske tvrtke MacTaggart Scott.

I Absalon i Esbern Snare nose dva švedska desantna čamca Storebro 90E plus još dva manja čamca na napuhavanje s čvrstim dnom. Čamci 90E u vodu se spuštaju i vraćaju na brod pomoću posebnih dizalica ugrađenih u nadgrađe broda iza velikih hidraulički pokretanih vrata na krmi. Gumenjaci se u vodu spuštaju iz spremišta na bokovima broda. Spuštanje se obavlja pomoću jakih dizalica koje omogućavaju ukrcavanje posade čamaca još dok su u spremištu i njihovo spuštanje u more zajedno s čamcem, što znatno smanjuje potrebno vrijeme za njihovo djelovanje. Tako su za zadaće specijalnih snaga, zaštitu broda, nadzor, medicinsku evakuaciju i transport ljudi na raspolaganju četiri čamca.
Uz to danska ratna mornarica planira nabavu vrlo brzih čamaca doplova većeg od 100 kilometara namijenjenih za specijalne snage, a koje bi također postavila na brodove klase Absalon.

Ugradnja i ispitivanja
Ugradnja senzora, naoružanja i zapovjednih sustava na ovim se brodovima obavlja u fazama. U točno određeno vrijeme Absalon ili Esbern Snare (u nekim slučajevima i istovremeno) povlače se u glavne pomorske baze u Fredrikshavnu (južni Jutland) ili Korsoer (zapadni Sealand) kako bi se na njih instalirala nova oprema. U nekoj općoj podjeli Fredrikshavn je specijaliziran za ugradnju oružja (npr. topovi i rakete), a Korsoer za elektroniku (npr. radari i komunikacijski sustavi).

Absalonu predstoji, od 9. kolovoza do 20. prosinca 2006., opremanje u Korsoeru. Tijekom tog vremena na brod će se postaviti C-Flex borbeni sustav tvrtke Terma koji ujedinuje 24 multifunkcionalne konzole MFC 2000 tvrtke Maerska Data Defence. U trup će se potkraj srpnja ugraditi i ASO 94 sonar njemačke tvrtke Atlas Elektronik. Nakon toga brod će, počevši od 8. siječnja 2007., na moru provesti 20 dana za koje će vrijeme posada morati provjeriti uporabljivost C-Fex sustava i sonara. U Korsoer će doći i Esbern Snare na kojem će se, u razdoblju od 23. listopada 2006. do 7. veljače 2007. također ugraditi C-Flex (Esbern Snare već ima ugrađen sonar). Nakon toga oba će broda izvoditi zajedničke provjere C-Flex sustava. Ugradnja C-Flexa omogućit će da oba broda dobiju svoje prave borbene mogućnosti. Dosad su jedino oružje bila dva lansera za Raytheonove Stingere koje su postavili iza zapovjednog mosta, na desnom i lijevom boku. Uz njih oba su broda dobila i osam teških strojnica za blisku obranu.
Topovi Mk 45 Mod 4 kalibra 127 mm tvrtke United Defense, koji se nalaze na oba broda još od njihove predaje danskoj ratnoj mornarici, nisu bili operativni jer nisu imali potrebne sustave za navođenje paljbe. Na Absalonu ovaj je top dosad ispalio više od 80 granata tijekom testiranja sustava. Ispaljenja granata izvodila su se u statičnom modu preko bokova broda bez ciljanja, a obavljena su na topničkom poligonu Sjaellands Odde sjeverno od Sealanda. Prva prava testiranja topa kalibra 127 mm obavit će se na nekom od poligona u Škotskoj (ili Cape Wrath ili QinetiQ).

Čudno je da danska ratna mornarica još uvijek nije odlučila kupiti Raytheonove novorazvijene granate povećanog dometa (Extended-Range Guided-Munition – ERGM), tim prije jer nema logike da se kupi Mk 45 Mod 4 top a da se za njega ne nabavi i odgovarajuće streljivo. ERGM granate imaju raketni pogon i infracrveno navođenje na ciljeve te bi brodovima klase Absalon dale mogućnost izvođenja precizne topničke potpore sve do udaljenosti od 100 kilometara. Brodovi klase Absalon mogu se opremiti i s pet vertikalnih lansera modularnog tipa Stanflex. Ovi su moduli postavljeni samo jednom tijekom jednog testiranja. Nakon toga nisu više postavljani jer brodovi nemaju ni računalni borbeni sustav nit senzore koji bi omogućili navođenje projektila koji se lansiranju iz njih. U Stanflex lansere na brodovima klase Absalon stane do 36 Raytheonovih projektila ESSM i/ili do najviše 16 Boeingovih Harpoon Block II projektila za napade na zemljane ciljeve i brodove.

Oružani sustavi
Za samoobranu brodove klase Absalon opremit će s dva topa Oerlikon Contraves Millennium kalibra 35 mm koji će rabiti Ahead streljivo. Dostava je planirana za kolovoz 2006., a topove će postaviti na brodove početkom veljače 2007. Ciljanje topovima i projektilima ESSM obavljat će se pomoću četiri Saab Systems CEROS 200 radara/elektrooptičkih ciljničkih sustava (dva na prednjem i dva na stražnjem dijelu broda).

Za borbu protiv podmornica brodovi će dobiti dva torpedna aparata za laka torpeda Eurotorp MU 90. Po jedan će postaviti na svaki bok broda, unutar trupa odmah iza helikopterskog hangara. Paluba na koje će ih ugraditi ima teretno dizalo za prijevoz torpeda iz spremišta oružja, a kojim se mogu naoružavati i helikopteri u hangarima.
Osnovni senzor za nadzor zraka i površine mora bit će Thalesov SMART-S Mk 2 motrilački radar čija se ugradnja na brod očekuje početkom 2007., prvo na Absalon te potom na Esbern Snare. Instalacija SMART-S radara na Absalon trebala bi biti gotova do kraja svibnja 2007., a nakon toga je planirano desetodnevno intenzivno testiranje tijekom lipnja iste godine. Istodobno će se u realnim borbenim uvjetima testirati i kombinacija radara i C-Flex sustava. Pritom će se rabiti danski F-16 i različiti tipovi helikoptera koji će imati ulogu ciljeva.
Trenutačno je Absalon opremljen radarom Terma Scanter 2001 namijenjen nadzoru mora čija je antena postavljena na vrh glavnog jarbola. Terma se trenutačno natječe za dobivanje ugovora za isporuku motrilačkog radara morske površine kojim će se trajno opremiti brodovi klase Absalon. Ponuđeni se radar temelji na tehnologiji Scantera uz neka poboljšanja. Već je testiran na Absalonu te je pokazao mogućnost otkrivanja vrlo malih ciljeva kao što su plivači. Novi navigacijski radar trebao je biti izabran do kraja lipnja ove godine s planom ugradnje na Absalon tijekom rujna na istu poziciju gdje se nalazi antena radara Scanter 2001.

Elektronički sustavi
Taktički sustav za elektroničko djelovanje i motrenje ES 3701 naručen je potkraj rujna 2005. od tvrtke EDO Systems. Brodovi će dobiti i dva navigacijska radara Furuno (jedan naprijed i jedan natrag) radi sigurnosti plovidbe. Na krovu zapovjednog mosta postavit će elektrooptički sustav Systems Sea Star Safire III. Brodovi klase Absalon bit će prvi opremljeni ovim sustavom jer svi danski ratni brodovi imaju sustav Star Safire II. Za razliku od nekih drugih sustava onaj namijenjen internoj i vanjskoj komunikaciji već je gotovo u potpunosti operativan. Zapravo nedostaju samo dva Linka 11 i jedan Link 16 datalinka koji se tek moraju ugraditi na brodove. U operativnoj je uporabi brodski ICS 2000 sustav za internu komunikaciju koji je dostavila danska tvrtka Maersk DAta Defence, a sastoji se od 75 taktičkih podstanica raspoređenih po cijelom brodu i čija se namjena može prilagođavati potrebama korisnika.
HF radiouređaje isporučila je tvrtka Thales-UK a UHF radiouređaje njemačka tvrtka Rohde & Schwarz. S obzirom na to da se očekuje kako će brodovi klase Absalon djelovati diljem Zemljine kugle dobili su i četiri različita satelitska komunikacijska kanala koji osiguravaju prijenos podataka s brodova i na brodove. Kanali su: Fleet F77 na civilnom Inmarsat sustavu; američki vojni UHF satelitski komunikacijski sustav; Eutesat VSAT sustav i vojni SHF satelitski komunikacijski sustav koji je isporučila španjolska tvrtka Hisdesat.

Ovaj zadnji sustav može se rabiti i za videokonferencije, na primjer između zapovjedništva raspoređenog na brodu i mornaričkog zapovjedništva u Aarhusu. Satelit potreban za rad Hisdesat SHF mreže lansiran je u ožujku 2006. kao nadogradnja ranijim satelitima sustava Xtar-Eur koji su lansirani tijekom 2005. Španjolski sustav pokriva područje od Sjedinjenih Država pa sve do Singapura. S ugrađenom opremom brodovi klase Absalon mogu poslužiti i kao relejne točke za druge brodove unutar borbene skupine koji nisu opremljeni satelitskim komunikacijskim uređajima.

Integrirani zapovjedni most
Brodovi klase Absalon odlikuju se visokoautomatiziranim zapovjednim mostom koji je više nalik pilotskoj kabini suvremenih putničkih aviona nego brodova. Zahvaljujući visokom stupnju automatizacije, brodom u svakom trenutku mogu upravljati samo dva člana posade – časnik i navigator/kormilar. Kad se plovi plitkim ili prometnim vodama na zapovjedni se most postavlja dodatni par očiju uz mogućnost postavljanja četvrtog člana posade s isključivom zadaćom motrenja navigacijskog radara. Integrirani zapovjedni most, postavljen na palubi 03, temelji se na najsuvremenijem informacijskom sustavu kanadske tvrtke Offshore Systems International Ltd. Operateri na zapovjednom mostu, u zapovjednom mjestu strojarnice ili na još nekim mjestima na brodu mogu nadzirati zbivanja u kritičnim područjima po cijelom brodu preko interne televizijske mreže koji ima 52 kamere.
Zapovjedna soba strojarnice tako je opremljena da sa svim sustavima rukuju samo jedan časnik i dva dočasnika u smjenama od po šest sati. Unatoč svojoj veličini i složenosti na brodovima klase Absalon nalazi se samo 18 ljudi, od toga samo pet časnika i trinaest dočasnika. Sve dosadašnje plovidbe, uključujući i onu preko Atlantika u trajanju od 95 dana, pokazala su da je to više nego dovoljno ljudi. Iz zapovjedne sobe strojarnice upravlja se radom automatizirane strojarnice u kojoj nema ljudi. Brodovi klase Absalon pokreću dva MTU 8000 M70 dizelska motora. Svaki pokreće četverokrilni brodski vijak promjenjivog nagiba lopatica optimatiziran za 170 okretaja u minuti. Ukupna snaga motora je 16,4 MW (22 000 KS), što je dovoljno za maksimalnu brzinu od 25 čvorova. Brod može ploviti i samo s jednim motorom, ali se tada maksimalna brzina smanjuje na 18 čvorova.
Za proizvodnju električne energije brodovi su dobili četiri Caterpillar 3508B dizelska motora svaki snage 0,9 MW. Ovim se električnim generatorima može upravljati automatski, poluautomatski ili ručno.

Daljnji razvoj
Sad kad su dva broda klase Absalon blizu operativnoj uporabi ubrzan je razvoj programa gradnje tri fregate. Iako se nove fregate temelje na Absalon klasi zbog bolje prilagodljivosti novoj ulozi nešto su izmijenjeni. Tako im je istisnina 6000 tona, dužina 138 m, širina 19,75 i gaz 6 m. Trup je, barem izvana, identičan klasi Absalon, dok će u svojoj unutrašnjosti fregate imati jednu palubu manje. Dobit će i zapovjedni borbeni sustav prilagođen protuzračnoj obrani i djelovanju u priobalnim vodama. Još nije odlučeno koji će radar fregate rabiti. U najužem izboru su BAE Systems Sampson višenamjenski radar (koji bi se rabio zajedno s CEA CeaMaunt iluminatorima) i Thalesov APAR. U trenutku pisanja ovog teksta finalna odluka o novom radaru još nije donesena. Naoružanje će činiti Lockheed Martinovi Mk 41 okomiti lanseri za 32 projektila brod-zrak Raytheon Standard Missile SM-2/SM-6, uz ostavljenu mogućnost naknadne uporabe protubalističkih projektila SM-3. Iz istih lansera moći će se lansirati i krstareći projektili Tactical Tomahawk. Uz to na fregate će postaviti i do četiri Stanflex modula za projektile Evolved SeaSparrow Missile (ESSM) i protubrodske projektile Harpoon Block II. Dobit će i jedan top kalibra 127 mm. Ugrađeni pogon s dva MTU 8000 motorima omogućit će vršnu brzinu od 28 čvora. Gradnja prve fregate trebala bi početi u listopadu 2007., druge sredinom 2008. i treće do siječnja 2009. Iako još nije potpuno jasno koliko će gradnja i opremanje fregata trajati očekuje se da će prva u operativnu uporabu ući do kraja 2010., drugo u studenom 2011. a treća do sredine 2012.

Pripremio Tomislav JANJIĆ