RAZGOVOR komodor Damir Dojkić, zapovjednik HRM-a

“Od zapovjednika svih razina, ali i od Dočasničkog lanca potpore inzistirat ću na izgradnji autoriteta temeljenog na osobnom primjeru i vrednovanju doprinosa svakog pojedinca. Usto, smatram da se svaki obučni događaj treba realno planirati te imati jasan cilj i svrhu, a uočeni nedostaci  moraju se sustavno otklanjati“, istaknuo je zapovjednik HRM-a komodor Damir Dojkić

Nakon što je nedavno preuzeo dužnost zapovjednika Hrvatske ratne mornarice komodor Damir Dojkić za naš časopis govori o svojim prioritetima koje će poduzeti kao novi zapovjednik. Posebno ističe vođenje djelatnika osobnim primjerom, ali i projekte modernizacije koji ovu granu očekuju i koji će se, nadamo se i želimo, vrlo brzo moći i konkretnije vidjeti.

 Nedavno ste preuzeli dužnost zapovjednika HRM-a. Sigurno već imate plan kojim ga pravcem želite voditi. Recite nam nešto konkretnije o koracima koje planirate poduzeti.

Preuzimanje dužnosti zapovjednika HRM-a nosi sa sobom izniman osjećaj obveze i odgovornosti, ali i priliku za konkretizaciju nekih ideja i razmišljanja za koje čvrsto vjerujem da su na dobrobit HRM-a i OSRH u cijelosti. Ponajprije, namjera mi je dodatno unaprijediti cjelokupan proces obuke i uvježbavanja sukladno ovlastima i odgovornostima, i aktualnim sigurnosnim izazovima te trendovima razvoja suvremenih mornarica. Kako sam već tijekom ceremonije primopredaje dužnosti zapovjednika HRM-a najavio, od zapovjednika svih razina, ali i od Dočasničkog lanca potpore inzistirat ću na izgradnji autoriteta temeljenog na osobnom primjeru i vrednovanju doprinosa svakog pojedinca. Usto, smatram da se svaki obučni događaj treba realno planirati te imati jasan cilj i svrhu, a uočeni nedostaci moraju se sustavno otklanjati. U svakom slučaju, to je jedan kontinuiran i zatvoren proces koji je u potpunosti u skladu s Doktrinom obuke u OSRH i načelu puzi-hodaj-trči.

Ministar obrane Ivan Anušić ponovno je pokrenuo razgovore o isporuci obalnih ophodnih brodova, što bi se u dogledno vrijeme trebalo i dogoditi. Ako se to ostvari, kakav je plan HRM-a u pogledu njihova uvođenja u operativnu uporabu?

Nastavak gradnje serije OOB-ova u nadležnosti je Ministarstva obrane, a HRM pruža svu potrebnu potporu tijekom nastavka gradnje, koja je sada u određenoj mjeri izvjesna, te tijekom primopredajnih ispitivanja. Vezano uz uvođenje brodova u operativnu uporabu vrijedi istaknuti da je Obalna straža RH uz potporu HRM-a u mogućnosti provesti navedenu zadaću u relativno kratkom vremenu, tako da se osposobljavanje budućih članova posada OOB-ova provodi na OOB-31 Omiš koji je u našem sastavu od 2018. godine. Taj je proces započet odmah nakon uvođenja OOB-31 u punu operativnu uporabu, a u sklopu osposobljavanja posade prvog broda iz serije (OOB-32).

Osim OOB-a, kakva su još plovila prioriteti za HRM?

Već je u nekoliko navrata u javnosti predstavljena nužnost opremanja HRM-a sa suvremenim višenamjenskim brodom koji će biti nositelj cijelog spektra borbenih sposobnosti i sposobnošću provedbe zadaća u svim uvjetima na Jadranu, ali i na Mediteranu. Kad govorim o borbenim sposobnostima, to se prije svega odnosi na sposobnost protupovršinskog, protuzračnog i protupodmorničkog djelovanja te pružanje potpore u provedbi zadaća Obalne straže kao što su traganje i spašavanje te nadzor Isključivog gospodarskog pojasa, posebno u složenim meteouvjetima. U sklopu projekta izrađena je i odobrena taktička studija koja jasno definira glavne značajke i sposobnosti broda i  na temelju toga mogu reći kako je riječ o suvremenoj višenamjenskoj korveti. Želim naglasiti kako će takva platforma ujedno osigurati i značajan doprinos razvoju združenih sposobnosti Hrvatske vojske kao što je npr. integrirani sustav PZO-a ili sposobnost provedbe udara na velikim udaljenostima, što je u konačnici uvjerljiv instrument strateškog odvraćanja. Naravno da realizacija takvog projekta zahtijeva značajna financijska sredstva, ali vjerujem kako će se pronaći rješenje na isti način kako su realizirani i neki drugi projekti od kapitalnog značaja za Oružane snage. Osim toga za zadržavanje i razvoj sposobnosti HRM-a potrebno je osigurati platforme za provedbu protuminskog djelovanja. U tom smislu već su ranije poduzete aktivnosti za nabavu dva rabljena broda lovca mina, međutim kako je od zaprimljene ponude prošlo dosta vremena, nužno je još jednom napraviti stručnu analizu s najboljim rješenjem za HRM. U pronalaženju optimalnog rješenja svakog projekta nužno je uzeti u obzir i niz drugih čimbenika kao što su realne mogućnosti društva, određene benefite u smislu angažiranja nacionalnih gospodarskih resursa, ali što je iznimno važno i garanciju održavanja svih sustava u budućnosti.

Koje bi još bile glavne stavke iz predstojećeg Dugoročnog plana razvoja, a koje se tiču HRM-a te njegova opremanja, modernizacije, ustroja, zadaća…?

Osim ranije navedenih, projekti od najvećeg značaja za HRM opremanje su radarima za nadzor površinske situacije te opremanje novim protubrodskim raketnim sustavima koji trebaju zamijeniti postojeći sustav RBS-15B čiji se životni vijek primiče kraju. Tu je i modernizacija brodova minopolagača DBM, čime će se značajno unaprijediti funkcija zaštite snaga, odnosno sposobnost prevoženja morem sastavnica kopnene vojske u slučaju potrebe; zatim opremanje poligona za borbenu otpornost broda te pri kraju planskog razdoblja opremanje novim desantno-jurišnim brodovima. Planirana je i realizacija nekih manjih projekata, podjednako značajnih: doopremanje Voda protuminskih ronitelja, Satnije Mornaričko-desantnog pješaštva te raketnih topovnjača klase Helsinki za provedbu operacija pomorskog presretanja.

 S obzirom na starost tehnike koja vam je na raspolaganju, uspijevate li ju uspješno kvalitetno održavati?

Zahvaljujući izvrsnoj suradnji s Upravom za logistiku Glavnog stožera OSRH temeljno se održavanje još uvijek provodi na zadovoljavajućoj razini. I pored svih ograničenja uspješno je proveden remont motora M-504 za RTOP klase Kralj tako da su sada i RTOP-11 i RTOP-12 nakon dugo vremena u operativnoj uporabi. Ipak, kako je riječ o prilično starim sustavima, sve se više susrećemo s problemom nabave pričuvnih dijelova, a prije svega za sustave za upravljanje paljbom i senzorske sustave. Cijeli taj proces dodatno usložnjava značajno povećanje cijene rada, ne samo u osiguranju dostatnih sredstava, već i u planiranju jer se od trenutka definiranja zahtjeva do samog ugovaranja putem javne nabave cijena može povećati i do 30 %
pa i više. Zbog toga je za mornaricu od presudne važnosti da se pravodobno započne s realizacijom projekata opremanja i modernizacije.

HRM je aktivan u međunarodnim misijama i operacijama. Kako one utječu na vaše operativne sposobnosti?

Sudjelovanje u NATO-ovoj operaciji Sea Guardian od iznimnog je značaja za HRM i zasigurno daje velik doprinos razvoju operativnih sposobnosti. Iako je trajanje zadaće relativno kratko, tri do četiri tjedna, ono zahtijeva maksimalno naprezanje posade i provedbu zadaća u složenim vremenskim uvjetima, što nije rijetkost na Mediteranu. Osim te operacije, pripadnici Voda protuminskih ronitelja u sklopu redovitih rotacija ukrcani su na lovac mina RM Italije koji je angažiran u stalno spremnim protuminskim snagama (SNMCMG-2, Standing NATO Mine Countermeasures Group – 2).
Kako ova skupina brodova provodi i klasične borbene zadaće i u mirnodopskim uvjetima (neutralizaciju bojnih morskih mina), stečena znanja i iskustva od neprocjenjive su važnosti za unapređenje sveukupnih sposobnosti. Angažiranje u operacijama saveznika osigurava kontinuiran proces podizanja interoperabilnosti te podiže ugled pripadnika Hrvatske vojske. O uspješnosti provedbe svjedoče brojna priznanja i pohvale bilateralnih partnera i zapovjednika pomorskih snaga NATO-a (MARCOM).

U suradnji s Vladom SAD-a, koja je donirala dio sredstava, nedavno je završena izgradnja i obnova infrastrukture za protuminske ronitelje HRM-a. Što će za njih značiti obnova spomenute infrastrukture?

Upravo je prije nekoliko dana održana svečanost nakon završetka radova na objektima i poligonu za razminiranje koje je financirala Vlada SAD-a. Ova donacija, odnosno provedeni radovi osiguravaju odlične uvjete za provedbu teorijske nastave i praktične obuke pripadnika Voda protuminskih ronitelja, ali i smještaj polaznika tečaja. Tako će obuka i tečajevi biti znatno učinkovitiji, s obzirom na to da smo do sada polaznike morali slati na druge poligone izvan Splita, što je iziskivalo dodatne troškove i vrijeme. Usto, valja istaknuti da je ova infrastruktura sada raspoloživa i za druge sastavnice OSRH, kao i za pripadnike Ministarstva unutarnjih poslova, s kojima imamo odličnu suradnju u ovom području.

Može li se očekivati da bi se moglo ustrojiti Međunarodno središte za obuku protuminskih ronitelja?

Iako su za to stvorene realne pretpostavke, treba biti svjestan da je to složen proces koji ovisi i o čimbenicima na koje je teško utjecati, jer već sada u ovom području velike mornarice NATO-a imaju razvijene obučne kapacitete. Ipak, tijekom prošle godine navedena obučna infrastruktura korištena je tijekom provedbe međunarodnih aktivnosti i već je iskazan značajan interes nekih saveznica, prije svega zemalja u regiji. U tom se pogledu kontinuirano radi i zasigurno će nam biti u fokusu interesa u sklopu međunarodne vojne suradnje.

 Prvi kadeti – studenti Vojnog pomorstva završavaju studij. Kakva su očekivanja HRM-a od tih mladih ljudi?

S obzirom na nedostatak pomorskih časnika, raspored na prvu dužnost nakon završetka studija prvog naraštaja kadeta iskorak je za mornaricu. Očekivanja od mladih časnika su velika, a kako sam bio izravno uključen u proces izobrazbe odgovorno mogu reći da su i utemeljena. Kako su gotovo svi kadeti odmah postavljeni na zapovjedne dužnosti unutar postrojbi HRM-a, od njih će se zahtijevati dodatni napori jer će, uz osposobljavanje za dužnost na koju su raspoređeni morati obavljati i dnevne zadaće i aktivnosti. Svakako, od posebne važnosti bit će im pomoć starijih kolega za koje sam siguran da će im nesebično prenositi svoja znanja i iskustva.

TEKST: Željko Stipanović, Domagoj Vlahović; FOTO: Tomislav Brandt