Glavna je novost na SIPRI-jevoj listi sto najvećih namjenskih proizvođača u 2017. promjena poretka pojedinih zemalja. Prema zbroju prometa njihovih tvrtki, Rusija je pretekla Ujedinjeno Kraljevstvo i zasjela na drugo mjesto…

Štokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute − SIPRI), analizirao je promet 100 najvećih svjetskih proizvođača naoružanja za 2017. godinu i 10. prosinca objavio rezultate. Dakle, prethodna godina treća je zaredom koja bilježi rast prihoda. Ukupna prodaja naoružanja u svijetu dosegnula je 398,2 milijarde dolara, što je 2,5 posto više od 2016. i čak 44 posto više od 2002., odnosno otkad je SIPRI počeo voditi evidenciju i izrađivati izvješća.

Ukupan rast u prodaji top-100 potaknut je time što je nekoliko velikih zemalja, prije svega SAD i Rusija, povećalo troškove nabave oružja. Najveća je promjena na listi za 2017. poredak pojedinih zemalja prema zbroju prometa njihovih tvrtki, u čemu je Rusija pretekla Ujedinjeno Kraljevstvo i zasjela na drugo mjesto. Usto se može primijetiti rast prodaje oružja kompanija iz zemalja u razvoju, što je izravan rezultat njihovih politika koje su za cilj imale smanjiti oslanjanje na druge zemlje pri uvozu oružja.

Također, 2017. prva je godina u kojoj se ruska kompanija, konkretno Almaz-Antej, pojavila u top-10. Ostalih devet mjesta zauzelo je pet američkih i četiri zapadnoeuropske kompanije. Lista ne sadrži kineske tvrtke s obzirom na to da njihova izvješća ne udovoljavaju SIPRI-jevim kriterijima.

SAD ispred svih

Rezultati istraživanja ponovno su pokazali kako na tržištu oružja uvijek dominira SAD, koji je tijekom 2017. imao 42 kompanije na listi. Ukupna prodaja oružja u SAD-u narasla je 2017. na 226,6 milijardi dolara, za dva posto tijekom te godine, što iznosi 57 posto ukupne prodaje oružja top-100 kompanija. Usto, na listi top-10 nalazi se pet američkih kompanija.

Najveći je kupac od domaćih tvrtki američka vojska, koja kontinuirano nabavlja novo oružje i ekstremno skupe sustave, među kojima se ističu nosači zrakoplova. Lockheed Martin ostao je na vrhu najvećih svjetskih proizvođača naoružanja, s tržišnim udjelom od 44,9 milijardi dolara. Proizvodi različite oružne sustave, među ostalim, borbeni zrakoplov F-35 Lightning II i transportni zrakoplov C-130 Hercules. Druga je tvrtka u top-100 Boeing, čiji se pravi uzlet tek očekuje. Ove je godine s američkom vojskom sklopio tri unosna ugovora: za nabavu trenažnog aviona T-X, besposadnog zračnog tankera MQ-25 Stingray i višenamjenskog helikoptera MH-139.

Prodaja oružja deset ruskih tvrtki u top-100 iznosila je 2017. godine 37,7 milijardi dolara. One tako čine 9,5 posto ukupne prodaje 100 najvećih proizvođača. Općenito govoreći, prodaja oružja ruskih tvrtki znatno raste još od 2011., sukladno s povećanom nabavom oružja za rusku vojsku. Almaz-Antej povećao je 2017. rast za 17 posto, ponajviše zahvaljujući prodaji svojih PZO sustava kao što je S-400. Osam od devet drugih ruskih tvrtki uključenih u top-100 povećalo je prodaju oružja, njih tri za više od 15 posto: United Engine Corporation (25 posto), High Precision Systems (22 posto) i Tactical Missile Corporation (19 posto). Jedini je pad doživjela tvrtka UralVagonZavod, specijalizirana za oklopna vozila. Taj je pad posljedica kašnjenja velike narudžbe i isporuke tenkova T-14 Armata.

Francuski izvoz

Najveći proizvođač oružja u zapadnoj Europi ostalo je Ujedinjeno Kraljevstvo, a slijedi ga Francuska. Iako je Ujedinjeno Kraljevstvo izgubilo drugo mjesto na listi, njegov BAE Systems drži čvrsto treće mjesto po prodaji naoružanja u svijetu, s 35,7 milijardi dolara u 2017. godini. BAE Systems usto je i jedina europska tvrtka u top-5. Ukupna prodaja oružja šest francuskih tvrtki u top-100 narasla je za 11 posto, na 21,3 milijarde dolara. Najznačajniji rast prodaje ostvario je proizvođač borbenih zrakoplova Dassault i brodograditelj Naval Group. Rast prodaje francuskih tvrtki može se povezati i s modernizacijom oružanih snaga zemalja u razvoju. Primjerice, Naval Groupova prodaja povećana je za 15 posto, što se može pripisati stalnoj proizvodnji podmornica i fregata za francusku mornaricu, no i za Brazil te Indiju, kao i fregata za Egipat.

Među 100 najvećih proizvođača oružja na svijetu četiri su njemačke tvrtke: uz Rheinmetall, tu su ThyssenKrupp i Krauss-Maffei Wegmann, koje proizvode podmornice, brodove, tenkove i oklopna vozila za Bundeswehr, ali ih i izvoze. Iako prodaja oružja ne igra veliku ulogu u njemačkoj vanjskoj trgovini, sve su tri tvrtke povećale promet u 2017. godini. Nova tvrtka na popisu je HENSOLDT, koja u blizini Münchena proizvodi radare i senzore za elektroničko ratovanje. Talijanske kompanije nisu zabilježile značajniji rast, na što je uvelike utjecao pad prodaje u segmentu poslova s helikopterima.

Etablirani i proizvođači u usponu

SIPRI-jevoj skupini ostalih etabliranih proizvođača pridružila se 2017. i Južna Koreja. Njezina industrija oružja znatno je napredovala u proteklih nekoliko godina te sad pokriva sve glavne sektore, uključujući brodove, zrakoplove, kopnene sustave, elektroniku i streljivo. Južnokorejske su tvrtke usto znatno povećale izvoz oružja.

Kao i prethodnih godina, Japan je bio najveći proizvođač oružja u kategoriji ostalih etabliranih proizvođača. Ukupna prodaja oružja pet japanskih tvrtki u top-100 iznosila je 8,7 milijardi dolara, što čini 2,2 posto od ukupno 100 najboljih. Prodaja oružja triju najvećih japanskih tvrtkih − Mitsubishi Heavy Industries, Kawasaki Heavy Industries i Fujitsu − ostala je stabilna.

U toj kategoriji valjalo bi spomenuti i Izrael koji, s obzirom na veličinu zemlje, ima relativno izdašnu prodaju. Unatoč smanjenju za 3,9 posto, ukupna prodaja oružja izraelskih tvrtki ostaje usporediva s onim njemačkim ili japanskim. Rezultat je to velike potražnje domaćih tvrtki te velika i raznolika izvozna baza korisnika.

Govoreći o skupini zemalja s industrijom u usponu, u koju su uključeni Brazil, Indija i Turska, vidljivo je da su pokazale ambiciju da svoju proizvodnju obrambenih sustava podignu u većini sektora na višu razinu.

Indija bilježi rast od 6,5 posto, s četirima kompanijama u top-100. Sve su četiri u državnom vlasništvu i gotovo u cijelosti ovise o domaćoj potražnji. Ukupan porast i prodaja oružja 2017. rezultat je indijske modernizacije oružanih snaga i nastojanja za što većim izvozom vojne opreme.

Strategija turske vlade da manje ovisi o uvozu oružja pridonijela je tome da se promet domaćih proizvođača poveća za 24 posto. S druge strane, jedina južnoamerička kompanija u top-100, brazilski Embraer, bilježi 2017. pad prodaje za deset posto.

Obrambena industrija kao big business?

Obrambena industrija često se percipira kao big business. Unatoč tomu što prodaja oružja već nekoliko godina bilježi rast, u ovogodišnjem su izvješću SIPRI-jevi stručnjaci željeli analizirati stvarne dimenzije trgovine oružjem, stavivši rezultate top-100 u kontekst s globalno uspješnim tvrtkama iz drugih industrijskih područja. Kreatori liste usporedili su top-100 namjenskih kompanija s top-100 kompanija iz proizvodnog sektora koje su u vrhu liste Fortune Global 500 za 2017. godinu. Takva je usporedba primjerena s obzirom na to da su proizvodnja i razvojni proces proizvođača oružja i ostalih tvrtki iz proizvodnog sektora vrlo slični. Prodaja top-15 tvrtki iz proizvodnog sektora u 2017. iznosila je 2311 milijardi dolara, što je otprilike deset puta više od ukupne prodaje oružja top-15 tvrtki sa SIPRI-jeve liste. Prikazana je još šira slika − prodaja top-15 proizvodnih tvrtki šest je puta veća od svih 100 najuspješnijih tvrtki koje prodaju oružje. Prodaja samo jedne, najveće proizvodne tvrtke, Toyote, veća je za deset posto od ukupne prodaje top-15 tvrtki proizvođača oružja. Upravo te usporedbe pokazuju da o utjecaju i značaju obrambene industrije na svjetsku ekonomiju treba govoriti s velikim oprezom.

Pripremila Doris RAVLIĆ