RAZGOVOR general-bojnik Slaven Zdilar, Zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta

Hrvatsko vojno učilište jest i mora ostati mjesto gdje se stvaraju vrhunske vođe i stručnjaci, formiraju hrvatski vojni časnici i dočasnici s pozitivnim stavom i neraskidivim životnim sponama, koji su spremni suočiti se sa sigurnosnim izazovima današnjeg, ali i budućeg svijeta te pridonositi sigurnosti naše zemlje i saveznika

 Uoči obljetnice ustrojavanja Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” razgovarali smo s njegovim zapovjednikom general-bojnikom doc. dr. sc. Slavenom Zdilarom, koji je tu dužnost preuzeo prije nekoliko mjeseci. Zapovjednik HVU-a govorio je o izobrazbi i studijima HVU-a, transformaciji studijskih programa te suvremenom pristupu sustavu vojnog školovanja i novom Sveučilištu obrane i sigurnosti, a u razgovoru nam je otkrio i koji su planovi za razvoj Hrvatskog vojnog učilišta u idućem razdoblju. General Zdilar već je bio na dužnosti ravnatelja Učilišta prije desetak godina pa ga najprije pitamo kakve je promjene uočio dolaskom na HVU.

Nedugo ste ponovno preuzeli zapovijedanje Hrvatskim vojnim učilištem koje ste zbog nove dužnosti napustili prije desetak godina. Što se od tada promijenilo?

Povratak u svijet znanja, učenja i novih mogućnosti te unapređivanja sustava vojnog obrazovanja, za mene je najveći izazov. S entuzijazmom i ponosom prihvatio sam poziv postati zapovjednik HVU-a. Vrativši se nakon jedanaest godina, primijetio sam značajne promjene. Prije svega vidljiv je razvojni pristup poboljšavanju radnih uvjeta, nastavno-smještajnih kapaciteta, prateće infrastrukture, specijaliziranih kabineta i laboratorija te sportskih i drugih sadržaja, na kojima smo radili i koje smo pokrenuli tijekom mojeg prijašnjeg mandata. S obzirom na to da se vojno obrazovanje sada susreće s izazovima suvremenih sigurnosnih prijetnji, nužna je prilagodba nastavnih planova i programa trenutačnim izazovima te inovativan pristup rješavanju vojnih obučnih aktivnosti (vježbi) odnosno tradicionalnih vojnih zadaća. Naš je prioritet u OSRH osigurati visokoobrazovane, obučene i osposobljene pripadnike Oružanih snaga, koji će znati odgovoriti svim izazovima koji se pred njih postavljaju. Svjesni smo da  HVU, kao krovna obrazovna institucija OSRH u tome mora ponijeti najveći teret – organizirati i provesti izobrazbu i obuku budućih časnika i dočasnika sposobnih profesionalno odgovoriti zahtjevima vojne profesije XXI. stoljeća.   Osim toga, usredotočit ćemo se na jačanje i nastavak suradnje s drugim visokoobrazovnim institucijama, istraživačkim centrima, civilnim organizacijama i ustanovama kao i industrijskim partnerima kako bismo stvorili poticajno okruženje za razmjenu znanja i inovacija te bili prepoznatljiviji u hrvatskom društvu. Nastojimo biti centar izvrsnosti koji će, ne samo oblikovati vojne stručnjake, već i pridonositi razvoju šire društvene zajednice. 

Asimetrične prijetnje, hibridno ratovanje i strateško komuniciranje neke su od suvremenih sigurnosnih tema na koje se sadašnje vojno obrazovanje mora usredotočiti. Dokle smo na tom putu stigli i idemo li u korak s istim institucijama partnerskih zemalja?

Živimo u vremenu kad je potrebno bolje i kompleksnije razumijevanje odnosa i promjena u suvremenom svijetu, tumačenje i razumijevanje globalnih odnosa te posebno razumijevanje i predviđanje procesa generiranja kriza i kriznih sukoba.  Rat u Ukrajini i rat u Izraelu jasno nam ukazuju na dinamične promjene u svjetskoj sigurnosnoj arhitekturi, a posebice u našem okružju. Suočavamo se sa suvremenim kompleksnim izazovima i prijetnjama, svjedoci smo promjena u filozofiji rata. Uporaba novih oružnih sustava, novih tehnologija, dovela je i do novih oblika ratovanja, koji zahtijevaju nova znanja i vještine, brzu prilagodbu i još brže odgovore.   S obzirom na to da je glavna zadaća Hrvatskog vojnog učilišta pružiti hrvatskim vojnicima, dočasnicima, časnicima i polaznicima svih razina vojnog školovanja kvalitetno obrazovanje, prenositi znanja i vještine i izgrađivati stavove, nove su tehnike i tehnologije, te suvremena metodika iznimno bitne u obuci i obrazovanju časnika i dočasnika.  Zato mi na Učilištu moramo biti brzi i agilni u pripremi, prilagodbi i stalnom ažuriranju postojećih nastavnih planova i programa, te razvijati svoje kompetencije i sposobnosti i  time pridonositi kontinuiranom razvoju i spremnosti Oružanih snaga RH.   Stvaranje novog i usavršavanje postojećeg visokoobrazovanog osoblja u području obrane naš je imperativ. Svjesni smo kako cjelokupni nastavni proces i znanja koja će polaznici steći upravo najviše ovisi o kvaliteti nastavnika. Dobar dio nastavnika sudionici su Domovinskog rata, ali imaju i bogata iskustva iz sudjelovanja u mirovnim operacijama i međunarodnim vježbama, ali i pohađaju međunarodne i domaće vojne tečajeve. Još ćemo veći naglasak dati na kontinuirano stručno usavršavanje nastavnika, te poboljšanje njihovih sposobnosti i vještina vezano uz suvremene sigurnosne ugroze i prijetnje. Zasigurno ćemo nastaviti s razmjenom iskustava i dobre prakse kroz međunarodnu suradnju sa savezničkim partnerima, ali i razvojem vlastitih kapaciteta s naglaskom na vojne inovacije. 

Sinergija akademskih znanja i vojne struke 

Kad govorite o potpunoj sinergiji akademskih i vojnih znanja i vještina, zanima nas na koji način to planirate ostvariti? 

Hrvatsko vojno učilište ima iznimno bitnu i odgovornu ulogu u školovanju suvremenih vojnih vođa. Od polaznika izobrazbe, a i nastavnika na HVU-u očekujem razvoj snažnog vojnog etosa, predanost službi i visoku razinu profesionalizma, što će omogućiti stvaranje časnika Hrvatske vojske koji će svojim znanjima i sposobnostima moći odgovoriti zahtjevima vojne profesije XXI. stoljeća. Želimo obrazovati izvrsne suvremene zapovjednike, sposobne donositi brze, učinkovite i odgovorne odluke u dinamičnim situacijama i moralno etičkim dvojbama, ljude koji cijene suradnju, timski rad i koji jačaju kredibilitet i integritet svoje vojne organizacije. Dosadašnja iskustva i međunarodna suradnja potvrđuju kako su naši vojnici, časnici  i dočasnici vrlo stručni i iskusni, s velikim znanjem i srcem, na ponos svojeg naroda kojem služe. No, od njih se očekuje i kontinuirano usavršavanje kako bi proširili i oplemenili postojeća znanja i sposobnosti te ih implementirali na svojim svakodnevnim dužnostima i zadaćama.  

Kao zapovjedniku, primarna mi je zadaća uspostaviti vojno-akademske standarde u punom spektru djelovanja te osigurati da hrvatsko vojno obrazovanje nastavi i razvija svoju tradiciju izvrsnosti vojnog obrazovanja. Promjene će biti usmjerene prema stalnom poboljšanju sustava izobrazbe i obuke, usklađivanju s najnovijim vojnim doktrinama i, naravno, poticanju osobnog i profesionalnog razvoja  i izvrsnosti svakog polaznika. Želim stvarati okruženje gdje se cijeni inovacija, a istodobno čuva temeljna vojnička disciplina i kodeks. Također, od svih polaznika  i  nastavnika očekujem da slijede časni i domoljubni put svojih uzora, naših junaka od Blage Zadre, Andrije Matijaša Pauka, Predraga Matanovića, Damira Tomljanovića Gavrana i ostalih junaka Domovinskoga rata koji su nam pokazali što znači dati sebe u potpunosti za svoju domovinu, što znači biti izvrstan u svakom pogledu. Znanje i izvrsnost u obrazovanju plus domoljublje jednako je pobjedi! Krilatica HVU-a tijekom Domovinskog rata bila je Znanjem do pobjede, a danas je Znanjem u budućnost. 

Hrvatsko vojno učilište i dalje će razvijati svoje programe u skladu s najnovijim akademskim standardima. Početak rada Sveučilišta obrane i sigurnosti novi je korak u razvoju profesionalnog vojnog obrazovanja u područjima vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih znanosti i umijeća, koji nam omogućava interdisciplinarni znanstveni pristup u razvoju naših obrambenih sposobnosti i svih instrumenata nacionalne moći, a posebice vojnog. To će nam omogućiti još brži razvoj postojećih i uspostavu novih obrazovnih programa koji su nužno potrebni za vojni poziv kao i stvaranje novog, odnosno usavršavanje postojećeg visokoobrazovanog osoblja u području vojne, ali i civilne obrane. Nastavit ćemo njegovati tradicionalna vojna znanja poput rodova, struka, taktike i operativnog umijeća, ali ih planiramo unaprijediti i na znanstvenim načelima te još više razvijati. Imperativ je sačuvati pobjednički duh hrvatskog vojnika, njegovati tradiciju izvrsnosti vojnog obrazovanja, obuke i  vojnog vođenja i zapovijedanja uključivši suvremene oblike ratovanja. 

Razvojni pristup nastavnim planovima i programima

 Koliko se stalnim novim sigurnosnim  izazovima prilagođavaju nastavni planovi i programi izobrazbe?   

Daljnji razvoj sustava obrazovanja za potrebe OSRH strateška je odrednica Republike Hrvatske, odnosno ima ishodište u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. godine. Većina planiranih aktivnosti dosad je uspješno realizirana, a posebno treba istaknuti provedbu prijediplomskih i diplomskih sveučilišnih vojnih studijskih programa. Važan nam je početak rada visokoobrazovne institucije u okviru obrambenog resora – Sveučilišta obrane i sigurnosti koji je zajednički projekt Hrvatske vojske, nadležnih tijela državne vlasti i sveučilišne zajednice. 

Kadeti Oružanih snaga studenti su vojnih sveučilišnih studijskih programa, stipendisti Ministarstva obrane i budući pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske. Vojni sveučilišni studijski programi, sveučilišni prijediplomski i diplomski studij Vojno vođenje i upravljanje, sveučilišni prijediplomski i diplomski studij Vojno inženjerstvo te sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij Vojno pomorstvo razvijeni su u suradnji Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” i Sveučilišta u Zagrebu te Sveučilišta u Splitu. Studijski program Aeronautike provodi se u suradnji Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu s Ministarstvom obrane i obuhvaća dva smjera: vojni pilot i vojna kontrola zračnog prometa. 

Hrvatsko vojno učilište konstantno pomaže i podupire razvoj našeg Sveučilišta s ciljem što bržeg preuzimanja do sada razvijenih sveučilišnih studijskih programa, ali imamo tendenciju razvoja i novih programa, čime bi postali atraktivniji za nove studente ne samo kao tržište rada već kao bazen stručnih i kompetentnih kadrova poželjnih i prepoznatih od  civilnog sektora. Također, HVU uz razvoj postojećih studijskih programa provodi i  dalje razvija  klasičnu slijedno rastuću vojnu izobrazbu, odnosno programe vojnog školovanja dočasnika i časnika. Kontinuirano ažuriramo sve naše nastavne planove i programe kao i metodiku provedbe nastavnog procesa kako bismo išli u korak s vremenom te se uspješno nosili sa svim sigurnosnim izazovima.  

Specifičnosti izobrazbi časnika i dočasnika 

Uz provedbu sveučilišnih vojnih studija, HVU je središte svih izobrazbi i školovanja Hrvatske vojske. Koje su specifičnosti u školovanju i izobrazbi časnika i dočasnika? 

Sveučilišni vojni studiji imaju svoju tradiciju i razvojni put, od programa Kadet do današnjih studijskih programa u kojima je implementirana temeljna časnička izobrazba uz tradicionalne programe obuke kadeta, odnosno zimske i ljetne kampove na kojima kadeti dobivaju temeljne vojničke vještine i znanja te  prolaze uloge od vođe skupine, zapovjednika desetine pa do zapovjednika voda. Također, nastavnici HVU-a sudjeluju u nastavi na postojećim sveučilišnim programima: Vojnom inženjerstvu, Vojnom vođenju i upravljanju te Vojnom pomorstvu, i to primarno u dijelu tradicionalno vojnih predmeta, ali i usavršavanju mekih vještina. Tako naši kadeti, kao budući vojni časnici dobivaju potrebne kompetencije i specifična vojna znanja za obnašanje prvih časničkih dužnosti.  Kao što sam već napomenuo, svijet se stalno mijenja, a s njim i uloga časnika i dočasnika. Vojno obrazovanje je dinamičan, kontinuiran proces koji mora odgovoriti na sadašnje potrebe i pokušati predvidjeti one u budućnosti. U skladu sa strateškim dokumentima obrane, kroz cjeloživotno učenje časnik i dočasnik mora se stalno razvijati kako bi mogao preuzeti zahtjevne uloge koje se pred njega postavljaju u sve dinamičnijem i sve složenijem sigurnosnom okruženju. 

Govorimo li o istaknutijim specifičnostima u izobrazbi časnika i dočasnika, posebno treba istaknuti veću zastupljenost interaktivne nastave kroz različite oblike praktičnih vježbi, taktičke vojne zadaće i e-učenje te više prakse u postrojbama. Vojni obrazovni sustav nastavit će povezivanje sa sveučilišnom zajednicom i srodnim civilnim institucijama, vodeći pritom računa o posebnostima i tradiciji OSRH i iskustvima iz Domovinskog rata. 

Međunarodna suradnja 

Sve veći broj stranih polaznika na različitim razinama izobrazbe na HVU-u već je konstanta, što nedvojbeno govori o  njegovu ugledu. Imaju li kadeti mogućnost školovanja na vojnim akademijama u inozemstvu? 

Naši vojni programi slijedno rastuće izobrazbe časnika i dočasnika, primjerice (Zapovjedno-stožerna i Ratna škola, Napredna časnička izobrazba, Visoka dočasnička i Temeljna dočasnička izobrazba), ali i vojni studijski programi, prepoznali su naši partneri i saveznici. Tako je gotovo 600 polaznika, časnika i dočasnika iz četrnaest stranih zemalja (Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Danske, Crne Gore, Francuske, Kosova, Mađarske, SR Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije  i Ukrajine) završilo različite razine vojne izobrazbe. To je pokazatelj kvalitete naših programa i kontinuiteta našeg rada, rada naših časnika i dočasnika, odnosno nastavnika i instruktora.   

Govoreći o akademskom aspektu međunarodne suradnje, HVU se priključio najvećem programu Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Preko Erasmus+ sporazuma surađujemo s više znanstveno-obrazovnih institucija iz zemalja EU-a, što nam omogućuje korištenje sredstava EU-a za programe akademske mobilnosti, ali i pristup novim znanjima te jačanje vlastite ekspertize. Potpisali smo sporazume s vojnim učilištima, sveučilištima i akademijama iz više europskih zemalja. Sve više inozemnih institucija pokazuje interes za potpisivanje sporazuma i suradnju s Hrvatskim vojnim učilištem. HVU se također aktivno uključio i u inicijativu Emilyo (tzv. vojni Erasmus). Njezin je cilj harmonizacija osnovnog vojnog obrazovanja europskih časnika i podizanje razine interoperabilnosti, čime se unapređuje europska sigurnost. Tako je otvorena mogućnost razmjene kadeta s drugim vojnim učilištima u EU-u, razmjene predavačkog osoblja i suradnje na razvoju novih kurikula.  

Naši se kadeti upućuju preko tih programa na vojne module inozemnih obrazovnih institucija, a organiziran je i dolazak stranih kadeta na HVU. Naši su kadeti bili na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Austriji, u Belgiji na Kraljevskoj vojnoj akademiji, u Rumunjskoj na Akademiji kopnenih snaga, u Republici Makedoniji, u Republici Francuskoj na Akademiji zračnih snaga, u talijanskoj Vojnoj mornaričkoj akademiji te na američkom West Pointu gdje postižu zavidne rezultate. Ove su godine primjerice u Latviji, u sklopu Emilyo inicijative dvojica naših kadeta ocijenjena najboljim stranim polaznicima zahtjevnog zajedničkog modula o urbanom ratovanju (Fighting in Built Up Area Common Module). Na sveučilišnim prijediplomskim i diplomskim studijima uz hrvatske kadete, školuju se i kadeti prijateljskih zemalja Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Makedonije. Na HVU dolaze i kadeti iz Rumunjske, Bugarske i s američke vojne akademije West Point. Potpisani su također i sporazumi o suradnji s Češkom, Mađarskom i Poljskom. Također, aktivni smo sudionici Olimpijade znanja iz područja Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP Olympiade), koju svake dvije godine organizira Europsko učilište obrane i sigurnosti (ESDC) na kojoj sudjeluju kadeti iz članica EU-a, odnosno kadeti vojnoobrazovnih institucija članica Unije koje su pristupile inicijativi. 

Međunarodni tečajevi kao nadogradnja znanja

Posebno bih istaknuo Međunarodni tečaj za najviše dočasničke dužnosti – International Command Senior Enlisted Leader Course, kojem je cilj osposobljavanje dočasnika za rad i djelovanje na operativnoj i strateškoj razini u multinacionalnom okruženju. To je nadogradnja na četiri razine slijedno rastuće dočasničke izobrazbe koje se provode na HVU-u i imaju međunarodni karakter. HVU provedbom tečaja i spomenutim dočasničkim izobrazbama, podiže stupanj implementacije s NATO-ovim direktivama i smjernicama koje definiraju izobrazbu, kompetencije dočasnika te razinu interoperabilnosti u međunarodnom okružju. Tečaj pohađaju najviše pozicionirani dočasnici iz prijateljskih oružanih snaga. Kao predavači redovito dolaze i visokopozicionirani časnici i dočasnici iz OSRH, NATO-a i članica inicijative A-5. Učilište provodi još niz funkcionalnih tečajeva za osposobljavanje dočasnika kao što su tečajevi za instruktore, dočasnike vodova, stožerne dočasnike te Tečaj za prvog dočasnika satnije koji je također međunarodnog karaktera.  Usto, valja spomenuti niz drugih međunarodnih tečajeva koji obogaćuju naš cjelokupni obrazovni opus. Posebno izdvajam Tečaj strategijskog planiranja te Tečaj obrambene diplomacije koji se neprekidno organiziraju dvanaest, odnosno 17 godina, a koje većim dijelom provode upravo djelatnici HVU-a. Tako su na dosad provedenih 17 tečajeva obrambene diplomacije sudjelovali polaznici iz Sultanata Oman, Rusije, Ukrajine, Austrije, Mađarske, te susjednih zemalja: BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Slovenije, Kosova, Albanije.  Također valja istaknuti i Godišnju konferenciju zapovjednika vojnih učilišta pod pokroviteljstvom NATO Defence Collega (Conference of Commandants) gdje se raspravlja i razmjenjuju iskustva iz područja vojne izobrazbe i obuke. 

Za respektabilne rezultate u međunarodnom okružju zasigurno je zaslužno nesebično zalaganje i trud djelatnika Središta za strane jezike “Katarina Zrinski“ koje podukom i potporom u samoučenju kadetima i vojnom, ali i osoblju šire društvene zajednice, daju nužno potrebna znanja engleskog, njemačkog, francuskog i talijanskog jezika u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Razvili su uspješnu suradnju s vojnim institutima za strane jezike diljem svijeta (SAD, SR Njemačka, Austrija, Italija, Ujedinjena Kraljevina i Republika Francuska). Potpori obrazovanju kadeta i slijedno rastućoj vojnoj izobrazbi te razvoju nastavnih procesa i znanstveno-istraživačkog rada na HVU-u i uopće širenju vojno-stručnih znanja, informacijske pismenosti, ali i nacionalne i opće kulture svih pripadnika Hrvatske vojske uvelike pridonose i naše knjižnice na lokacijama u Zagrebu, Zadru i Splitu. Prema sadržaju knjižničnog fonda one su i jedina specijalizirana knjižnica u RH koja objedinjuje gradivo (u fizičkom i digitalnom obliku) iz područja obrane i vojnih znanosti, odnosno znanstvenog polja vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih znanosti i umijeća.  

Popularizacija vojnog poziva

Stječe se dojam da se na vojne studijske programe javlja manje kandidata nego prijašnjih godina. Što bi trebalo unaprijediti kako bi se dodatno popularizirao vojni poziv? 

Vojni je poziv specifičan, traži davanje i služenje, zasigurno nije lagan i vrlo je zahtjevan. Izlazak iz srednjoškolskih klupa i ulazak u svijet vojnog poziva, život je koji traži stegu, odgovornost, jasnu subordinaciju i izvršavanje zapovijedi i zahtijeva veliku promjenu uz brojna odricanja. S druge pak strane, današnji suvremeni civilni svijet pun je raznovrsnih mogućnosti, izazova druge vrste, možda naizgled lagodnijeg života s manje odgovornosti, a i manje napora.   Trendovi i pokazatelji daju naznaku smanjenog interesa za vojni poziv. Međutim, pojedini programi pokazuju i pozitivne trendove, odnosno za njih je povećan interes. Primjerice, studij Aeronautike među prva je tri najtraženija studija ove godine u Hrvatskoj,  iako je selekcija vrlo stroga. Prema tome ne bih rekao da je kompletno zanimanje manje.  Naravno, svjesni smo promjena u trendovima zanimanja mladih za vojnu službu općenito. Uzroci mogu biti različiti: aktualna sigurnosna i društveno-politička situacija u svijetu, nepovoljni demografski trendovi u cijeloj Europi i otvaranje Europe kao velikog i perspektivnog tržišta za mladu radnu snagu, ali i nedovoljna informiranost mladih ljudi, posebno maturanata o mogućnostima koje pruža vojni poziv. Kako sam upoznat, naš je kadet napisao stručni rad, odnosno analizirao to područje i došao do zaključka na koji način bolje informirati mlade ljude. Mislim da je jedan od načina i korištenje prednosti i mogućnosti društvenih mreža i bolje informiranje te veća i afirmativna vidljivost u medijima.  To su izazovi s kojima se svakodnevno moramo nositi i pronalaziti odgovore. Kao odgovor na taj izazov, predložit ću nekoliko konstruktivnih koraka kako bismo potaknuli veći interes mladih za pridruživanje Kadetskoj bojni i afirmirali vojni poziv. 

 Povećana vidljivost u medijima

Prvo, proaktivno komunicirati o prednostima i prilikama koje pruža Kadetska bojna i vojni poziv. To uključuje naglašavanje visoke razine obuke, pristupa najnovijim vojnim tehnologijama, međunarodna razmjena iskustava, te stvaranje stimulativnog okruženja za osobni i profesionalni razvoj. Želimo također istaknuti važnost vojničkog kodeksa, liderstva i timskog rada koji se stječu u Kadetskoj bojni.  Drugi bitan korak uspostava je mentorskih programa i informacijskih sesija koje će omogućiti mladima bolje razumjeti što ih očekuje u Kadetskoj bojni, ali i tijekom djelatne vojne službe. Također, moramo biti otvoreniji prema našem društvu. Potrebno je  intenzivnije surađivati s civilnim obrazovnim institucijama i lokalnim zajednicama kako bismo bolje i kvalitetnije informirali mlade ljude o mogućnostima koje pruža časnički poziv. Organizacija Dana otvorenih vrata, prezentacija i sudjelovanje na sajmovima zapošljavanja te smotrama Sveučilišta bit će važan dio naše strategije kako bismo izravno i neposredno komunicirali s potencijalnim kandidatima. Dakako, i slika koju ostavlja svaki naš pripadnik, vojnik, dočasnik, časnik, kao i djelovanje cjelokupne vojske u široj društvenoj zajednici, jedan su od značajnih čimbenika koji utječu na motivaciju i odaziv mladih ljudi za vojni poziv. Želimo stvoriti okruženje u kojem su mladi ljudi dovoljno informirani, ali i motivirani odabrati put prema vojničkoj službi.  Ohrabruje da je potpredsjednik Vlade RH i naš ministar obrane Ivan Anušić na početku mandata prepoznao taj problem te dao jasne smjernice u vezi s poduzimanjem adekvatnih mjera te afirmativnog i kreativnog djelovanja za povećanje interesa za vojni poziv. Mislim da su kvalitetnije informiranje i dostupnost informacija te bolja statusna i materijalna rješenja od bitne važnosti  za veće zanimanje za vojni poziv. 

Na HVU-u i dalje ćemo kontinuirano dograđivati kvalitetno radno okružje, ulagati u  pozitivnu energiju i sredstva za poboljšanje uvjeta za život i rad te cjelokupnog standarda smještaja, obuke i opreme. Želimo pokazati i isticati da je vojni poziv atraktivno i dinamično zanimanje koje nudi brojne mogućnosti za školovanje, usavršavanje, razvijanje novih znanja, obuku i napredovanje. Riječ je o zanimanju koje pruža mogućnosti za stjecanje jedinstvenih iskustava. Iznimno je važno neprestano i neumorno komunicirati s javnošću i naglašavati činjenicu kako pripadnici Oružanih snaga pridonose miru i solidarnosti cijelog društva, od naše domovine pa sve do svjetske zajednice država okupljenih oko ideje pravednosti, mira i prosperiteta čovječanstva.  

Vizija budućnosti vojnog školovanja

Kakva su vaša promišljanja u vezi s razvojem HVU-a i vojnog školovanja u Hrvatskoj te doprinosom razvoju vojne doktrine i strateškog razmišljanja?  

Novi pripadnici Hrvatske vojske, kao i oni postojeći, moraju biti spremni prihvatiti i prilagoditi se novim taktikama i doktrinama kako bi bili spremni nositi se sa svim vrstama ugroza koje budućnost donosi. Puno puta govorio sam i naglašavao da jedini način kako to mogu postići jest stalno učenje, pripremanje, vježbanje i obučavanje jer je to jedini način da se prihvate nove taktike, doktrine i obrambeni sustavi. Ono što svi kadeti i pripadnici Hrvatske vojske znaju od prvog dana jest da proces obuke, usavršavanja i učenja nikad ne prestaje. Vojnički poziv neprestano evoluira i ako se želi biti aktualan i relevantan jedini način da se to ostvari jest stalan rad na poboljšavanju svojih sposobnosti i znanja jer se tako najbolje pomaže čitavom obrambenom sustavu da bude učinkovit i uspješan. Učenje i usavršavanje, razmjena ideja i iskustava nikad ne smije stati. 

Hrvatsko vojno učilište “Dr. Franjo Tuđman“ kao krovna institucija za vojno obrazovanje zajedno s našim Sveučilištem obrane i sigurnosti ima zadaću osigurati najviši stupanj znanja, sposobnosti i vještina kako bi sutra bili spremni odgovoriti na sve izazove suvremenog sigurnosnog okružja. Hrvatska je vojska  uvijek nastojala  stvoriti kvalitetne kadrove koji će u svakom trenutku biti spremni i na raspolaganju onda kad je to najteže. Kontinuirano radimo na unapređivanju procesa vojnog obrazovanja kako bismo bili uspješniji u planiranju, organizaciji i provedbi naših zadaća te domaćih i međunarodnih aktivnosti. Vrlo je važan segment i poboljšanje radnih uvjeta nastavno-smještajnih kapaciteta, prateće infrastrukture, specijaliziranih kabineta i laboratorija te sportskih i drugih sadržaja, na kojima smo radili i nastavljamo raditi. Cilj nam je omogućiti bolje radne uvjete kako bi svi polaznici, uz predanost i odlučnost, stjecali potrebna znanja i vještine za svoje dužnosti i daljnja napredovanja u službi, a nastavnici i svi ostali djelatnici bili motivirani za kreiranje novih metoda učenja u timskome radu. 

Hrvatsko vojno učilište jest i mora ostati mjesto gdje se stvaraju vrhunske vođe i stručnjaci, formiraju hrvatski vojni časnici i dočasnici s pozitivnim stavom i neraskidivim životnim sponama, koji su spremni suočiti se s današnjim sigurnosnim izazovima, ali i budućnosti te pridonositi sigurnosti naše zemlje i saveznika. Stoga, imajući na umu vrijednosti i odnose proistekle iz pobjedničkog Domovinskog rata, moramo udružiti svoja znanja u prihvaćanju i implementiranju novih znanja i modernih tehnologija u suočavanju i prevladavanju aktualnih izazova. Uvjeren sam da se možemo razvijati i rasti suočavajući se s neizvjesnostima i znam da nastavljamo dalje s još većim entuzijazmom.

---

General-bojnik Slaven Zdilar rođen je u Imotskom 30. listopada 1965. U obranu suvereniteta Republike Hrvatske uključio se na početku Domovinskog rata 1991. godine. Tijekom rata obnašao je odgovorne zapovjedne dužnosti u postrojbama i zapovjedništvima Hrvatske vojske: zapovjednik bojne, brigade, operativne grupe tijekom oslobodilačkih operacija. Poslije rata nastavlja raditi u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, obnašajući različite značajne i visoke dužnosti: načelnik Odjela pješaštva, Odjela za združenu doktrinu GS OSRH, zapovjednik Zapovjedno-stožerne škole “Blago Zadro”, načelnik Službe za razvoj, opremanje i modernizaciju MORH-a, načelnik stožera Zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske, zamjenik zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta, zapovjednik Ratne škole “Ban Josip Jelačić”, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta, zamjenik glavnog inspektora obrane, glavni inspektor obrane, zamjenik direktora RACVIAC – Center for Security Cooperation (međunarodna diplomatska misija). Od rujna 2023. godine obnaša dužnost zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”. 

Diplomirao je na Vojnoj akademiji kopnene vojske 1989. godine. Poslijediplomski studij završio je 1999. godine na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ratnu školu “Ban Josip Jelačić” završio je 2001. godine. Doktorirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2007. godine. Godine 2023. izabran je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta u interdisciplinarnom području znanosti. 

Autor je dviju znanstvenih knjiga, a u znanstvenim i stručnim časopisima objavio je više znanstvenih radova.  

U čin general-bojnika promaknut je 2015. godine. Za svoj rad više je puta odlikovan, nagrađivan i pohvaljivan. Za zasluge u OSRH odlikovan je Redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom Domovinskog rata te spomenicama domovinske zahvalnosti za 5, 10 i 25 godina. Nositelj je medalja: Oluja, Ljeto 95 i Iznimni pothvati.

---

RAZGOVARAO: Željko Stipanović; FOTO: Fotoarhiva HVU-a, Tomislav Brandt