Prema procjenama instituta SIPRI, od 2016. do 2020. ukupni je međunarodni promet u transferima važnijih oružnih sustava ostao otprilike jednak onom u razdoblju od 2011. do 2015.

Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) specijaliziran je, među ostalim, za izradu baza podataka povezanih s trgovinom naoružanjem i vojno-sigurnosnom opremom te obrambenim proračunima. SIPRI koristi isključivo javno dostupne izvore i što se tiče same informativnosti kao i relevantnosti podataka koje objavljuje, možemo ustvrditi da je riječ o impresivnom poslu. To ne iznenađuje kad se zna da sa SIPRI-jem surađuje niz vrhunskih stručnjaka i pedantnih statističara “unovačenih” širom globusa. No, nakon što je 15. ožujka objavljena nova baza podataka o međunarodnom transferu (trgovini) važnijih oružnih sustava, lako je zaključiti da su u Stockholmu napredovali s obradom, interpretacijom i prikazom podataka i da su ih uvelike osuvremenili. Podaci se sad jako dobro prikazuju vizualno, tj. tablicama, grafovima i infografikama, tako da je pregled onih osnovnih, sveobuhvatnih podataka “na prvu loptu” puno lakši i jednostavniji. S druge strane, i oni koji žele pojedinačne i detaljnije podatke i dalje im mogu lako pristupiti preko SIPRI-jeve web-stranice.

Koji su to sustavi?

U tekstualnom sažetku dobivenih rezultata izračunavanja međunarodnog prometa u transferima većih oružnih sustava, SIPRI se prvo fokusirao na petogodišnja razdoblja kako bi dao “stabilniji” pregled situacije. Od 2016. do 2020. međunarodni promet važnijim oružnim sustavima ostao je otprilike jednak onom u razdoblju od 2011. do 2015. (zapravo, 0,5 % manji). Međutim, tom su se činjenicom najviše okoristile ključne zapadne vojnoindustrijske sile, tj. SAD, Francuska i Njemačka. Ruski i kineski izvoz prilično je pao, no i onaj Ujedinjenog Kraljevstva. Rusiji su najviše štetile smanjene narudžbe iz Indije.

Prilikom izračunavanja međunarodnih transfera važnijih oružnih sustava SIPRI se ne služi ukupnim prihodima pojedinih tvrtki/zemalja, nego primjenjuje jedinstveni sustav koji naziva vrijednost pokazatelja trenda (Trend Indicator Value – TIV). TIV se odnosi na važnije konvencionalne oružne sustave u koje u širem smislu spadaju zrakoplovi, PZO sustavi, protupodmornički sustavi, oklopna vozila, topnički sustavi, motori, projektili, senzori, sateliti, brodovi te veće kupole za vozila i brodove. Temelji se na poznatim jediničnim proizvodnim troškovima osnovnog kompleta oružja i namijenjen je prikazivanju transfera svojevrsne vrijednosti vojnih resursa, a ne financijskoj vrijednosti transfera. Ako netko kupi rabljeni sustav, on dobiva 40 % vrijednosti TIV-a, a ako je sustav znatno obnovljen ili moderniziran, dobiva, primjerice, 66 %. Njemačka je 2009. isporučila Austriji šest novih aviona Eurofighter Typhoon. Jedan novi avion vrijedan je 55 milijuna TIV-a pa je ukupna vrijednost transfera iznosila 330 TIV-a. Te je godine Njemačka isporučila Čileu 43 rabljena tenka Leopard 2A4. Novi je takav tenk tad vrijedio četiri milijuna TIV-a, a rabljeni 1,6 milijuna, pa je vrijednost cijelog transfera označena sa 68,8 milijuna TIV-a.

Kupnja koja okreće sve

SAD može trljati ruke: u pet godina izvozio je oružje u 96 zemalja, a njegov udio u globalnom izvozu (TIV-u) iznosi čak 37 %. Najunosnije mu je tržište Bliski istok, posebno Saudijska Arabija, u koju je izvezao čak 24 % ukupne vrijednosti. Drugi je svjetski izvoznik Rusija sa 20 % globalne sume i glavnim kupcima Indijom, Kinom i Alžirom, no s padom izvoza od 22 %. Kina je tek peta, iza Francuske i Njemačke, a od nje najviše kupuju Pakistan, Bangladeš i Alžir. Općenito, u top-25 izvoznika u zadnjem petogodišnjem razdoblju iznimno su (više od 200 %) napredovali Južna Koreja i Indija, a Portugal nevjerojatnih 1020 %, no isključivo zbog prodaje svojih rabljenih aviona F-16 Rumunjskoj. Na listi top-25 najviše je pao izvoz Ukrajine (za 68 %) i Švedske (za 54 %).

Spomenutoj ravnoteži između dvaju petogodišnjih razdoblja sigurno nije pridonijela prošla, 2020. godina, u kojoj je u odnosu na 2019. zabilježen pad u međunarodnoj trgovini naoružanjem od 16 %. Zanimljivo je da SIPRI-jevi analitičari smatraju da krivnja za to nije samo na pandemiji koronavirusa i povezanoj globalnoj gospodarskoj krizi nego i na promjenama u odnosima kupaca i proizvođača, ciklusima nabave pojedinih zemalja i gospodarskim okolnostima koje nisu povezane s pandemijom. Primjerice, američki je izvoz 2020. bio veći nego u tri, a francuski nego u pet drugih godina iz razdoblja od 2011. do 2019.

S druge strane, Saudijska Arabija u petogodišnjem je razdoblju povećala uvoz za 61 % TIV-a, a Katar za 361 %. Turska je znatno povećala izvoz i smanjila uvoz, baš kao i Indija, čime su dvije zemlje potvrdile orijentaciju na jačanje domaće obrambene industrije. Međutim, samo jedna veća kupnja može preokrenuti takvu situaciju, npr. stalno najavljivana velika indijska nabava novih višenamjenskih borbenih aviona.

Pripremio: Domagoj VLAHOVIĆ

Ilustracije i grafike: SIPRI