Potkraj siječnja provedena je u Luksemburgu međunarodna vojna vježba Cyber Unity 25. Sudjelovali su predstavnici članica NATO-a i partnerskih zemalja: Hrvatske, Slovenije, Bugarske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Albanije, Kosova, Grčke i Armenije. Hrvatski predstavnici, pripadnici Zapovjedništva za kibernetički prostor, uspjeli su riješiti među prvima sve zadatke u jednom danu te osvojiti prva četiri mjesta u ukupnom poretku iako su za rješavanje bila predviđena dva radna dana

Cilj vježbe bio je testirati sposobnosti tehničke vojne skupine za brzi odgovor na kibernetičke incidente (Military Computer Emergency Response Team – MilCERT); unapređenje mehanizama obrane, odnosno tehničkih sposobnosti (mrežna forenzika, forenzika krajnje točke, lov na prijetnje, reverzni inženjering i sl.); uvježbavanje procedura dijeljenja informacija korištenjem NATO-ove platforme; komunikacija i suradnja unutar tima i s nadležnim zapovjedništvom te suradnja članica NATO-a i partnerskih zemalja.

Osim MilCERT-a, na vježbi je sudjelovalo i Pomorsko operativno središte (Military Operational Center – MOC). Njegova je zadaća koordinacija između Združenog operativnog središta i MilCERT-a. Članovi MOC-a raspravljali su u skladu sa zadanim scenarijem o postojećim kibernetičkim prijetnjama i načinu suočavanja s njima te su usmjeravali rad evaluirajući MilCERT-ova izvješća o stanju. Članovi Plavog tima, koji su uvježbavali obrambene kibernetičke sposobnosti, bili su u ulozi MilCERT-a. Podijeljeni u dvije ekipe, paralelno su rješavali jednak scenarij koji je postavio Crveni tim i organizator vježbe. Vježba je bila natjecateljska: timovima su predstavljeni zadaci u skladu s fazama napada, koji su, prema složenosti, vrednovani bodovima. 

Pripadnici ZzKP-a ističu kako je vježba zahtijevala veliku angažiranost. Pet dana sudionici su se susretali s različitim alatima za detekciju kompromitiranih segmenata mreže, brojnim pripremnim aktivnostima prije same vježbe te vrlo složenim zadacima vezano uz rješavanje incidenata tijekom vježbe. Scenariji su kreirani tako da nakon rješavanja pojedinog zadatka svaki sudionik ostvari određen broj bodova. Hrvatski predstavnici uspjeli su riješiti među prvima sve zadatke tijekom jednog dana te osvojiti prva četiri mjesta u ukupnom poretku iako su za rješavanje bila predviđena dva radna dana. Nakon rješavanja pripremnih zadataka, na red je došlo sudjelovanje na pravoj vježbi. Kreatori vježbe sudjelovali su kao Crveni tim, a predstavnici zemalja sudionica bili su podijeljeni u dva plava tima. Hrvatski su predstavnici bili u timu zajedno s Bugarskom, Sjevernom Makedonijom, Armenijom, Grčkom i Crnom Gorom. Na kraju možemo zaključiti kako je vježba odlično koncipirana: počevši od lakših dijelova pa do zadataka za koje je bilo potrebno uložiti veći napor. U svakom slučaju, važno je nastaviti sudjelovanje na vježbi jer daje odličan uvid u stručnu osposobljenost sudionika – pojedinačno, ali i u sklopu tima.

Tekst: Dolores Uroić Tončina; Foto: ZzKP