Ono što se dogodilo na Plitvicama bilo je naznaka svega što se događalo sljedećih godina, ali na kraju i naznaka pobjede jer je akcija Plitvice bila pobjednička akcija, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner naglasivši: “Zbog toga mi koji smo preživjeli, za razliku od Josipa Jovića i svih žrtava Domovinskog rata, imamo obvezu čuvati slobodu, neovisnost i demokraciju u Hrvatskoj…”

Komemorativnim skupom na Plitvicama 31. ožujka obilježena je 25. godišnjica akcije Plitvice i godišnjica pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića u toj akciji na Uskrs 1991. godine. Uz obitelj, prijatelje i suborce, na spomen-obilježje vijence su položili predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko kao izaslanik predsjednika Vlade RH te izaslanik Predsjednice RH, posebni savjetnik Ante Deur. Zajednički vijenac MUP-a, MORH-a i Ministarstva branitelja položili su ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar branitelja Tomo Medved i zamjenik ministra obrane Tomislav Ivić s izaslanstvima OSRH i Ravnateljstva policije. Predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata te predstavnici ostalih institucija također su položili vijenac.
Prisjećajući se događaja poznatog kao Krvavi Uskrs, predsjednik Sabora Željko Reiner rekao je da je ono što se dogodilo na Plitvicama bilo naznaka svega što se događalo sljedećih godina, ali na kraju i naznaka pobjede jer je akcija Plitvice bila pobjednička akcija. “Zbog toga mi koji smo preživjeli, za razliku od Josipa Jovića i svih žrtava Domovinskog rata, imamo obvezu čuvati slobodu, neovisnost i demokraciju u Hrvatskoj,” poručio je Reiner.
Prvi potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko u svom je obraćanju rekao kako žrtva Josipa Jovića ne smije biti uzaludna jer je ovaj mladić svoj život dao u borbi za neovisnost i samostalnost Hrvatske. “Josip Jović poginuo je za pravedan i častan cilj hrvatske suverenosti,” zaključio je Karamarko.
Posebni savjetnik Predsjednice RH Ante Deur naglasio je kako je Josipovo ime simbol hrvatskog otpora i spremnosti na žrtvu za slobodu domovine.
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić godišnjicu je nazvao danom ponosa i sjećanja. “Ovo mjesto u meni zaziva molitvu zahvale jer je na ovom mjestu zlo pokušalo ubiti slobodu i nadu,” rekao je ministar i dodao da je Josip Jović simbol slobode i nade za koju se trebaju boriti buduće generacije. Nazočne je pozdravio i zapovjednik akcije Plitvice umirovljeni general Josip Lucić koji je tom prilikom istaknuo da je ljubav prema domovini početkom 90-ih okupila dragovoljce iz cijele Hrvatske i svijeta te se ne smije dopustiti da žrtve padnu u zaborav. Na kraju komemoracije vojni ordinarij mons. Jure Bogdan predvodio je molitvu te rekao kako se na današnji dan prisjećamo svih koji su ugradili svoje živote u temelje hrvatske samostalnosti, slobode i neovisnosti.

Prva žrtva Domovinskog rata
Akcija na Plitvicama 31. ožujka 1991. bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvice i blokiranje državne ceste D1 koja je spajala sjever i jug zemlje. Akcija je izvedena u dva dijela, a u njoj su sudjelovale Jedinica za posebne namjene Rakitje i Antiteroristička jedinica Lučko, koja je kao prethodnica zauzela Koranski most i osigurala ulazak policijskih snaga u Nacionalni park.Toga dana u ranim jutarnjim satima snage Ministarstva unutarnjih poslova krenule su glavnom prometnicom prema hotelu Jezero gdje su njihova vozila iz zasjede napali pobunjeni Srbi. Pritom je, nažalost, na kraju akcije poginuo 22-godišnji Josip Jović, pripadnik Jedinice za posebne namjene Rakitje, a devet policajaca je ranjeno. Pobunjenici su na Josipa Jovića pucali iz pošte te su ga pogodili u dio tijela koji nije bio zaštićen pancirkom i on je preminuo prije dolaska u bolnicu. Josip Jović prva je žrtva Domovinskog rata i prvi poginuli redarstvenik koji je dao svoj život u borbi za samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku. Sukob je trajao nekoliko sati, a pobunjenici su bili prisiljeni na povlačenje.

Maraton, biciklistička tura i pješačenje
U spomen na prvog poginulog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića i akciju Plitvice, Udruga SJP ”Grom” sedmi je put organizirala Ultramaraton dug 87 kilometara zatvorenog tipa od Karlovca do Plitvica za članove Udruge iz Karlovačke županije, a pridružili su im se hrvatski branitelji-dragovoljci iz Domovinskog rata i policijski službenici MUP-a. Polaznici Policijske škole Josipa Jovića, nastavnici i policijski službenici Policijske akademije odvozili su biciklističku turu dugu 150 kilometara. Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata podružnica Rab u koordinaciji s dragovoljcima Senja i Otočca četvrtu godinu za redom pješačili su od Otočca do Plitvica u čast prvom poginulom redarstveniku Josipu Joviću.

P. Kostanjšak, Foto: J. Kopi