Republiku Hrvatsku na vježbi Anakonda-16 predstavljalo je 258 pripadnika OSRH, a sudjelovali su s pedeset vojnih vozila, od čega 15 vozila Patria. “Oružane snage RH sudjelovanjem u vježbi još su jednom pokazale svoju spremnost i sposobnost djelovanja u međunarodnom okruženju zajedno sa saveznicima i partnerima,” rekao je načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov

Vježba Anakonda-16 koja se od 7. do 17. lipnja održavala na devet vojnih poligona širom Poljske i okupila više od 31 000 pripadnika oružanih snaga iz 23 zemlje bila je u zadnjih nekoliko godina najveća vježba američkih snaga u Europi te najveća združena vježba i najveća vježba održana u Poljskoj od 1989. godine. Anakonda, po svojem scenariju obrambena vježba, bila je organizirana kao odgovor na suvremene prijetnje sigurnosti, demonstracija jedinstva i solidarnosti te test sposobnosti i spremnosti na aktualne prijetnje. U vježbu su bile uključene sve sastavnice oružanih snaga: kopnena vojska, zrakoplovstvo, mornarica, specijalne snage, a scenarij je prvi put uključivao i cyber obranu.
Republiku Hrvatsku predstavljalo je 258 pripadnika OSRH, a sudjelovali su s pedeset vojnih vozila, od čega 15 vozila Patria, koja su put od Hrvatske do Poljske prešla željeznicom. Sudjelovanjem u vježbi Oružane snage RH još su jednom pokazale svoju spremnost i sposobnost djelovanja u međunarodnom okruženju zajedno sa saveznicima i partnerima.

Tijekom vježbe Poljsku je posjetio načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov te obišao dio naših pripadnika na poligonu “Drawsko Pomorskie”. Za Hrvatski vojnik odgovorio je na nekoliko pitanja o iskustvima iz Poljske, važnosti vježbe Anakonda te hrvatskom sudjelovanju.

Kolika je važnost vojne vježbe Anakonda-16, promatrajući je kroz prizmu NATO saveza?
Vojna vježba Anakonda tradicionalna je vježba poljskih Oružanih snaga koja se provodi svake dvije godine, a ove godine to je i najveća vježba američkih snaga u Europi te najveća združena vježba održana u zadnjih nekoliko godina. Na vježbi je od 7. do 17. lipnja na poljskim vojnim poligonima i vježbalištima sudjelovalo više od 31 000 pripadnika oružanih snaga (kopnene vojske, zrakoplovstva, mornarice i specijalnih snaga), oko 3000 vojnih motornih vozila, više od 100 vojnih zrakoplova i 12 vojnih brodova iz 23 članice NATO-a i partnerskih zemalja.
Organizirana je kao odgovor na suvremene sigurnosne prijetnje, kao demonstracija jedinstva i solidarnosti članica NATO saveza, kao test sposobnosti i spremnosti kolektivne obrane te brzog odgovora na potencijalne ugroze. Scenarij je bio obrambenog karaktera, a njime je provjerena sposobnost vođenja združenih operacija i angažiranja velikog broja vojnika iz mnogih članica NATO saveza i Partnerstva za mir.
Cilj vježbe bio je integrirati multinacionalne snage i staviti ih pod jedinstveni sustav zapovijedanja i nadzora, primijeniti ih u provedbi obrambenih operacija i stvoriti uvjete za uvođenje savezničkih snaga u borbene operacije, a ovom vježbom Savez je pokazao da je sposoban djelovati zajedno i jamčiti obranu svake svoje članice.

Što sudjelovanje u vježbi znači za Oružane snage RH?
Oružane snage RH sudjelovanjem u vježbi još su jednom pokazale svoju spremnost i sposobnost djelovanja u međunarodnom okruženju zajedno sa saveznicima i partnerima. Naše Oružane snage brojčano su male, ali kvalitetno opremljene, spremne i sposobne provesti svaku zadaću koja se pred njih postavi. Sudjelujući u mirovnim operacijama, međunarodnim vježbama, te neprekidnim organizacijskim prilagodbama, opremanjem i modernizacijom u skladu s mogućnostima, Oružane snage RH kontinuirano dokazuju da su se uspješno integrirale u NATO savez.
Važnost međunarodne vojne vježbe Anakonda-16 jest u tome što su Oružane snage RH prvi put na vježbu uputile kontingent snaga – manevarsku postrojbu koja je uza se imala elemente borbene i servisne potpore te pripadnike u svim segmentima zapovijedanja i nadzora vježbe.
Možete li ukratko rezimirati vježbu i postignuća naših sudionika?
Pripadnici Oružanih snaga RH dostojno su predstavljali našu domovinu u vježbi, rame uz rame s pripadnicima oružanih snaga savezničkih i partnerskih zemalja.
Mehaniziranoj satniji Gromova na vojnom poligonu “Orzysz” bio je pridodan američki vod, jedan vod iz Gromova bio je u sastavu američke satnije, a unutar američke bojne imali smo svoje stožerne časnike. Time je izravno provjerena interoperabilnost na svim razinama, od voda do bojne.
Vod za dekontaminaciju Bojne NBKO na vojnom poligonu “Żagań” bio je u sastavu slovenske satnije, a ona je bila u sastavu poljske bojne.
Pripadnici Zapovjedništva za potporu odradili su golem posao logističke pripreme svih uvjeta za život i rad ne samo hrvatskih snaga, nego su pružili pomoć američkim snagama na vojnom poligonu “Orzysz”, za koje su istovarile i prenijele više od 350 tona kontejneriziranog tereta. Za svoj su rad od američkih saveznika dobili same pohvale.
Pripadnici Pukovnije Vojne policije djelovali su u sastavu multinacionalnih snaga VP-a iz Poljske, Češke, Slovačke i Sjedinjenih Američkih Država.
Tim za specijalne operacije (SOTU) Zapovjedništva specijalnih snaga bio je u sastavu poljskih specijalnih snaga.
Ovim želim reći da su naše snage u složenom međunarodnom okruženju pokazale visoku razinu kompatibilnosti i interoperabilnosti s pripadnicima oružanih snaga drugih članica NATO saveza.

Možete li dati usporedbu naših Oružanih snaga te savezničkih i partnerskih snaga s obzirom na razinu sposobnosti i uvježbanosti?
Pripadnici Oružanih snaga RH po svojoj su spremnosti i sposobnostima apsolutno ravnopravni s kolegama iz savezničkih i partnerskih zemalja. Naši pripadnici izvrsno se prilagođuju novim zahtjevima i izazovima, prije svega svojom marljivošću i upornim radom. Tijekom dvadeset pet godina Oružane snage profilirale su se u kvalitetnu i cijenjenu instituciju jer su upravo neprekidna izobrazba i obuka prepoznate kao jedna od najvažnijih poveznica u lancu razvoja ljudskih potencijala.
Sustav obuke stalno se prilagođuje s ciljem održavanja spremnosti za provedbu Ustavom i zakonima dodijeljenih zadaća Oružanih snaga, kao i za sudjelovanje u međunarodnim operacijama potpore miru. U tom se smislu u potpunosti primjenjuju NATO-ovi standardi u procesu pripreme, organizacije, provedbe vježbi, kao i njihova ocjenjivanja, čime se stječu i razvijaju sposobnosti i vještine za provedbu zadaća. Posebna se pozornost usmjerava na obuku i uvježbavanje u procesu održavanja i uporabe postojećeg i novog naoružanja i vojne opreme.
Naši su ciljevi ulaganje u ljude i u što bolju tehniku jer samo sposobni, dobro uvježbani vojnici i raspoloživa tehnika omogućuju ostvarivanje zadaća. Kako bismo u tim okvirima bili još uspješniji, logično je da će i nadalje naglasak biti prije svega na ljudima, koji će onda biti osposobljeni i motivirani da raspoloživom ispravnom i održavanom tehnikom provode svoje zadaće. Naravno da bih kao načelnik Glavnog stožera bio sretniji da možemo ulagati puno više u sve segmente Oružanih snaga, ali trenutačno smatram da prije svega moramo biti realni i onim što imamo na raspolaganju upravljati na najbolji mogući način. I to je ono na čemu inzistiram.

Kakvi su planovi nakon vježbe Anakonda-16?
Sva opažanja zabilježena u vježbi, bilo da su pozitivnog ili negativnog karaktera, potrebno je raščlaniti do najsitnijeg detalja te ih u obliku naučenih lekcija ugraditi u sustav obuke i uvježbavanja pripadnika i postrojbi. Upravo u tomu jest bit sudjelovanja u takvoj vrsti vježbe. Prikupiti iskustva, provjeriti dostignute razine sposobnosti, usporediti naše sposobnosti sa sposobnostima saveznika i partnera te na temelju toga izraditi nove planove obuke i vježbi u koje će biti ugrađena iskustva stečena na vježbi Anakonda-16.
Bitno je naglasiti da Oružane snage RH danas redovito provode združene vježbe čija je jedna od najvažnijih karakteristika bojno gađanje te izgradnja sposobnosti za provedbu kinetičkih operacija.

Tekst: Lada Puljizević, Snimio: Branimir Gaćina Bilin