Duhovnost: Uznesenje Marijino na nebo – Velika Gospa

Isus Krist nije uzeo svoju presvetu Majku Mariju odmah sa sobom u nebo, jer je htio da ona bude još jedno vrijeme utjeha kršćanima. No, u Mariji je neprestano gorjela čežnja da se na nebu što prije združi sa svojim Sinom. Gospodin joj je uslišao molitvu i po anđelu navijestio čas blaženog preminuća….

Povijesni je korijen ove svetkovine posveta crkve u čast Majci Isusovoj u Jeruzalemu koja se slavila 15. kolovoza od sredine V. stoljeća. Kršćani istoka nazvali su ga Usnuće BDM (Blažene Djevice Marije), u smislu smrti kao rođendana za vječni život. Kršćani Rima slavili su Rođendan svete Marije s istim duhovnim sadržajem na isti dan od sredine VII. stoljeća. U Gregorijanskom sakramentaru pape Hadrijana ovaj se blagdan zove Uznesenje svete Marije, a u misnoj molitvi istaknuta je vjera da Isusova Majka jest završila tijek zemaljskog života, ali smrt nad njom nema onakvu moć kakvu ima nad tijelom ostalih smrtnika.

Najstarija crkvena predaja kaže da je Majka Božja poslije Isusova uzašašća živjela na zemlji još 25 godina, prvo u Jeruzalemu, a poslije ju je sveti Ivan apostol odveo u Efez. Život je provodila u molitvi i razmatranju o proživljenim otajstvima. Usto je kao Majka Crkve savjetovala, tješila apostole i prvu kršćansku zajednicu, poticala ih na ustrajnost, strpljivost i odanost u vjeri u Krista koji ih čeka na nebu.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. i tom je prigodom potaknuo teologe i propovjednike da ovu istinu vjere povezuju s istinom o uskrsnuću tijela, te pokazuju uzvišeni poziv čovjeka kao tjelesnog i duhovnog bića u nebesku slavu. U dogmatskoj buli o uznesenju Marijinu piše: “Vlašću Gospodina našega Isusa Krista te blaženih apostola Petra i Pavla i svojom vlastitom: proglašujemo, objavljujemo i određujemo da je božanski objavljena istina da je bezgrešna i uvijek Djevica Marija Bogorodica – nakon završena tijeka zemaljskog života – dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu.”

Marija je dušom i tijelom uznesena na nebo, jer je Majka Božja, a to je njezina najveća odlika. Uznesena je i jer je bezgrešna djevičanska Majka, te da primi plaću i krunu svojeg života. Tako Sin Božji svojoj Majci daje prijestolje neba, jer mu je njegova Majka tako spremno dala prijestolje svojeg srca. Presveto Trojstvo uistinu je božanski nagradilo njezinu vjernost i odanost za vrijeme njezina zemaljskog života. A sasvim je dolikovalo da tijelo Bezgrešne Djevice Marije Majke Božje, koja ni na koji način nije iskusila grijeha, ne zahvati zakon raspadanja.

Marijinim uznesenjem na nebo i čovječanstvo je isplatilo svoj dug nebesima. Sin je Božji bio na zemlji i postao posrednikom po kojem smo Bogu dali dužnu zadovoljštinu. A Marija je zauzvrat otišla u Božja nebesa i postala posrednica po kojoj Bog daje milost ljudima. Tako se Marijinim uznesenjem povezalo nebo i zemlja, nastao je međusobni život, prostrujale su milosti i molitve. Stvorena je jedinstvena zajednica, jedno općinstvo svetih po Kristu posvećenih.

Pripremio Željko Stipanović