Cijena koju smo mi platili prevelika je i naša je zajednička odgovornost da uvijek povijesnu istinu prenosimo dalje, na nove generacije, koje trebaju biti svjesne na koji se način stvarala moderna hrvatska država, čulo se u Hrvatskom pomorskom muzeju Split na Državnom stručnom skupu o Hrvatskoj ratnoj mornarici u Domovinskom ratu

U Hrvatskom pomorskom muzeju Split održan je u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje 19. i 20. travnja 2022. godine Državni stručni skup o Domovinskom ratu za učitelje i nastavnike povijesti, čija je tema bila Hrvatska ratna mornarica u Domovinskom ratu. Za više od 70 okupljenih profesora pristiglih iz cijele zemlje dvodnevni je skup ponudio brojna zanimljiva, stručna predavanja znanstvenika i povjesničara kao i iznimno vrijedna izlaganja sudionika ratnih događanja, koji su se kao svjedoci turbulentnih vremena s početka devedesetih prisjetili nastanka i razvoja Hrvatske ratne mornarice te bitaka vođenih u Domovinskom ratu.

Skup je započeo izlaganjem Stjepana Bernadića, umirovljenog časnika Hrvatske vojske i jednog od osnivača HRM-a, ratnog zapovjednika Odjela za podmorska djelovanja HRM-a, koji je govorio o stvaranju i prvim borbenim djelovanjima Zapovjedništva i postrojbi HRM-a. “Protivnička mornarica je od lipnja 1991. funkcionirala po ratnom režimu i bila je raspoređena po taktičkim grupama. S njima smo se morali obračunati kako bismo osigurali sigurnost plovidbe, a tadašnja je vojna doktrina JNA nalagala da se ljudima koji žive na ovom području, uz obalu i na otocima, životni uvjeti uslože do granica preživljavanja,” prisjetio se Bernadić podsjećajući kako se, premda tad nije imao opreme i naoružanja, HRM svim snagama borio da dođe do ratnih sredstava kojima će se suprotstaviti protivničkoj mornarici na Jadranu.

Željko Seretinek, nekadašnji zapovjednik Pokretne obalne Topničke baterije, danas umirovljeni pukovnik HRM-a, autor knjiga i filmova o počecima Domovinskog rata i obrani Jadrana, u svojem se izlaganju Bitka za Jadran: razbijanje pomorske blokade jadranskog plovnog puta 14. – 16. studenoga 1991., osvrnuo na vrijeme u kojem se šačica ljudi velikog srca improviziranim torpedima i topovima iz Drugog svjetskog rata odvažila suprotstaviti najmodernije opremljenim brodovima iz flote JNA. “Od 14. studenoga do potpisanog primirja, koje je nastupilo 16. studenoga u 18:00 sati, mi branitelji hrvatskog Jadrana pogodili smo ukupno osam brodova JRM-a i oborili dva neprijateljska aviona. Iako je neprijatelj po našim položajima ispalio nekoliko puta više projektila nego mi po njegovim brodovima i avionima, najviše zahvaljujući Božjoj pomoći, ni jedan od hrvatskih branitelja nije bio pogođen,” rekao je Seretinek. O razbijanju pomorske blokade 1991., premda je bilo iznimno važno, javnost tad nije saznala brojne detalje zato što se ono vremenski poklopilo s herojskom borbom, žrtvom i slomom obrane Vukovara. O tom vremenu Seretinek bilježi: “Dok je na kopnenom dijelu Hrvatske neprijatelj svojim postrojbama ulazio u Vukovar i držao pod okupacijom jednu trećinu Republike Hrvatske, na Jadranu je njegova mornarica podvita repa izvlačila pogođene brodove na remont u Boku kotorsku.”

Skup u Splitu bio je prilika i za projekciju dokumentarnog filma Škverani za domovinu, nastalog 2021. u produkciji Muzeja Domovinskog rata u Splitu u suradnji s AVS Broadcastom i Mamosa Ltd. Uz prisjećanja brojnih svjedoka događanja, napravljen “u čast i slavu poginulim škveranima u Domovinskom ratu”, film čiji scenarij potpisuje Maruša Stamać, a superviziju Matej Gabrilo, otkriva priču o ratnim događanjima u Splitu 1990-ih, procesu osnivanja Škverskog bataljuna, kao i opremi i naoružanju koje je tih godina za potrebe Hrvatske vojske izrađivano u splitskom škveru – od procesa proizvodnje, načina izrade, tehničkih karakteristika i okolnosti nastajanja do korisnosti i važnosti koje je imalo u stvarnim ratnim uvjetima.

U okviru skupa, o sjećanjima na admirala Svetu Leticu, prvog zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, govorio je njegov sin Ante Letica; Branka Teklić izlagala je o muzejskoj pedagogiji u korelaciji sa školskim kurikulom na primjeru odora iz fundusa Hrvatskog pomorskog muzeja Split vezanih uz stvaranje Hrvatske ratne mornarice, dok je Igor Jovanović govorio o Hrvatskoj ratnoj mornarici u kolektivnoj memoriji grada Pule. O vojno-mornaričkom djelovanju na Jadranu do proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 8. listopada 1991. govorio je povjesničar Stjepan Lozo; Željko Primorac izlagao je o Hrvatskoj ratnoj mornarici i izazovima koji stoje pred njom u XXI. stoljeću, a govoreći o primjerima dobre prakse u školama Toni Rajković izlagao je o ustroju i djelovanju Hrvatske ratne mornarice od osvajanja skladišta i zarobljavanja plovila do potpunog preuzimanja inicijative na Jadranu s naglaskom na Boj u Splitskom kanalu. Uz stručno vodstvo ravnatelja Hrvatskog pomorskog muzeja Split profesora Ljubomira Radića, sudionici skupa upoznali su se s postavom Muzeja, a tijekom drugog dana su uz stručno vodstvo obišli pomorsku luku Loru.

Zaključak skupa održanog u Splitu, ali i povod za željno iščekivanje budućih ovakvih događanja, sažeo je izaslanik splitsko-dalmatinskog župana Tomislav Đonlić rekavši: “Potrebno je da profesori povijesti prenose znanja o ovim temama mladim ljudima i novim generacijama, u spomen i sjećanje na sve one koji su pridonijeli da se Hrvatska obrani i danas bude slobodna. Cijena koju smo mi platili prevelika je i naša je zajednička odgovornost da uvijek, i kroz ovakve događaje, čuvamo tu uspomenu – i, što je još važnije, da povijesnu istinu prenosimo dalje, na nove generacije, koje trebaju biti svjesne na koji se način stvarala moderna hrvatska država.”

---

Otvarajući 15. u nizu skup za učitelje i profesore povijesti posvećen temama iz Domovinskog rata koji organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, ravnateljica Agencije Dubravka Brezak Stamać istaknula je važnost takvih događanja i njihova redovitog održavanja upravo s nastavnicima koji povijesnu istinu i činjenice pronose dalje, u školama, i pred novim generacijama te se na taj način stvara kultura sjećanja na noviju hrvatsku povijest u kojoj je stvarana domovina. Hrvoje Knežević, djelatnik Agencije za odgoj i obrazovanje, organizator i moderator skupa, naglasio je kako je svaki od dosadašnjih 15 skupova bio vezan uz tematiku Domovinskog rata. “Svake godine u fokusu su nam bile druge teme i sadržaji vezani uz određene bitke, postrojbe, djelovanja. Na skupovima uvijek nastojimo obraditi teme sa znanstvenog stanovišta, ali i čuti iskustva onih koji su u vojnim akcijama sudjelovali, dok primjerima dobre prakse predstavljamo kako su profesori i nastavnici povijesti implementirali gradivo o Domovinskom ratu u nastavu povijesti.”

---

Idealno okruženje temama skupa dao je prostor Hrvatskog pomorskog muzeja Split, koji u svojem fundusu čuva i izlaže brojne predmete vezane uz Hrvatsku ratnu mornaricu i događaje iz Domovinskog rata. Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja Split, otvarajući skup rekao je kako su Muzej i napore njegovih djelatnika prepoznali umirovljeni časnici ratnog HRM-a pa su zato mnogi darovali svoje odore, znakovlje, fotografije, odlikovanja i osobne predmete koji su sad važan dio fundusa.

---

 

Tekst i foto Lada Puljizević