U trenutku zaključenja ovog broja Hrvatskog vojnika borbe u napadnutoj Ukrajini, nažalost, još uvijek traju. EU, NATO, njihove punopravne članice te niz saveznika i partnera osudili su agresiju te na različite načine podupiru zemlju koja se brani

U četvrtak, 24. veljače 2022., u ranim jutarnjim satima, ruska vojska napala je Ukrajinu iz više pravaca i to kopnom, morem, zrakom, kao i u kibernetičkom prostoru. U trenutku zaključenja ovog broja Hrvatskog vojnika borbe, nažalost, još uvijek traju. Pogibaju vojnici, ali i civili, pa čak i mala djeca, uništavaju se razni objekti i infrastruktura, a prema zemljama zapadno od Ukrajine kreće se sve više izbjeglica. Međutim, slobodni i demokratski svijet, većinom okupljen u organizacijama kao što su Europska unija i Sjevernoatlantski savez, jednodušno je osudio agresiju na suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Ukrajine. Bez izravnog uključivanja u sukob, EU, NATO, njihove punopravne članice uključujući Hrvatsku te niz saveznika i partnera na različite načine podupiru Ukrajinu koja se brani te sankcioniraju Rusiju ponajprije utječući na njezine gospodarske interese.

Odgovorna članica NATO-a

Istog dana Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacrt prijedloga Odluke o deklariranju Oružanih snaga Republike Hrvatske u okviru združenih snaga visoke spremnosti iz sastava Snaga za brzi odgovor NATO-a. Ministar obrane Mario Banožić podsjetio je kako je Odluka o uspostavi Snaga za brzi odgovor NATO-a usvojena još 2002. godine na samitu NATO-a u Pragu, a na samitu NATO-a u Walesu 2014. godine usvojena je Odluka o uspostavi Združenih snaga visoke spremnosti NATO-a. Dodao je kako je razina spremnosti snaga u stupnju pripravnosti unutar nekoliko dana. “Republika Hrvatska je radi doprinosa euroatlantskoj sigurnosti prepoznala važnost aktivnog sudjelovanja u Združenim snagama visoke spremnosti te u skladu s mogućnostima deklarira snage za njihov sastav. Stoga je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske 2015. godine Hrvatski sabor donio Odluku o mogućnosti angažiranja snaga u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava Snaga za brzi odgovor NATO-a,” rekao je ministar Banožić.

“U Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru Oružanih snaga provedena je raščlamba mogućnosti deklariranja snaga. U skladu s tim, ovom Odlukom predlaže se deklariranje do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske za angažiranje u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava Snaga za brzi odgovor NATO-a u 2022. i 2023. godini,” istaknuo je ministar. Deklariranje je u skladu s nacionalnim interesima Republike Hrvatske, kao odgovorne članice NATO-a koja nastavlja graditi međunarodnu vjerodostojnost te aktivno pridonosi kolektivnoj obrani Saveza i sigurnosti euroatlantskog područja.

Idućeg dana, 25. veljače, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OSRH Zoran Milanović sudjelovao je na izvanrednom sastanku šefova država i vlada NATO saveza koji je sazvan zbog ruske agresije na Ukrajinu. Uoči sastanka, koji se održavao online, predsjednik Milanović rekao je kako na sastanak odlazi sa stavom koji je prethodnog dana dao u priopćenju, odnosno kako će Republika Hrvatska kao članica NATO-a i Europske unije postupati u ovoj situaciji u okviru svojih obveza.

”Naša je uloga da kao saveznici, u Savezu sjevernoatlantskog ugovora, budemo lojalni svojim saveznicima. Da s humanitarne, ljudske i diplomatske strane učinimo sve što je u ovom trenutku moguće. I da budemo svjesni da smo zemlja zapada, zapadne kulture i civilizacije. I da smo zato u NATO savezu. Nismo slučajno u NATO-u,” rekao je Predsjednik.

”Hrvatski narod jako dobro zna…“

”Sama namjera da se vojnim pohodom pokuša pokoriti čitav jedan narod kako bi se osujetilo njegovo neotuđivo i suvereno pravo da slobodno odlučuje o svojoj sudbini zaslužuje našu najoštriju osudu. Hrvatski narod jako dobro zna što znači izboriti se za demokraciju i samostalno odlučivati o svojoj sudbini. Jako dobro zna što znači biti žrtva teritorijalnih posezanja te braniti i obraniti svoju domovinu od nadmoćnijeg agresora. Jako dobro zna što znači računati na podršku međunarodne zajednice i konačno izboriti se za svoju slobodu. Stoga za Hrvatsku dileme nema. Hrvatska može biti samo na strani demokratske, suverene i napadnute Ukrajine, na strani pravde, mira i slobode. A Rusiju, a osobito ruski narod, pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod, koji je već izazvao previše nedužnih žrtava i golema razaranja, i da se vrati politici razuma i dijaloga,” rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković 28. veljače otvarajući 104. sjednicu Vlade. Tom prilikom donesen je paket mjera i informacija o prihvatu i zbrinjavanju izbjeglica iz Ukrajine te dodatnoj pomoći koju će Hrvatska u nadolazećem razdoblju pružiti Ukrajini.

Ministar obrane Mario Banožić istaknuo je kako će Republika Hrvatska, sukladno zaprimljenim zahtjevima s ukrajinske strane, u Ukrajinu poslati pješačko naoružanje i zaštitnu opremu u vrijednosti od 124 milijuna kuna. “Ministarstvo obrane u suradnji s Glavnim stožerom Oružanih snaga RH, obradilo je zaprimljene ukrajinske zahtjeve i došlo do konačnog popisa određene opreme. Prije svega, riječ je o puškostrojnicama i strojnicama s pripadajućim streljivom u kalibru koji je zatražila ukrajinska strana,” rekao je ministar obrane i dodao kako se uz naoružanje isporučuje i određena količina zaštitne opreme. Naglasio je kako Republika Hrvatska kao članica NATO-a nastavlja promicati poruku jedinstva i suradnje. “Sve procedure koje su u tijeku donosimo na Vladi Republike Hrvatske uz sve potrebne suglasnosti predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora,” zaključuje ministar.

Tekst: OJI