U Muzeju Domovinskog rata Karlovac-Turanj otvorena je 23. listopada izložba 129. brigada HV-a Karlovac. Autor izložbe i kustos Juraj Horvatin napomenuo je kako je otvorena na samu obljetnicu ustrojavanja Brigade, a moći će se razgledati do 25. veljače sljedeće godine

Muzej Domovinskog rata Karlovac-Turanj domaćin je izložbe fotografija i brojnih predmeta koji svjedoče o ratnom putu 129. brigade. Realizacija izložbe potpomognuta je sredstvima Ministarstva kulture i medija te Grada Karlovca. Organizirana je na prijedlog Miroslava Rade, predsjednika Udruge pripadnika 129. brigade Hrvatske vojske Karlovac, u suradnji s članovima Udruge Milanom Malešom, Nenadom Antonovićem i Zdenkom Barjakovićem. Izložba je uistinu impresivna i svjedoči o teškim, ali ponosnim danima Domovinskog rata. Na otvaranju je, uz organizatore izložbe – pripadnike 129. brigade, te zainteresirane posjetitelje, bila i zamjenica gradonačelnika Karlovca Ivana Fočić te zamjenica županice Vesna Hajsan Dolinar. Izložba sadrži fotografije pripadnika, položaja i aktivnosti 129. brigade HV-a iz vremena njezina postojanja i djelovanja 1991. i 1992. godine, počevši od postrojavanja i svečane prisege, preko različitih borbenih položaja, pa sve do ljeta 1992., kad je demobilizirana.

Naša Brigada

Prikazane su različite ustrojstvene jedinice Brigade, suradnja s drugim postrojbama HV-a, aktivnosti utvrđivanja položaja, nadziranja važnih komunikacija, vojne vježbe i borbeni položaji u obrani Karlovca i Republike Hrvatske. Nisu izostavljene ni svakodnevne obveze, poput redovitog održavanja naoružanja ili pripreme hrane. Prikazane su različite aktivnosti pripadnika Brigade održane 1992. godine, nakon sklapanja Sarajevskog primirja, poput turnira u šahu, glazbenih nastupa Bećara 129. brigade, te uskršnjeg koncerta u Domu HV-a Zrinski u organizaciji Brigade. U težnji za prisjećanjem na normalan civilni život, izložba sadrži i fotografiju glumaca Gradskog kazališta Zorin dom koji su na bojišnici izvodili predstavu za pripadnike Brigade u vrijeme primirja.

Fotografije prikazuju i tragediju, razaranja i stradanja koja su neizostavan dio rata, ali i brigu pripadnika Brigade o svim ranjenim i stradalim pripadnicima. Fotografije obilaska ranjenika u bolnici, posljednjih ispraćaja te susreta invalida i ranjenika HV-a na Jadranu sastavni su dio izložbe. Osim fotografija, izložena je i zastava 129. brigade HV-a, odlikovanja Brigade te svi ostali predmeti i dokumenti koji pod zajedničkim nazivom Naša Brigada svjedoče o djelovanju Udruge pripadnika ove postrojbe. Miroslav Rade podsjetio je kako je Brigada ustrojena 23. listopada te je stoga želja organizatora bila da upravo na taj dan izložba bude i otvorena.

“U jednom trenutku 129. brigada držala je na karlovačkom bojištu najdulju crtu bojišta u cijeloj Hrvatskoj, koja se protezala od Turnja sve do Šišljavića, rijekama Koranom i Kupom, nizvodno od Karlovca”, rekao je predsjednik Udruge te dodao: “Kroz Brigadu je prošlo više od četiri tisuće pripadnika, a 28 ih je, nažalost, izgubilo život. Najveći gubitak koji je Brigada imala bio je 8. studenog 1991. godine, kada je u raketiranju aviona JNA došlo do pogibije 17 branitelja u Draganićkim Mrzljakima, što također redovito obilježavamo. Za 30. obljetnicu Brigade napravili smo izložbu na Šetalištu dr. Franje Tuđmana u duljini od 129 metara. Dijelove te izložbe predstavit ćemo u sljedećih nekoliko mjeseci u Muzeju Domovinskog rata ovdje na Turnju i sve zainteresirane pozivam da je posjete.”

Ratni put Brigade

Dana 16. listopada 1991. godine Glavni stožer HV-a dostavlja zapovijed za žurni početak mobilizacije i ustrojavanja 129. brigade. Nositelj ustrojavanja i mobilizacije je Petar Kušeček, djelatnik Štaba TO i NZ Karlovac. Zadaća je uspješno izvršena 23. listopada, kada je provedena mobilizacija Zapovjedništva Brigade, 3. bojne s područja Ozlja, zapovjedništva 1. i 2. bojne te zapovjedništva ostalih nižih ustrojbenih sastavnica Brigade, a 24. listopada mobilizirano je ljudstvo 1. i 2. bojne. Za zapovjednika Brigade imenovan je pukovnik Zvonimir Županić. Do kraja listopada Brigada je popunjena ljudstvom više od 80 posto, a popunjavanje je izvršeno u vrlo kratkom roku unatoč otežanim ratnim uvjetima.

Najveća tragedija Brigade dogodila se 8. studenog 1991. U ranim popodnevnim satima avioni JNA raketirali su barake Vodoprivrede u Draganićkim Mrzljakima, gdje su bili smješteni pripadnici Brigade koji su bili na obuci prije upućivanja na prvu crtu obrane. Od posljedica raketiranja poginulo je 17 pripadnika 1. satnije 2. bojne, a 12 ih je ranjeno. Zbog navedenih događaja smjena postrojbi na Turnju umjesto 8. studenog izvršena je četiri dana kasnije. Pripadnici Brigade držali su obranu Turnja od 8. do 20. studenog. Obranu tada ponovno preuzima 110. brigada, a 2. bojna 129. brigade razmještena je u pričuvu u selu Vodostaju. U noći 20./21. studenog ulaskom postrojbi Brigade u Gornje Mekušje znatno je proširen mostobran na desnoj obali Korane te je spojen s mostobranom na Turnju. Uspjeh ulaska u Gornje Mekušje to je veći zato što je zahvaljujući odličnom radu izvidnika ostvaren bez ispaljenog metka i bez ijednog poginulog ili ranjenog pripadnika Brigade.

Postrojbe 129. brigade napadale su vojarnu JNA u Mekušju tri puta: 24. studenog, 8. prosinca, te 31. prosinca, ali taj je zadnji napad prekinut na zahtjev UNPROFOR-a. Težišna zadaća Brigade bila je obrana crte čija je duljina u najvećem rasponu iznosila 33 kilometra, od sela Šišljavića na rijeci Kupi do sela Markušića ili Donjeg Velemerića na rijeci Korani. Tijekom ožujka 1992. provedena je djelomična demobilizacija Brigade. Od 13. do 31. srpnja 1992. demobilizirana je u potpunosti te prelazi u pričuvu, osim mobilizacijske jezgre. Brigada 15. prosinca 1992. prestaje postojati i briše se iz knjige formacije HV-a. Velik je broj pripadnika nastavio i dalje časnu zadaću obrane domovine i grada u sklopu 110. brigade i u drugim postrojbama. Život je na oltar domovine položilo 28 pripadnika Brigade, a 83 su ranjena.

Tekst i foto: Željko Stipanović