Povijest vojnih odora (VI. dio): Raskoš husara
Među europskim kopnenim postrojbama raznovrsnom se i živopisnom odjećom isticalo konjaništvo, čime se dodatno davalo na važnosti rodu koji je od početka srednjeg vijeka smatran elitnim
Među europskim kopnenim postrojbama raznovrsnom se i živopisnom odjećom isticalo konjaništvo, čime se dodatno davalo na važnosti rodu koji je od početka srednjeg vijeka smatran elitnim
Prihvaćanje kršćanstva uvjetovalo je daljnji razvoj srednjovjekovne hrvatske države, kao i njezinu legitimaciju u tadašnjoj Europi
Prvo uspješno uvođenje odora u stajaću vojsku bilo je moguće tek nakon Tridesetogodišnjeg rata, a trend koji je utemeljio François Michel de Louvois brzo će slijediti i druge europske zemlje
Budući da još uvijek nije poznato odakle su Hrvati stigli na današnje prostore, ne iznenađuje da se u našoj historiografiji javlja nekoliko različitih teorija
Dinastičke borbe u hrvatsko-ugarskoj državi krajem XIV. i početkom XV. stoljeća iskoristila je Venecija, koja je bez oružja pod svoju upravu stavila velik dio istočne obale Jadrana
Kraj Prvog svjetskog rata i boljševička revolucija u Rusiji donijeli su brojne geopolitičke promjene na karti Europe. Poljaci i Sovjeti naći će se u kolopletu diplomatskih igara, različitih savezništava i oružanih sukoba, a potom i u otvorenom ratu
U razvijenom srednjem vijeku pješačke postrojbe europskih vojski počinju istiskivati teško konjaništvo. Osim toga, manje zaštitnih pokrivala na tijelima vojnika značilo je da postaju prepoznatljivi po odorama
U završnom razdoblju I. svjetskog rata, posebice na području sjeverozapadne i istočne Hrvatske, zbog masovne mobilizacije, katastrofalnog gospodarskog stanja i općeg siromaštva, spontano se formiraju naoružane skupine koje su uglavnom činili …
U ”mračnim godinama“ vojna oprema, odjeća i naoružanje bili su odabir svakog ratnika i vrlo brzo nastao je ozbiljan problem njihova raspoznavanja u bitki. Taj trend promijenit će se tek s razdobljem križarskih ratova Nakon raspada …
Postojanje snažne nacionalne svijesti i jezično-kulturološke bliskosti Helena nije dovelo do stvaranja većih državnih struktura, koje bi nadilazilo polise, već najviše do ratnih savezništava ili hegemonije jedne državice nad drugima