U međuratno razdoblje, a potom i u Drugi svjetski rat, većina oružanih snaga ušla je s odorama razmjerno malo izmijenjenim u odnosu na početak XX. stoljeća. Promjene su uglavnom bile vezane uz nove rodove… Novi način ratovanja u Prvom svjetskom …
U Prvom svjetskom ratu do punog je izražaja došla do tada već uočena potreba što je moguće boljeg prikrivanja vojnika na bojišnici, pa većina zaraćenih oružanih snaga prilagođava svoje odore
Usprkos svim turbulentnim događajima, može se zaključiti da je konac XII. stoljeća Dubrovnik dočekao kao uspješna komuna. Uspostavio je trgovačke veze sa susjednim, ali i udaljenim državama i gradovima
Britanski vojnici, zbog iznimno uočljivih odora, bili su vrlo dobre mete protivničkim strijelcima u dvama burskim ratovima. S druge strane, Buri su se prilagodili okolišu neutralnom bojom odora ili obične civilne odjeće Kako znamo iz prethodnih …
Nakon konačnog crkvenog raskola, papa Nikola II. odlučio je pokrenuti promjene u Rimokatoličkoj crkvi. Na hrvatskim je prostorima za reforme bio zadužen opat Majnard Sredinom XI. stoljeća u Europi je trajao intenzivan proces razdvajanja istočne …
U Etnografskom muzeju u Zagrebu, povodom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU-a, održava se izvanredna vojnopovijesna izložba o hrvatskim ratnicima iz XVI. i XVII. stoljeća. U prvom je planu ipak ime Janka Šajatovića Krabata, žumberačkog …
Od druge pol. XVIII. stoljeća vojne odore u Europi, posebno konjaničke, postaju sve šarenije, a različiti umjetnički stilovi uvelike su utjecali i na dizajn opreme Najotmjeniji pripadnici novovjekovnih europskih konjaničkih postrojbi bili su …
Vladavina jednog od najpoznatijih hrvatsko-ugarskih kraljeva tijekom srednje trećine XIII. stoljeća obilježena je jačanjem uloge monarha, reformama državne uprave, kulturnim utjecajima među dijelovima kraljevstva te proširenjem sustava …
Među europskim kopnenim postrojbama raznovrsnom se i živopisnom odjećom isticalo konjaništvo, čime se dodatno davalo na važnosti rodu koji je od početka srednjeg vijeka smatran elitnim
Prihvaćanje kršćanstva uvjetovalo je daljnji razvoj srednjovjekovne hrvatske države, kao i njezinu legitimaciju u tadašnjoj Europi
